Dokažimo se!

Ako je točno da je uvala Studenčić arheološko nalazište, Grad čiji se građani i vlast s toliko uvjerenja i gorljivosti zalažu da kip Apoksiomena bude čuvan i izložen upravo kod njih pozivajući se na običajno pravo i na svoju (ostalima ravnopravnu) kompetenciju za očuvanje baštine, moći će to i dokazati.

Poštovanje prava dokazat će prijavom nadležnim institucijama sustava, a svoju ljubav prema kulturi i kompetenciju za čuvanje i gospodarenje jasno iskazanom javnom osudom devastacije nedovoljno istraženog nalazišta.

Poštovanje prirodne baštine vjerojatno nije djelotvorno spominjati - ovdje se doimlje da je broj i ljepota uvala i netaknutih dijelova prirode toliko neiscrpan, da sustezanje na upotrebu bagera na takvim mjestima i javnu osudu devastatora nije moguće postići.

Komentari (13)

Komentira Xman 04-03-2007 06:58,   ... U tekstualnom dijelu prijedloga plana prostornog uređenja piše:  Ostale morske površine u funkciji sidrenja i priveza su postojeći pristani i privezišta kapaciteta do  10 vezova i postojeća sidrišta.  Postojeći pristani i privezišta kapaciteta do najviše 10 vezova, koji se na ovom prostoru tradicijski  koriste za dolazak do poljoprivrednih posjeda, pašnjaka, do groblja, šuma, lovišta, svjetionika i  drugih površina se mogu uređivati i rekonstruirati. Navode se slijedeći postojeći pristani i privezišta:  1. Uvala Ustrine (luka Ustrine),  2. Otok Trstenik- privezišta Portić,  3. Uvala Meli,  4. Uvala Galboka,  5. Uvala Toverašćica,  6. Uvala Baldarin,  7. Uvala Kaldonta,  8. Uvala Sonte,  9. Uvala Lučica,  10. Uvala Studenčić, itd.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira Xman 04-03-2007 09:24,   ... I dodajem:    Između uvale Liski i uvale Studenčić zapadno od Ćunskog na otoku Lošinju nalazi se područje s vazdazelenom makijom u kojoj karakterističnu vrstu predstavlja zaštićeni hrast oštrika (Quercus  coccifera).  To je jedino stanište ove vrste hrasta na području Županije primorsko-goranske.    Prema Planu gospodarenja Cresko-Lošinjskog otočja bi ovo područje trebalo također zaštititi kao botanički rezervat (ovo područje je gusta i često neprohodna vazadazelena makija s karakterističnom vrstom Quercus coccifera. Oštrik je na Lošinju na najsjevernijoj granici svog areala u primorskoj Hrvatskoj i značajan je u prirodnoznanstvenom pogledu. Ova vrsta hrasta ujedno je i zaštićena biljna vrsta Zakonom o zaštiti prirode. A. Haračić navodi za ovo područje ilirsko-jadranski endem mlječiku-Euphorbia wulfenii.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira Hakuna matata 04-03-2007 09:33,   ... Sve što navodi Xman mrtva su slova na papiru koja zbog nerada i nemara nadležnih institucija, a možda i "podmazivanja", nemaju nikakav učinak. Kad se tome dodaju interesne sprege izmedju nosilaca vlasti i investitora i njegova izvođača, priča će završti u stilu "pojeo vuk tovara".    Kad se jedan odvjetnik, poznati mešetar terenima i drugim nekretninama udruži s izvođačem "pretplaćenim" na izvođenje radova pod okriljem gradske vlasti vrijedi ona "kad se bratska srca slože, i olovo plivat može", a kamoli ne okupacija jedne uvale bogu iza nogu.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira Xman 05-03-2007 10:46,   ... Ovo je zaista prigoda da pokažemo kako nismo barbari i da zaslužujemo Apoksiomena na našem otoku. Naime, Studenčić je arheološki lokalitet na kojem se nalaze ostaci jedne ranokršćanske crkve. Čuvanjem tog ostatka prošlosti od pohlepnog poduzetničkog mahnitanja pokazat ćemo da nam se može povjeriti i jedan svjetski poznat arheološki nalaz.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira gost 06-03-2007 10:53,   ... Ajme kad se novine raspišu o nebrizi Lošinjana za arheološke ostatke i kulturno blago !!!!    Svi će povikati da će Apoksiomen biti sigurniji u Donjoj Pripizdini nego na Lošinju   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira Arheolog 06-03-2007 17:22,   ... Na sve te priče o arheologiji naš vrli odvjetnik će odmahnut rukom i reči da će on napravit starije i ljepše nalazište   Jeli se neko sjeća onog generala JNA koji je probio gradski zid u Osoru i nikome ništa. Oni koji su pustili da prođe lišo još rade u istim službama. I još se general hvalio da zidine sada bolje izgledaju.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira Neron 07-03-2007 09:13,   ... Istraživanja su pokazala da je u širem području oko Ćunskog zemlja ovdje bila plodna a more bogato ribom, pa je područje bilo naseljeno još u bronzano doba. Samo ime Studenčić ukazuje na izvor vode i razlog za pradavnu naseljenost. Za vrijeme starih Rimljana, ovdje je bilo sgrađeno mnogo tzv vila rustica (danas bismo rekli vikendica, ladanjskih kuća) duž obala.  Ostaci jedne takve su još uvijek prepoznatljivi u zalivu STUDENČIĆ, zajedno sa ostacima sarkofaga. Davno izgrađena fontana, kao primarna potreba za opstanak također se još uvijek nalazi tamo.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira rimljanin 07-03-2007 09:55,   ... Pa zašto ste svi protiv , da tandem Kuvać - Mužić, obnovi "ville rustike" kao sto su bile u doba Rimljana ( pa ni Rimljani nisu imali građevinsku dozvolu)  Tata Kuvać zna sto radi, ako je oteo kucicu na studencicu, pa sta znaci, jedna mala rivica, jedan malo veci prolaz itd...   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira Odvjetnik 07-03-2007 12:33,   In memoriam Ehhh.....,Lešići,Lešići.....   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira buduća rimljanka 09-03-2007 23:52,   ... "...Ostaci jedne takve su još uvijek prepoznatljivi u zalivu STUDENČIĆ, zajedno sa ostacima sarkofaga. Davno izgrađena fontana, kao primarna potreba za opstanak također se još uvijek nalazi tamo."  Daj mi reci Neron ili netko drugi tko zna, gdje je ta villa rustica i sarkofag? Da li se može vidjeti? Da li je netko u ovoj državi ili još bolje na ovom otoku napravio našto da se zaštiti to povijesno blago i prezentira ljudima? Jedan Slovenac me pitao prošlo ljeto gdje može vidjeti taj sarkofag i vilu jer je o tome nešto našao na internetu, a ja kao da sam pala s Marsa. Nikad čula i posramila se.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira Administrator 10-03-2007 11:58,   Odgovor Budućoj Rimljanki Koliko mi je poznato, prije oko dvadeset godina muzejska savjetnica Jasminka Ćus-Rukonić je kartografirala i u stručnom časopisu objavila mapu tog područja sa stajališta arheološkog značenja.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira buduća rimljanka 10-03-2007 18:32,   ... Hvala domaćinu (admin.), ali voljela bi konkretno znati gdje je ta villa rustica. Znam za smokvu i bunar - što kaže "nisam furešt" u nekom drugom komentaru, da nije možda tamo? Tražim pomoć od svih koji možda znaju.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira Administrator 10-03-2007 19:04,   ... Od takvih objekata su - koliko sam usput doznao - do danas ostali uglavnom temelji i ostaci podnih mozaika najčešće pokriveni plitkim morem zbog rasta morske razine. Što prema mračnim prognozama posljedica ljudskih aktivnosti čeka i današnje obalne gradove ...   » Prijavite komentar Administratoru

Komentirajte članak   Ime   Upišite adresu asd • adacta.org (• = @)    Naslov Dostupni znakovi: 14000 Unesi znakove koje vidiš. Ako su nečitljivi, osvježi da se prikažu novi.