Izvješće o tribini Eko koordinacije

Korisnička ocjena:  / 0
LošeNajbolje 

"Neki kao da ne shvaćaju da s njima ne prestaje i život na ovom planetu, pa se protive zaštiti okoliša", rečeno je na tribini o temi »Gospodarske prednosti zaštićenih područja« održanoj u petak 30. ožujka u organizaciji eko koordinacije lošinjskih udruga . . .

Zaštita ne znači kavez ni žicom ograđen prostor nego identifikaciju prostora i definiranje kako njime gospodariti, o čemu odlučuje lokalno stanovništvo, a više zaštićenog prostora znači njegovu veću vrijednost i višu civilizacijsku razinu, rekao je ekološki aktivist Bruno Poropat na tribini eko koordinacije lošinjskih udruga tribini o temi »Gospodarske prednosti zaštićenih područja« održanoj u petak 30. ožujka koja je okupila velik broj zainteresiranih. 

"Ne pada nam na pamet da bismo zabranom jedno štitili, a drugo uništavali", rekao je Davorin Marković, ravnatelj Državnog zavoda za zaštitu prirode i istaknuo da samo površno promišljanje proglašenja određenih prostora zaštićenim može biti tumačeno kao zapreka. Također je istaknuo da posljednjih nekoliko godina u RH postiže značajne rezultate u zaštiti hrvatskog teritorija, ali ne na način da život na tim predjelima stane, nego da se u njemu gospodari sukladno održivom razvitku. "Neki kao da ne shvaćaju da s njima ne prestaje i život na ovom planetu, pa se protive zaštiti okoliša", konstatirao je  Davorin Marković.

Unatoč tvrdnjama ravnatelja Markovića da proglašenjem rezervata u moru uz istočnu obalu Lošinja ribarima ne prijeti nikakva opasnost i da će moći ribariti kao i do sada, pitanja iz publike su pokazivala bojazan da će se donošenjem pravilnika i režima ponašanja u rezervatu ograničiti djelatnosti domaće stanovništvo i spriječiti razvoj. Tezu da zaštita okoliša priječi razvoj primjerima i pozitivnim iskustvima u Istri i susjednoj Italiji opovrgavali su Elvis Zahtila, ravnatelj županijske javne ustanove »Natura Histrica« iz Rovinja, Bruno Poropat, ekološki aktivist i predsjednik Odbora za zaštitu Jadrana i Gianni Mangiagli iz Trsta.

Zahtila je rekao kako su se i u Istri pojedini ljudi bunili zbog proglašenja prostora zaštićenim, pa su, na primjer, na predjelu Kamenjak prodavali svoje terene misleći kako će im vrijednost pasti. Međutim, dogodilo se upravo suprotno, pa im je kasnije bilo žao. Naveo je i primjer Brijuna koji su zahvaljujući zaštiti u moru najočuvaniji prostor na sjevernom Jadranu

Gianni Mangiagli je predočiogospodarske prednosti i vrijednost proglašenja zaštićenih područja s ekološkog aspekta. Ilustrirao je to primjerom na predjelu Miramar nedaleko Trsta, ali i primjerima iz Grčke, Španjolske i s Korzike. Proglašenje zaštite u moru pridonosi obnavljanju ribljeg fonda, kao i sveukupne flore i faune, zbog čega prostor postaje turistički atraktivniji, pridonosi produljenju turističke sezone, a ako se sve to moglo postići u drugim zemljama moći će i u Hrvatskoj i na Lošinju, poručio je Mangiagli te pozvao sve da pridonesu tome da prirodnu baštinu sačuvamo i za buduće generacije.