Država na zaštiti aktivna, županija i grad spavaju
Utorak, 12 Travanj 2011
Dupini su svojevrsni zaštitni znak i simbol otočja, ali kad se pokrene pitanje njihove zaštite u cilju njihova i opstanka drugih morskih vrsta, tvrdi se da dupina nema više nego ne drugim područjima i da zaštita nijepotrebna jer će ugroziti gospodarski razvoj, navodi se u travanjskom otočnom prilogu Novog lista
Zaštita mora na istočnoj obali Cresa i Lošinja u cilju očuvanja ovog morskog staništa tema je o kojoj se govori, sada već možemo reći – godinama. Naime, još 27. srpnja 2006. godine, ondašnji ministar kulture Božo Biškupić donio je rješenje o preventivnoj zaštiti u kategoriji rezervata u moru. Iako je zaštita proglašena zbog velike bioraznolikosti na kojem su livade posidonije, potom to je područje na kojem obitavaju morske kornjače te mnoge druge rijetke morske vrste, u javnosti je više bio prepoznat kao rezervat za dupine.
Rješenje ministra temeljilo se na stručnoj podlozi Državnog zavoda za zaštitu prirode, međutim zaštita je s negodovanjem dočekana kod dijela otočana, uslijedili su prosvjedi ribara, prijevoznika morem, ali i drugih interesnih grupacija koje su svoje protivljenje temeljili na tvrdnji da će ustanovljavanje rezervata u predviđenom opsegu zaustaviti gospodarski razvoj. Svoj su stav valorizirali kroz Gradsko vijeće koje je odlukom većine, ali ne i jednoglasno, krajem srpnja 2008. godine donijelo odluku da se preventivna zaštita ukine i taj su zahtjev proslijedili Ministarstvu kulture.
Tijekom 2009. godine Državni zavod za zaštitu prirode izrađivao je stručnu podlogu za nižu kategoriju zaštite, o čemu je bilo govora u javnosti, održani su i sastanci na terenu, ali posljednju godinu dana po pitanju zaštite, mjera upravljanja, granica zaštićenog područja u javnost dolazi vrlo malo informacija.
Na nedavnoj sjednici Skupštine Turističke zajednice Grada Malog Lošinja postavljeno je pitanje što je sa zaštitom mora na tom dijelu, a dogradonačelnica Ana Kučić odgovorila je da u Gradu Malom Lošinju po tom pitanju nema aktivnosti.
Zone zabrane
Stoga smo pitali da li Uprava za zaštitu prirode pri Ministarstvu kulture poduzima aktivnosti s ciljem zaštite mora uz istočnu obalu Cresa i Lošinja i ukoliko se zaštita razmatra, u kojoj kategoriji i kojem opsegu se predlaže.
Glasnogovornica Ministarstva kulture Ivana Krušec u odgovoru navodi da je Državni zavod za zaštitu prirode izradio stručnu podlogu za proglašenje područja cresko-lošinjskog arhipelaga u kategoriji regionalnog parka i da je ta stručna podloga dostavljena lokalnoj zajednici i predstavnicima svih interesnih skupina na očitovanje, a da su prilikom njene izrade korišteni svi dostupni znanstveni i stručni podaci:
– Predložena je i zona koja uključuje tzv. »no take zone«, odnosno zone u kojima je zabranjena svaka gospodarska djelatnost. Takve zone obuhvaćale bi koridore i područja koja su važna za životni ciklus dupina i morskih kornjača te područja važna za morsku cvjetnicu posidoniju, s obzirom da su ove vrste primarni ciljevi zaštite ovog područja.
Sukladno Zakonu o zaštiti prirode postupak proglašenja je u nadležnosti Županijske skupštine Primorsko-goranske županije, navodi glasnogovornica Krušec i dalje ističe:
– Treba naglasiti da je ovo područje ujedno i dio nacionalne ekološke mreže, te se u skladu s odredbama članaka 36.-37.c Zakona o zaštiti prirode, za ovo područje, bez obzira što još nije zaštićeno u kategoriji regionalnog parka, primjenjuju odredbe o ocjeni prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu. Stoga, u slučaju zahvata za koji se procijeni da može imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja ovog područja, treba provesti postupak ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu koji će pokazati je li zahvat doista prihvatljiv za prirodu ili nije.
Nadalje, Uredbom o proglašenju ekološke mreže (NN 109/07) propisana je obveza izrade planova upravljanja za sva područja ekološke mreže uzimajući u obzir njegove specifičnosti odnosno ciljeve zaštite te se i na ovaj način može osigurati adekvatno upravljanje ovim područjem. Planove upravljanja za područja koja nisu posebno zaštićena u nekoj od kategorija zaštite propisanih Zakonom, donose županijske javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima, na čijem teritoriju se područje nalazi. Time se i bez formalne zaštite u kategoriji regionalnog parka može osigurati očuvanje ugroženih vrsta i staništa u tom području, navode u Ministarstvu kulture.
Mjere upravljanja
Dakle, iz odgovora se zaključuje da Ministarstvo temeljem stručne podloge predlaže zaštitu u novoj kategoriji i to regionalnog parka te da je proglašenje za tu razinu zaštite u nadležnosti županijske javne ustanove, u ovom slučaju JU »Priroda«. Međutim, ravnateljica Javne ustanove Sonja Šišić nema saznanja da je stručna podloga izrađena i kaže kako nije upoznata sa stavom Ministarstva kulture te da već duže vrijeme po pitanju zaštite u moru na istočnoj obali Cresa i Lošinja nema nikavih informacija, osim što zna da je to područje uvršteno u Nacionalnu ekološku mrežu.
Na državnoj razini se očito i dalje radi na zaštiti o kojoj, sudeći po izjavama, na lokalnoj i regionalnoj razini nemaju informacija. No, može se zaključiti da iako za more uz istočnu obalu Cresa i Lošinja još nije proglašena kategorija zaštite, niti donesene mjere upravljanja, za one zahvate koji bi se mogli odraziti na ciljeve očuvanja područja već sada treba provesti postupak ocjene njihove prihvatljivosti, budući da je područje uvršteno u Nacionalnu ekološku mrežu. S obzirom da stručna podloga predlaže regionalni park, proceduru bi trebala provesti županijska JU »Priroda«, a s obzirom na značaj i velik interes otočne javnosti za ovu temu, o njoj će sigurno biti još rasprava, pa nakon više od godinu dana koliko se po ovom pitanju nije raspravljalo, zaštita mora sigurno će ponovo biti aktualizirana na svim razinama.
ZAŠTITNI ZNAK
Kada se govori o zaštiti, treba podsjetiti da se na lošinjskom otočju upravo očuvan okoliš i bioraznolikost te održivi razvoj uvelike koristi u promidžbi. Dupini su svojevrsni zaštitni znak i simbol otočja. Tako ulazak na otok i u Mali Lošinj prati ploča dobrodošlice s fotografijom dupina s koje se poručuje – Lošinj otok dupina, godinama središnji gradski trg krasi fontana s dupinima, u suvenirskoj ponudi je vrlo čest motiv, izletnički brodovi pozivaju na izlet na kojem će se moći vidjeti dupina, ali kada dođe vrijeme zaštite u cilju njegova, i opstanka drugih morskih vrsta, tvrdi se da dupina nema više nego ne drugim područjima i da zaštita nije potrebna jer će ugroziti gospodarski razvoj.
...
Žalosno je kako je lokalna samouprava postupila u slučaju zaštite ovog područja. Posebno kad se zna da je zaštita, odnosno činjenica da je neko područje dio nacionalne ekološke mreže, odlična reklama i čisti gospodarski plus a ne minus. Grad se je, i oni pojedinci koji su imali moć da odlučuju, svojim bijednim zaključcima osramotili zauvijek.
gledaju se samo pojedinačni interesi
Ovo je samo jš jedan primjer kako se kod nas gledaju samo pojedinačni interesi, a nikako interesi građana Malog Lošinja. Ovoga ljeta su na Lošinju ljetovali naši prijatelji sa djecom , ono što ih je oduševilo i o čemu su stalno pričali je kako su posjetili Plavi svijet i usvojili dupina, a drugi dan išli na izlet brodom, i evo oko broda su se pojavili dupni, kapetan je odmah ugasio motor i rekao svima da budu tihi . I tako su se dupini igrali oko broda 15-tak minuta , svi na brodu su gledali i slikali , i sigurno je to nešto što će nositi u sebi i što će ih podsjećati na Lošinj , iako će zaboraviti hotel, restorane, plažu , to će sigurno zapamtiti i pričati prijateljima. A ako je netko bio negdje gdje su ribe zaštičene u prirodnim rezervatima ( Egipat) te iskusi kako je kada se roni na dah i pliva među njima kao u akvariju , to neće nikada zaboraviti. Mi sve to možemo imati , ali radi pojedinačnih interesa ( marina Nerezine) i naših dragih ribara ( krivolovaca) to propuštamo !!!!!!
Svatko ima pravo na zdrav život. Država osigurava uvjete za zdrav okoliš. Svatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša.
Dupini su svojevrsni zaštitni znak i simbol otočja, ali kad se pokrene pitanje njihove zaštite u cilju njihova i opstanka drugih morskih vrsta, tvrdi se da dupina nema više nego ne drugim područjima i da zaštita nijepotrebna jer će ugroziti gospodarski razvoj, navodi se u travanjskom otočnom prilogu Novog lista
Svatko ima pravo na zdrav život.
...