Građanska inicijativa Volim Lošinj, Mali Lošinj

Dobri dupin izumire. Sve ih je manje i u akvatoriju otoka Lošinja gdje je trenutačno jedina poznata stalna populacija dobrih dupina u Jadranu. U proteklih petnaestak godina njihov se broj smanjio za gotovo četrdeset posto, pokazala su populacijska istraživanja "Plavog svijeta", Instituta za istraživanje i zaštitu mora u suradnji sa škotskim Sveučilištem St.Andrews, vodećoj svjetskoj instituciji za biologiju kitova, koji su prije 15 godina brojnost dobrih dupina u lošinjskom arhipelagu inicijalno procijenili na 140 do 150 jedinki, a danas ih je tek stotinjak.

Iako nisu izravno ugroženi na tom zaštićenom području, stručnjaci smatraju kako ih prvenstveno uznemiravanje i buka navode na odlazak. A više se ne vraćaju jer - pamte. Ponovno je tako u jeku kampanja za spas ove zaštićene i ugrožene vrste kojom se našoj zemlji želi osigurati titula "Hrvatska-zemlja prijatelj dupina".

Od Uprave za zaštitu prirode pri Ministarstvu kulture brojne udruge zahtjevaju trajno proglašenje rezervata dupina kod Malog Lošinja, ali i zakonsku zabranu zatočavanja dupina. U tome traže i potporu hrvatskih građana koji u Zagrebu, Splitu, Slavonskom Brodu, Virovitici, Karlovcu, Čakovcu, Sisku, Osijeku, Vinkovcima, Varaždinu, Puli masovno potpisuju peticiju u organizaciji zagrebačke udruge Prijatelji životinja i potporu udruga Glas životinja, Zelena Istra, Šapa, Udruga prijatelja životinja dr. Ivan Rostaš i dr.

Uprava za zaštitu prirode 26. srpnja 2006. privremeno je, odnosno na tri godine, proglasila dio akvatorija kod Malog Lošinja rezervatom dupina, na inicijativu "Plavog svijeta". Lošinjski rezervat postao je prvi rezervat za dupine u Mediteranu i najveće zaštićeno područje mora na Jadranu koje se proteže na petstotinjak hektara. No, sad udruge i građani traže da rezervat bude trajno proglašen što bi zajamčilo još bolju skrb o toj ugroženoj vrsti koja svjedoči o čistoći našega mora. Općeprihvaćen je stav kako bi to bilo od dugoročnog interesa za Hrvatsku. Svakako zbog međunarodnog ugleda, ali i činjenice da nas sve više turista posjećuje upravo zbog očuvanih prirodnih ljepota i baštine. Slobodni dupini su brend kojim se rijetki mogu pohvaliti, no, u nas je dosad bio preslabo iskorišten.

"Očekujemo i skoru zakonsku zabranu zatočavanja dupina i ostalih morskih sisavaca iz reda Cetacea na području Republike Hrvatske, o čemu se Uprava za zaštitu prirode već pozitivno očitovala lani. Pozivamo sve građane da potpisivanjem peticije daju potporu kampanji "Hrvatska - zemlja prijatelja dupina", koja će se nastaviti dok se ne zabrani zatočavanje dupina i trajno proglasi rezervat za dupine kod Malog Lošinja, u interesu zaštite morskih sisavaca, ugleda u svijetu te gospodarske koristi naše zemlje", poručuje Luka Oman, predsjednik Udruge Prijatelji životinja i podsjeća kako se kampanja "zakuhala" nakon pokušaja gradnje dupinarija u Vodnjanu koju su lani spriječili. To bi inače, ističe Oman, bio apsurd i sramota, zbog mučenja životinja, ali i činjenice da bi dupini morali živjeti u zatočeništvu tek 15 km od prekrasnog i čistog mora u kojem već žive dupini. U Hrvatskoj tako, srećom, ne postoji niti jedan zatočeni dupin, no, zato je slobodnih sve manje.

Zbog prelova ribe i masovne kampanje istrebljenja dupina pedesetih godina prošlog stoljeća u Jadranskom moru već je izumrla jedna vrsta dupina - obični dupin. Nema više niti sredozemne medvjedice, što svjedoči o lošoj situaciji u Jadranu glede morskih sisavaca općenito.

Populacija dupina, odnosno čitava skupina kitova kojoj pripadaju i dupini, drastično je ugrožena i diljem svijeta. Najveće prijetnje opstanku dupina su onečišćenje mora, uznemiravanje i buka, nedostatak hrane zbog prekomjernog izlova ribe, ali i slučajni i izravni ulov dupina. Ukratko: dominacija profita nad dobrobiti prirode.

Dobri dupin je među najpoznatijim i najrasprostranjenijim vrstama u skupini dupina koja nastanjuje gotovo sva mora i oceane diljem svijeta, no, ne postoji potpuna procjena broja njihovih jedinki u svijetu. U Sredozemlju je broj dobrih dupina, procjenjuje se, spao na manje od deset tisuća. Kako bi senzibilizirali svjetsku javnost o potrebi zaštite dupina i mora općenito UN je prošlu godinu proglasio godinom dupina, a pokrovitelj Godine dupina bio je Princ Albert II. od Monaka pošto Kneževina već tradicionalno pruža potporu istraživanjima Sredozemlja. Sve u okviru Konvencije o migratornim vrstama i sporazuma koje je potpisala i Hrvatska, a u njemu je lošinjsko-creski akvatorij evidentiran kao ključno područje za očuvanje dupina u Jadranskom moru i istaknut kao prioritetno područje za zaštitu.