Ravnateljica riječkoga Prirodoslovnog muzeja Milvana Arko-Pijevac drži da je nasipanje obale jedna od većih prijetnja prirodi u Primorsko-goranskoj županiji.
ime se, navela je, trajno uništavaju obalne i pridnene zajednice morskog dna, čiji sastav vrsta ima veliku ulogu u hranidbenim lancima, a može loše utjecati i na primarne gospodarske djelatnosti kao što su ribarstvo ili škamparenje.
Arko-Pijevac je istaknula da je prije svakog zahvata na obalnoj crti potrebno izraditi studiju utjecaja na okoliš, u što treba uključiti stručnjake iz više područja.
Biolog mora dr. Marcelo Kovačić iz Prirodoslovnog muzeja ističe posebnu vrijednost najviše stepenice morskog dna tik uz obalu, infralitoralne stepenice, koju izravno ugrožava nasipanje. Ta stepenica, u usporedbi s dubljim koje se protežu preko velikih površina gotovo zaravnjena dna, vrlo je uska, a mnogo više pridonosi biološkoj raznolikosti od dublje, navodi Kovačić.
Nasipanje neprikladnim materijalom, vrlo često i materijalom s gradilišta, proširuje štetan utjecaj na mnogo veći prostor jer taj materijal raznose morske struje, misli Kovačić. Nekontrolirana nasipanja u prošlosti, kad je osjetljivost na to bila znatno manja, nastavljaju se i danas unatoč strogim propisima po kojima se obavljaju takvi zahvati.
Ekolozi duž hrvatskog dijela jadranske obale upozoravaju javnost na planirana nasipanja poput onih u Omišu ili Vodicama, nastojeći da ona budu regularna i što manje ugroze biljni i životinjski svijet najplićeg dijela mora. Loš primjer nekontroliranog nasipanja dobro je poznati Žnjan u Splitu.
Osim planskih i javnih manji problem nisu ni nelegalna nasipanja, koja su često rezultat privatne inicijative. Nasipanje obale u Dramlju uzbunilo je ekologe u udruzi Eko Kvarner. Misle da se takvim nasipanjem uništavaju biološke zajednice u moru i izvori slatke vode uz obalu, a dobiva se turistički neprivlačna i ekološki odbojna obala jer u tom kraju ne će ostati ni metar izvorne obale. Predsjednik Savjeta Eko Kvarnera Vjeran Piršić je, govoreći o problemu neprikladna materijala za nasipanje, ustvrdio, pak, da je nasipanje obale u biti "besplatno odlaganje iskopana građevnog materijala u suradnji građevnog lobija i mjesnih vlasti".
Za nasipanje u Dramlju bit će izrađena studija utjecaja na okoliš, a ono će se onda obaviti strogo po naputcima iz studije, uvjerava Predrag Petrović, nadležni pročelnik crikveničke gradske uprave. Studija će odrediti granice područja i način nasipanja, istaknuo je Petrović, odbacivši mogućnost da će se nasipati građevni materijal s iskopa. Od izvođača radova tražit će se da dosljedno poštuje preporuke iz studije glede materijala, a zemlja pomiješana s kamenjem ne dolazi u obzir, rekao je.
...
Ovo je jako dobro što se počelo o tome pričati. Možda ljudi ponekad iz pukog neznanja brane pojedine zahvate. Možda će i kroz ovu priču postati svjesniji razmjera zahvata koji se događaju u Artatoreu i kolika je to dugorična šteta.
...
A što bi bilo da se nije nasipavalo more? U Lošinju ne bi imali cijeli prvi red kuća na rivi ni novu obalu ni operativnu obalu. Ne može se sve sačuvati onakvo kakvo je bilo, nešto treba i žrtvovati za napredak.
...
Pozivamo sve zainteresirane da prisustvuju tribini koju Eko Kvarner organizira 25.1. u Zagrebu, Mažuranićev trg 13,u 19 sati o ekološkoj opasnosti nekontroliranog nasipavanja obalnog pojasa. Na tribini će sudjelovati članovi Eko Kvarnera iz Dramlja koji već neko vrijeme upozoravaju na opasnosti koje prijete ukoliko se realizira genijalna zamisao o stvaranju umjetne plaže od Dramlja do Selca u dužini od 2-4 km.
Svatko ima pravo na zdrav život. Država osigurava uvjete za zdrav okoliš. Svatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša.
Svatko ima pravo na zdrav život.
...