Da li je "morski čovik" stalni stanovnik Jadrana

U posljednje vrijeme, nakon što su učestale dojave o viđenju sredozemne medvjedice (lat. Monachus monachus), sve se češće može čuti i u većini naših medija pročitati kako se »morski čovik«, »morski fratar«, »morski medvid«, »Adriana«, vratila u Jadran. Time se mijenja i više od tri desetljeća uvriježeno mišljenje da je sredozemna medvjedica u Jadranu izumrla.

Naime, ova inteligentna vrsta morskih sisavaca, koja kod većine ljudi izaziva raznježenost i divljenje, jedna je od najugroženijih morskih vrsta. Nekada je naseljelavala područje cijelog Mediterana, a danas je broj njenih staništa sve manji i procjenjuje se da ih je na Mediteranu svega četiristotinjak.

U našem dijelu Jadrana »morski čovik« nastanjivao je u najvećem broju prostore i spilje južnodalmatinskih otoka, pa iako je zaštita ove vrste zakonom bila predviđena još 1935. godine, to je nije spasilo od izumiranja.

Ugrožena je bila prvenstveno od čovjeka, najviše ribara koji su je ubijali jer su je proglasili neprijateljem svoje djelatnosti, ali njenom je nestajanju iz našeg mora pridonjela i ekspanzija turizma i intenzivna gradnja u priobalnom dijelu što je sve umanjivalo i ugrožavalo njena prirodna staništa te je od sedamdesetih godina prošlog stoljeća, sve manje bila viđana u Jadranu.

Spominje se da je u našem moru 1964. godine ubijen posljednji primjerak sredozemne medvjedice. Iako se sve glasnije govori o njenom povratku, čini se da je taj podatak rezerviran samo za novinske naslove i civilni sektor, jer službenu potvrdu o tome nismo dobili, a pitali smo na više adresa državnih institucija. Tako na pitanje da li u našem dijelu Jadrana stalno živi jedna ili više sredozemenih medvjedica, te da li možemo govoriti o njenom povratku u ime Državnog zavoda za zaštitu prirode, stručna savjetnica za more, Ana Maričević kaže:

Nema sustavnih istraživanja 

- Budući da u Jadranu nema sustavnih istraživanja sredozemne medvjedice, teško je sa sigurnošću, na osnovu njenih pojavljivanja, tvrditi da se ona i razmnožava u Jadranu. Smatramo da se radi o jedinkama u skitnji koje se razmnožavaju u Albaniji i Grčkoj. Jedna od aktivnosti Zavoda je potpora i provođenje programa koji se tiču inventarizacije i monitoringa zaštićenih i ugroženih vrsta, među kojima je i sredozemna medvjedica. Tako se za potrebe izrade prijedloga ekološke mreže NATURA 2000 radi na inventarizaciji morskih špilja kao potencijalnih staništa sredozemne medvjedice i prikupljanju podataka o viđenju ove vrste u hrvatskom dijelu Jadranskog mora, navodi Maričević.

Predstojnik Instituta Ruđer Bošković - Centra za istraživanje mora Rovinj dr. sc. Nenad Smodlaka o sredozemnoj medvjedici nije želio ništa komentirati, tek je rekao da to nije područje bavljenja rovinjskog Instituta.

Prof. dr. Ivan Jardas sa Sveučilišnog studijskog centra za studije mora Sveučilišta u Splitu, kaže kako je bez sumnje sredozemna medvjedica početkom 70-tih godina bila istrijebljena iz Jadrana; a da je o njenom povratku sa sigurnošću teško govoriti jer su za tu tvrdnju potrebni čvrsti dokazi:

- Vrijeme će pokazati da li se sredozemna medvjedica vratila i to će trebati dokazati relevantnim činjenicama. Pritom treba reći da je isto tako pitanje koliko je moguće da se populacija obnovi ukoliko bi se radilo o malom broju primjeraka. U svakom slučaju, ne bavim se sustavnim istraživanjima morskih sisavaca i stoga nisam najpogodniji za komentar, rekao je prof. dr. Jardas i uputio nas na kolegu prof. dr. Hrvoja Gomerčića sa zagrebačkog Veterinarskog fakulteta, koji je istaknuo:

Dolutale iz Jonskog mora

- Od ubijanja posljednje sredozemne medvjedice 1964. godine, pa sve do 1992. godine, kada su dvije uočene kod otoka Paga (nedaleko Paškog mosta) smatralo se da je sredozemna medvjedica u Jadranu izumrla. Nakon bombardiranja na predjelu otoka Paga više nisu bile uočene ni te dvije jedinke i podataka o pojavljivanju vrste nije bilo desetak godina, da bi se od 2003. godine dojave o viđenju sredozemne medvjedice intenzivirale. No, unatoč tome, kao i našem sustavnom istraživanju morskih sisavaca, ne usudim se reći da se sredozemna medvjedica vratila u Jadran, posebno stoga što se radi o stacionarnoj vrsti, a dojave o njihovom viđenju odnose se na različita područja. Izglednijim držim da se radi o jedinkama dolutalim u Jadran iz Jonskog mora, što je nama najbliža populacija, kaže prof. dr. Hrvoje Gomerčić.

Za razliku od predstavnika državnih institucija, biologinja Jasna Antolović, rođena u Komiži, a živi i radi u Zagrebu, predsjednica nevladine udruge Grupe »Sredozemna medvjedica«, Udruge za istraživanje i zaštitu prirode, koje je osnovana prije 15 godina, upravo u cilju istraživanja i obilaženja bivših i mogućih staništa sredozemne medvjedice u hrvatskom dijelu Jadrana, a sve u svrhu istraživanja učestalosti pojavljivanja jedinki, tvrdi da ne samo da se sredozemna medvjedica vratila, nego da nije nikada ni napustila naše more:

- Grupu »Sredozemna medvjedica« čini 67 članova, vrijednih i stručnih ljudi, koji timski i sustavno proučavamo sredozemnu medvjedicu, a u suradnji s najprestižnijim međunarodnim stručnjacima iz Grčke, Turske, Španjolske i zapravo se na tako sustavan način nitko u Hrvatskoj tim pitanjem ne bavi i voljela bih znati na temelju čega bi netko osporavao naše rezultate, kaže profesorica Antolović te nastavlja:

Odlične snimke kod Srakana

- Nije istina da sredozemna medvjedica u naš dio Jadrana migrira iz Grčke. U Jadranu od Albanije do Tršćanskog zaljeva imamo stabilnu i zdravu populaciju, a mi smo temeljem dokaza i viđenja prvi napravili katastraski pregled po kojem imamo 78 staništa s Albanijom, od čega u Hrvatskoj pedeset i dva i tvrdimo da u Jadranu postoje dvije kolonije i to na srednjo-dalmatinskim otocima i na sjevernom Jadranu. Sve što govorim, govorim i tvrdim temeljem dokaza koje smo prikupili od ljudi, ako lažu ljudi lažem i ja, kaže prof. Antotović te objašnjava kako se dokazi ne temelje samo na pričama već su dokumentirani foto i video zapisima koji su analizirani u međunarodnim institucijama specijaliziranim za proučavanje sredozemne medvjedice:

- Od osnivanja udruge imamo preko stotinu dojava o viđenju »morskog čovika«, a posljednjih godina dojave su intenzivirane, naročito na sjevernom Jadranu. Svjedočenja pojedinaca su video i foto zapisima dobila snagu dokaza. Imamo odličnu snimku sredozemne medvjedice iz lipnja 2005. godine kod Srakana, pa fotografiju nedaleko Pule iz veljače 2008. godine i kao najnoviji video zapis iz kolovoza kada je snimljena nedaleko plaže Sveti Blaž na Cresu. Naša Grupa »Sredozemna medvjedica« jedina je koja sustavno skuplja i dokumentira sve podatke i, dakle, sve što tvrdimo, a tvrdimo da imamo stalnu i reproduktivnu koloniju, iznosimo temeljem relevantnih podataka. Na našim istraživanjima čestitaju nam međunarodni stručnjaci koji imaju znatno duži staž u proučavanju ove vrste, kaže prof. Jasna Antolović i navodi kako bi druge zemlje kada bi imale ovakve podatke kakve je njena udruga prikupila s ponosom to isticale cijelom svijetu jer su dokaz bogatstva i očuvanog mora, a kod nas se rezultati 15-godišnjeg istraživanja marginaliziraju.

Komentari (0)

Komentirajte članak   Ime   Upišite adresu asd • adacta.org (• = @)    Naslov Dostupni znakovi: 14000 Unesi znakove koje vidiš. Ako su nečitljivi, osvježi da se prikažu novi.

Nema komentara