Edukacije i informacija nikad dovoljno

Korisnička ocjena:  / 0
LošeNajbolje 

teorija-kaosa U ime lošinjske podružnice Hrvatske seljačke stranke predsjednica Renata Žugić dala je nekoliko prijedloga za razrješenje neprilike, koja je pogodila prvenstveno političare - kako provesti državnu odluku o uspostavljanju posebnog rezervata u moru, a da ne učine ništa i da se ne zamjere nikome od potencijalnih birača.

hss U duhu te potrebe političara da se nikome ne zamjere HSS ističe da nije niti za niti protiv rezervata, uz obrazloženje da nema dovoljno informacija za odgovorno donošenje odluke. Stoga predlaže da se raspiše referendum te da građani sami odluče žele li rezervat ili ne. Posve je nejasno kako bi građani donijeli odgovornu odluku na referendumu, ako nemaju dovoljno informacija, te što bi pritom bio njihov orijentir za odlučivanje o pitanju koje će se reflektirati na život djece, unuka i praunuka, kako Žugić točno i slikovito ističe. Isto je nejasno temeljem čega bi tu odluku donijeli potencijalni obnašatelji lokalne vlasti iz lošinjske podružnice HSS, koji su ovom izjavom već otpočeli predizbornu kampanju za predstojeće lokalne izbore. Stoga je očigledno da su, umjesto referenduma o rezervatu, haesesovci trebali zatražiti još informacija. Informacija o tome bar dostaje, a stručna podloga, koju je sačinio Državni zavod za zaštitu prirodne i kulturne baštine, odličan je materijal koji bi za edukaciju lokalnog stanovništva i pripremu mjera zaštite već jednom trebala početi koristiti županijska ustanova Priroda, na kojoj je sada potez, a ne na Ministarstvu kulture, kako to HSS neinformirano naglašava.

Uz informacije o razlozima i proceduri proglašenja rezervata HSS-u očito nedostaje i znanja o tome što su nadležnosti lokalne samouprave te da lokalna vlast referendum može raspisati samo za pitanja iz svoje nadležnosti. Odluka o preventivnoj zaštiti pojedinih životinjskih vrsta nije u toj kategoriji. O pitanjima koja su od značaja za širu zajednicu ne može odlučiti sama lokalna zajednica, bez obzira na to koliko njeni pripadnici smatrali da ih kvalificira zavičajna pripadnost, broj prethodnih pokoljenja na tom području ili činjenica da su im djedovi živjeli od mora. More i njegove stanovnike nisu baštinili od predaka, kao ni apriorno znanje i informacije o njima. O pitanjima zaštite prirode i, konkretno, zaštite morskih sisavaca, čak je i državna vlast omeđena svojim potpisom na međunarodnoj konvenciji.

Sljedeći prijedlog seljaka, onaj o izradi studije isplativosti rezervata za dupine, još je sporniji. Vjerojatno je iznjedren slijedom posprdnog zahtjeva ribarima i malim brodarima, najžešćim protivnicima mjera zaštite o kojima se još ne zna ništa, da iskažu svoje potencijalne gubitke u nacionalnoj valuti, u onim iznosima koje iskazuju na godišnjim poreznim prijavama.

isplativostZahtjev za izradom studije isplativosti očuvanja jedne od ustavnih vrednota iz članka 3. Ustava Republike Hrvatske vrlo je inovativan. Ustavne vrednote iz članka 3. ustava su sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav.  Njihovo je očuvanje vraški skupo. Troši enormne novce poreznih obveznika na svim proračunskim razinama. Isplatu profita najčešće neće dočekati ulagači, nego tek njihovi baštinici. Isplativo je u onim rokovima koji ne uzimaju u obzir političke poene ili mandate pojedinih stranaka ni kratkoročne interese i profite pojedinaca ili cehova. Isplativo je uzimajući u obzir ne lovni teritorij ni doseg lokalne ribarice, već leptirov učinak, koji glasi: "Ako leptir zamahne krilima u Pekingu, on može uzrokovati uragan na Floridi".

Ideja o izradi studije isplativosti rezervata za dupine jednaka je onoj o izradi studije isplativosti života umirovljenika, bolničkih troškova neizlječivih bolesnika, školovanja djece s mentalnom retardacijom, izgradnji pročišćivača voda i smanjenja emisije otrovnih plinova, pronalaženja i privođenja pravdi ratnih zločinaca, uvođenju mjera pozitivne diskriminacije za marginalizirane skupine kao što su Romi, žene, branitelji.

Srećom ljudsko društvo isplativost ovih troškova računa uvodeći elemente održivosti ljudske vrste i ljudskog društva temeljenog na humanosti.

Kvalitetna rasprava o rezervatu u moru trajala je dvadesetak godina, sve do trenutka kad su mikrofone od stručnjaka i angažiranih građana preuzeli politikanti i profiteri. Kvalitetnu raspravu u ovom trenutku nije dužno voditi Ministarstvo kulture, već ustanova Priroda, kojoj je to opis posla i, među ostalim,  razlog trošenja proračunskog novca. Kvalitetnu raspravu očekujemo napose od lokalnih čelnika političkih stranaka i ostalih istaknutih osoba u zajednici, koji trebaju dati sve od sebe da se ne stave u službu pojedinačnih i skupnih interesa, nego javnog dobra. Javno dobro ne može definirati otok okružen sa svih strana morem, nego je to dobro koje pod načelom jednakosti može koristiti svatko, dakle čije prednosti nisu iscrpive za dodatnog korisnika.