Ova stranica koristi kolačiće koje u svakom trenutku možete kontrolirati postavkama u vašem internet pregledniku

Ako ne promijenite postavke preglednika slažete se s korištenjem kolačića Vise o kolacicima

Razumijem i prihvacam

Međunarodna godina dupina

Korisnička ocjena:  / 0
LošeNajbolje 

Dobri dupin Populacija dupina, zapravo cijela skupina kitova kojoj pripadaju i dupini, u drastičnom je padu u cijelom svijetu.

Uznemirivanje, buka, onečišćenje mora, nedostatak hrane zbog prekomjernog izlova ribe te slučajni i izravni ulov najveće su prijetnje opstanku dupina, javlja u povodu obilježavanja Međunarodne godine dupina današnji Vjesnik u opširnom prilogu pod naslovom Dobri dupini najbolji su svjedoci čistoće Jadrana.

Populacija dupina, zapravo cijela skupina kitova kojoj pripadaju i dupini, u drastičnom je padu u cijelom svijetu. Uznemirivanje, buka, onečišćenje mora, nedostatak hrane zbog prekomjernog izlova ribe te slučajni i izravni ulov najveće su prijetnje opstanku dupina.

Stoga su Ujedinjeni narodi, u okviru Konvencije o migratornim vrstama i pripadajućim sporazumima ACCOBAMS, o zaštiti dupina, i ASCOBANS, te u suradnji s nevladinom udrugom Whale and Dolphin Conservation Society (WDCS) proglasili 2007 - godinom dupina. Godina dupina dio je i UN-ove kampanje »Desetljeće edukacije i održivog razvoja«, jer joj je cilj senzibilizirati svjetsku javnost o potrebi zaštite dupina, odnosno mora. Pokrovitelj Godine dupina je Princ Albert II od Monaka, s obzirom da Monako tradicionalno pruža potporu istraživanjima mora, posebno Mediterana.

Što se tiče dupina u Jadranu, i općenito morskih sisavaca, situacija je loša. Naime, od tri vrste morskih sisavaca, sredozemne medvjedice, običnog i dobrog dupina, u Jadranu živi još jedino dobri dupin (Tursiops truncatus). Obični se smatra regionalno izumrlim, to jest smatra se da više ne živi, niti se razmnožava, u našem dijelu Jadrana. Ista je situacija i s medvjedicom.
»Jedina nama poznata rezidentna, stalna, populacija dobrih dupina u Jadranu obitava u akvatoriju otoka Lošinja.
To ne znači da rezidentnih skupina nema u drugim dijelovima Jadrana, no zasad ne znamo za njih. No, ove ćemo godine početi s istraživanjem dupina u viškom arhipelagu koja će olakšati novi istraživački brod i dva vozila koje je »Plavom svijetu« donirala tvrtka PZ auto«, kaže biolog Draško Holcer iz Hrvatskog prirodoslovnog muzeja i predsjednik Instituta za istraživanje i zaštitu mora »Plavi svijet«.

U suradnji sa Sveučilištem St. Andrews u Škotskoj, vodećoj svjetskoj instituciji koja se bavi biologijom kitova, »Plavi svijet« je radio i populacijska istraživanja koja su pokazala da se u proteklih 15 godina u području lošinjskog arhipelaga, to jest Kvarnerića, konstantno smanjuje broj dupina, od inicijalne procijene brojnosti od 140 do 150 životinja pa do 100-tinjak, koliko se procjenjuje da ih ima danas.
Utvrđivanjem ključnih područja za razmnožavanje, odgoj mladunaca, prehranu i odmor znanstvenici su utvrdili da uznemirivanje i buka najviše utječu na život dupina.

Naime, uznemirivanje i buka su glavni razlozi zbog kojih dupini napuštaju neko područje, pa je i to jedan od mogućih razloga pada njihove brojnosti od gotovo 40 posto. »Dupini, posebno tijekom turističke sezone, izbjegavaju područja u kojima je izražena ljudska djelatnost, a to su luke, marine, benzinske stanice, morske rute između Raba i Lošinja«, kaže Holcer, dodajući da su utvrdili i da kod dupina postoji neka vrsta kolektivnog pamćenja.
Dupini, naime, pamte ako su tijekom nekog perioda bili konstantno uznemirivani na nekom području, pa iduće godine na tom području uopće neće boraviti. »Veliki broj brodova na moru za dupine je veliki problem. Nalijetanje brodova, namjerno ili nenamjerno, doživljavaju kao napad predatora, pa pokušavaju izbjeći susret«, priča Holcer.

Istraživanje načina prehrane ukazuje na trend promjene u prehrani. »Početkom istraživanja prije 15-ak godina, kada smo radili analizu sastava njihova plijena, glavni plijen bila im je riba, odnosno oslić i trlja. Danas se hrane uglavnom plavom ribom. Očito je došlo do prelova, pa koriste plijen koji im je raspoloživ, šarune i srdele. To upućuje na značajne promjene u okolišu i na činjenicu da dupinima nije baš najbolje«, upozorava Holcer. Rezultati istraživanja pridonijeli su da je lani u kolovozu Vlada proglasila program »Preventivne zaštite lošinjskog arhipelaga«, u kategoriji posebnog rezervata u moru. Međutim, još uvije nitko nije preuzeo upravljanje tim područjem, što inače rade županijske javne ustanove za zaštitu okoliša.

»Predložili smo i Gradu Malom Lošinju da osnuje javnu ustanovu koja bi preuzela brigu o rezervatu koji se prostire na velikoj površini od 540 četvornih kilometara, uz istočne obale otoka Lošinja i dijela Cresa. Poglavarstvo grada Lošinja reklo je da će planirati osnivanje takve ustanove«, kaže Holcer, naglašavajući da bi to bio veliki resurs Lošinja, jer bi dupini postali njegov zaštitni znak koji bi privlačio turiste i izvan sezone.

»Plavom svijetu je cilj zaštita prirode, ali ona može biti učinkovita samo u dogovoru i suradnji sa svim zainteresiranim stranama. Zbog toga pozivamo na zajednički dogovor i kompromis ribare, stanovnike, turističke djelatnike, prevoznike i druge korisnike mora da se odrede mjere zaštite i način ponašanja u zaštićenom području«, napominje Holcer.

Marina u Nerezinama bez lokacijske dozvole
Krajem siječnja Ministarstvo zaštite okoliša prostornog uređenja i graditeljstva odbilo je zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole za gradnju marine u Nerezinama. Naime, investitor tvrtka Marina Artac d.o.o., čiji je direktor Duško Lekić, želi graditi marinu sa 400 vezova. Lokacijska dozvola je odbijena jer zahtjev nije bio u skladu s dokumentima prostornog uređenja, posebno obzirom na planirani broj od 400 vezova, zatim jer Grad Mali Lošinj nije još donio obavezni prostorni plan grada, i jer za izdavanje dozvole nije pribavljeno pozitivno mišljenje Uprave za zaštitu prirode Ministarstva kulture. »Ako se napravi marina s 400 vezova usred zaštićenog područja, koja ima za cilj privlačenja sve većeg broja brodova, onda zaštićeno područje postaje besmisleno. No, da je napravljena odgovarajuća Studija utjecaja marine na okoliš možda bi se našao neki kompromis. Studija je prihvaćena, iako ni jednom rečenicom nije uzela u obzir da tu žive dupini ili neke druge životinje«, ističe Holcer. 

 

Komentari: 

0 0 # super stranicaDaria 2007-10-07 22:09
dobra vam je stranica...sve 5!
pusaa
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # dupininiki 2007-11-07 16:27
jako mo se sviða vaša stranica super je :-) :D
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj

Dodaj komentar

Komentari koji nemaju veze s temom članka uz koji su uneseni bit će uklonjeni. Za unos "off topic" komentara mogu se koristiti stranice SVAŠTARA 2, SVAŠTARA, ŠKOVACA i SATIRIČKI PRILOZI. Uredništvo ne snosi odgovornost za sadržaj komentara.

Sigurnosni kod
Osvježi

galerije1

mi-logo
wonline
yrno
Vremenska prognoza
za Lošinj


Članak 69. Ustava RH

Volim LošinjSvatko ima pravo na zdrav život.
Volim LošinjDržava osigurava uvjete za zdrav okoliš.
Volim LošinjSvatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša.

setnja

ubojstvoborocid

ZADNJI KOMENTARI

  • Ruska kolonija na Lošinju?

    Sony 19.02.2020 22:40
    Ma
    Znase koji su
     
  • Ruska kolonija na Lošinju?

    Oni 19.02.2020 20:15
    Mas
    U Lošinju ih je 4
     
  • Svaštara br. 3

    Vrana 19.02.2020 13:20
    Samo još jedna prigoda za fotkanje
    Organizirat će još jedan sastanak s Policijom kao ovaj dva tjedna prije ubojstva. Pa će se ...
     
  • Svaštara br. 3

    FZ 19.02.2020 09:31
    Preuranjeno kokodakanje
    Je li ovom "novinaru s mudima" postalo jasno da se preuranjeno raskokodakao o potrebi za ...
     
  • Svaštara br. 3

    jure 18.02.2020 19:27
    karneval
    Lošinj je odavno postao "grad slučaj" i tu se ništa ne može popraviti. :-x
     
  • Svaštara br. 3

    zabrinuti građanin 18.02.2020 16:54
    zašto baš sad?
    Zanima me što će konkretno poduzeti gradonačelnica da se ovakvi slučajevi ubuduće ...
     
  • NISMO SVI NJEZINI

    ZP 18.02.2020 09:21
    Zašto baš sad?
    Po meni ne može si podmetnuti veći gaf od onog bezobraznog pitanja "a zašto baš sada?" kad ...
     
  • Raspad klijentelističko-koruptivne Hrvatske

    gost 17.02.2020 15:31
    vlast je slast
    Rat je već počeo. Gradom kruže anonimna pisma a jedno objavljeno na fejsu preneseno je i ...
     
  • Svaštara br. 3

    Vrana 17.02.2020 08:54
    Vitalna propaganda
    Svakog dana mandata aktualne gradske vlasti s Anom Kučić na čelu slogan Lošinj Prvi od 1000 ...
     
  • Svaštara br. 3

    Ab 16.02.2020 11:02
    Normalno
    Ovo je primjer pokušaja svedimo to na kolektivno.... Baš joj ide to nisam ja odgovorna već ...
     
  • Svaštara br. 3

    gost 16.02.2020 10:53
    kriminalna hobotnica
    Pametni znaju da je kriminal bolje organiziran od države jer i jedno i drugo vode isti ljudi ...
     
  • Svaštara br. 3

    Snob 16.02.2020 09:31
    Smrtonosni problemi u sustavu
    Dobra primjedba. Da je problem višedimenzional an istaknula je i ravnateljica Centra za ...
     
  • Svaštara br. 3

    Nessuno e Niente 16.02.2020 08:58
    Ni paranoja ni histerija nego lešinarstvo
    Nema tu ni histerije ni paranoje. Radi se o lešinarskom korištenju prilike da se jednu ...
     
  • Svaštara br. 3

    Kibi Dabi 16.02.2020 08:05
    teorija i praksa
    skinuto sa policija.gov.hr pa kaže... Analizirajući rad uniformirane policije moramo objasniti ...
     
  • Svaštara br. 3

    Hugo 16.02.2020 07:46
    !!!
    Pokušaj se malo odmaknuti od ove zadnje tragedije. Jednodimenziona lnim razmišljanjem se ...
     
  • Svaštara br. 3

    Netko 15.02.2020 22:43
    Mito & korupcija
    Ovo je samo posljedica jednog drogeraša i puno većeg problema koji je na lošinju otvorena prodaja ...
     
  • Svaštara br. 3

    FF 15.02.2020 21:25
    .......
    Poznato je na koji način djeluje prevencija. Prisustvo policije 'tu negdje oko nas' na ...
     
  • Svaštara br. 3

    gost 15.02.2020 20:58
    Dijagnoza
    Ali da je sustav pravovremeno postavio dijagnozu i reagirao ove žene ne bi morale djelovati ...
     
  • Svaštara br. 3

    Licemjer 15.02.2020 20:53
    ...
    Opće je poznato da policija izlazi iz postaje samo kad ide spremati dočekuše. Ostali angažmani ...
     
  • Svaštara br. 3

    Siesaj 15.02.2020 20:21
    ...
    Vidim da puno znate. Možete li pojasniti na koji bi točno način policajac u ophodnji po ...
     
  • Svaštara br. 3

    Franko 15.02.2020 20:06
    Opravdani oprez
    Ne sumnjam u iskrene i dobre namjere ovog gospodina ali ovakvi tragični događaji često ...
     
  • Svaštara br. 3

    Licemjer 15.02.2020 20:02
    ...
    Calma, calma, nemoj na meni skupljati jeftine poene.
     
  • Svaštara br. 3

    gost 15.02.2020 19:34
    idiotsko pitanje
    Ti si budala jer si postavio idiotsko pitanje. Lik je u rastrojenom stanju upao u krivu ...
     
  • Svaštara br. 3

    zc 15.02.2020 19:26
    pedo medo
    Sjetimo se i onog svećenika koji je bludničio nad djecom u Velom Lošinju. Navodno se usudio ...
     
  • Svaštara br. 3

    index.hr 15.02.2020 19:15
    Jedan komentar uz članak
    i.imgur.com/uhY9ELs.jpg (http://i.imgur.com/uhY9ELs.jpg)
     
  • Svaštara br. 3

    Dumbo 15.02.2020 19:07
    Prevencija je majka sigurnosti
    Mislim da bi neke službe i med. ustanove trebale i kod njega djelovati preventivno :lol ...
     
  • Svaštara br. 3

    Licemjer 15.02.2020 19:01
    ...
    Eh, što onda nije išao izbosti tu istu kriminalnu hobotnicu umjesto mlade, nevine ...
     
  • Svaštara br. 3

    gost 15.02.2020 18:55
    Frazetine za svaku priliku
    Gradonačelnica je puna praznih fraza sklepanih za svaku priliku. I ova je primjenjiva za ...
     
  • Svaštara br. 3

    DSZ 15.02.2020 18:15
    ###
    i.imgur.com/fdUeR9N.jpg (http://i.imgur.com/fdUeR9N.jpg) Gradonačelnica Maloga Lošinja Ana ...
     
  • Svaštara br. 3

    građanin 15.02.2020 17:58
    ....
    korisniji je jedan policajac u preventivnoj ophodnji nego cijeli krim tim na mjestu ...