Predavanje s raspravom o zaštiti dupina

Udruga "Plavi svijet" organizira predavanje s diskusijom o temi

Činjenice o osnivanju lošinjskog rezervata za dupine

Predstavljeni će biti rezultati istraživanja Plavog svijeta, Instituta za istraživanje i zaštitu mora temeljem kojih je obrazložena potreba osnivanja morskog zaštićenog područja te mogući smjerovi korištenja i upravljanja zaštićenim područjem.

Održat će se u subotu 9. prosinca s početkom u 17:00 sati u Domu kulture u Malom Lošinju 

Predavanje i diskusija otvoreni su za sveukupnu javnost i goste.

U nastavku ove najave objavljujemo primjedbe koje je Državni zavod za zaštitu prirode dao na prijedlog Prostornog plana Grada Malog Lošinja.

Ur. broj: 2099/06-1
Zagreb, 09. studenog 2006. GRAD MALI LOŠINJ
UPRAVNI ODJEL ZA KOMUNALNI SUSTAV, URBANIZAM,
PROSTORNO PLANIRANJE I ZAŠTITU OKOLIŠA
Pododsjek za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša
Riva lošinjskih kapetana 7
51550 Mali Lošinj

Predmet: Nacrt prijedloga Prostornog plana uređenja Grada Malog Lošinja
– primjedbe, daju se

Poštovani,

vezano uz Nacrt prijedloga Prostornog plana uređenja Grada Malog Lošinja, dostavljamo vam primjedbe i komentare.

Kao opću napomenu ističemo kako je cijelo područje Grada Malog Lošinja u sastavu prijedloga nacionalne ekološke mreže i Smaragdne mreže te tako predstavlja i potencijalno područje ekološke mreže NATURA 2000 (za detaljnije informacije: www.dzzp.hr)

NATURA 2000 je ekološka mreža Europske unije koja obuhvaća područja važna za očuvanje ugroženih vrsta i stanišnih tipova koji se nalaze na dodacima EU Direktive o zaštiti ptica te Direktive o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore. Ovakav značaj područje ima prvenstveno zbog dobrog dupina, morskih kornjača, ugroženih vrsta ptica, te morskih staništa (primjerice naselja posidonije). Osim toga, temeljem Sporazuma o zaštiti kitova i dupina u Crnom moru, Sredozemnom moru i susjednom Atlantskom području – ACCOBAMS, čija je RH stranka, ovo područje je izdvojeno kao međunarodno prioritetno područje za zaštitu dobrog dupina. U svakom NATURA 2000 području je sukladno već spomenutim EU Direktivama potrebno osigurati tzv. povoljno stanje vrsta i stanišnih tipova radi kojih je područje zaštićeno i to na način da se definiraju i provode odgovarajuće mjere upravljanja.

Nadalje, sukladno članku 36. Zakona o zaštiti prirode za bilo kakav zahvat koji može narušiti povoljno stanje obvezna je ocjena prihvatljivosti zahvata za prirodu. Ove odredbe se odnose na sve takve aktivnosti koje su predviđene Nacrtom prijedloga plana, a posebice na razvoj nautičkog turizma i izgradnju rekreacijskih područja u moru (R4) - aquapark, skijališta na vodi i sl. pa to svakako treba istaknuti u tim poglavljima.Radi kvalitetnijeg prikaza bogatstva biološke i krajobrazne raznolikosti područja, prilažemo i stručnu podlogu za uvjete zaštite prirode za predmetni prostorni plan, koju je Državni zavod za zaštitu prirode izradio i dostavio Ministarstvu kulture na njihov zahtjev sukladno članku 24. Zakona o zaštiti prirode.Također vas želimo izvijestiti da nakon donošenja rješenja o preventivnoj zaštiti posebnog rezervata u moru «Cres-Lošinj», Zavod dovršava stručnu podlogu za proglašenje zaštite ovog područja.

Poglavlje 1. Polazišta· točka 1.2.1.2 (More) - pojam morski rezervat dupina (str. 23.) treba zamijeniti pojmom "posebni rezervat u moru";
· točka 1.2.1.4. (Živi svijet; Biljni svijet) (str. 27.)
- u dijelu "Zastupljeni su slijedeći tipovi staništa: a) eumediteranske šume na oko 95 % šumske površine, ..." (str. 27.) pojam staništa treba zamijeniti pojmom "šumskih zajednica";
- nadopuniti i uskladiti s poglavljem 2.2. Ugrožena i rijetka staništa iz priložene stručne podloge Državnog zavoda za zaštitu prirode;

· točka 1.2.1.4. (Živi svijet; Životinjski svijet) (str. 31.)
- nadopuniti i uskladiti s poglavljem 2.1.2. Zaštićene i ugrožene vrste na području Grada Mali Lošinj iz priložene stručne Državnog zavoda za zaštitu prirode;

· točka 1.2.8.6. (Prirodna baština)

- prvi odlomak (str. 103.) nadopuniti tekstom da je preventivno zaštićen dio Lošinjsko-Creskog akvatorija u kategoriji posebnog rezervata u moru “Cres -Lošinj”, a pri završetku je izrada stručne podloge za zaštitu";

- radi bolje preglednosti, u cijelom poglavlju, kao i u pripadajućim tablicama, nužno je razdvojiti i naglasiti koja su područja već zaštićena Zakonom o zaštiti prirode (NN 70/05), a koja su područja evidentirana za zaštitu sukladno Prostornom planu Primorsko-goranske županije;

- u cijelom poglavlju pojam zaštićeni krajolik treba zamijeniti pojmom "značajni krajobraz", kategorijom zaštite prema Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05);

- prema Zakonu o zaštiti prirode proglašenje pojedinih zaštićenih područja je u nadležnosti države (nacionalni park, park prirode proglašava Hrvatski sabor, a posebne i stroge rezervate Vlada), a ostalih u nadležnosti Županije ili Grada Zagreba, stoga treba uz tablicu sa zaštićenim dijelovima prirode od državnog i županijskog značenja (str. 105.) dati to objašnjenje. U istoj tablici kao i tablici s iskazom površina za zaštićena područja prirodne baštine (str. 113.) - pojam zaštićeni krajolik treba zamijeniti pojmom "značajni krajobraz", izraz morski rezervat dupina treba zamijeniti pojmom "posebni rezervat u moru “Cres - Lošinj”, te ga prebaciti iz kategorije "značajni krajobraz" u kategoriju "posebni rezervat";

- kada se već detaljno opisuje pojedina kategorija zaštićenog područja (str. 105. – 111.) dodati i da se Pravilnikom o unutarnjem redu pobliže uređuju pitanja i propisuju mjere zaštite, očuvanja, unaprjeđenja i korištenja zaštićenih područja (čl. 71. Zakona o zaštiti prirode) te da se upravljanje strogim rezervatom, nacionalnim parkom, parkom prirode, regionalnim parkom, posebnim rezervatom i zaštićenim krajobrazom provodi na temelju plana upravljanja (čl. 80. Zakona o zaštiti prirode);

- tekst o evidentiranim posebnim rezervatima u moru uskladiti s činjenicom da je preventivno zaštićen posebni rezervat u moru «Cres-Lošinj»;

- dio "ZAŠTIĆENI KRAJOLIK u moru je: C.M.1. MORSKI REZERVAT DUPINA - DIO KVARNERIĆA UZ OTOKE CRES I LOŠINJ" (str. 108.) ispraviti u "POSEBNI REZERVAT u moru je: POSEBNI REZERVAT U MORU “CRES-LOŠINJ”", te prebaciti u dio teksta o posebnim rezervatima;

- na str. 115., u drugi odlomak (o zakonski zaštićenim područjima), treba dodati da se, uz posebni ornitološki rezervat "Mali Bok - Koromačna", izdvaja i preventivno zaštićen posebni rezervat u moru "Cres -Lošinj";

- na str. 115., treći odlomak («Za određeni broj…») se treba brisati («Za određeni broj…»);

· točka 1.5. (Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje)

- u poglavlju "Problemi i ograničenja razvitka", pod točkom 2. Nedovoljna valorizacija prirodnih resursa, kulturne baštine i slobodnog prostora u prvu rečenicu (str. 149.) treba nadopuniti prvi odlomak:
"Područje grada Malog Lošinja… prirodni okoliš, ornitološki rezervati, posebni rezervat u moru s ugroženom faunom, florom i stanišnim tipovima (dobri dupini, morske kornjače, naselja posidonije i dr.), privlačni krajolici, park šume i spomenici prirode."
- u istom odlomki treba izmjeniti drugu rečenicu tako da glasi(str. 149.):
"Sve bi se to moglo daleko više iskorištavati u smislu ekološki održivog turizma i razvoja koji se temelji na bogatstvu i očuvanju prirodnih vrijednosti područja."

Poglavlje 2. Ciljevi prostornog razvoja i uređenja· točka 2.1.3. (Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša)- u rečenici pod točkom 7. (str. 154.) "Očuvati biološku raznovrsnost na kopnenim i podmorskim prostorima, posebno područja s visokim stupnjem biološke raznovrsnosti.", izraz biološka raznovrsnost zamijeniti izrazom "biološka raznolikost";- u rečenici (str. 155.) "Cresko-lošinjska otočna skupina izdvaja se visokom vrijednošću krajobraza na gotovo cijelom prostoru.", izraz krajobraza treba zamijeniti izrazom "biološke i krajobrazne raznolikosti";

- u rečenici (str. 155.) "Dijelovi krajobraza osobite ljepote, vrijednosti i osjetljivosti na ovom prostoru, izdvojeno za područje grada Malog Lošinja su:", izraz krajobraza treba zamijeniti izrazom "biološke i krajobrazne raznolikosti", te je nužno u popis koji slijedi dodati i preventivno zaštićen posebni rezervat u moru “Cres - Lošinj”;

- na str. 159., 165., 167. i 224. nadopuniti tekstove vezane uz proširenje nautičkih kapaciteta u skladu sa sljedećim:
U konkretnom slučaju marine Nerezine, Zavod se ne slaže s planiranom izgradnjom marine, posebice zbog toga što su nedavna preliminarna istraživanja utjecaja buke na dupine u ovom području (istraživanje je provela nevladina udruga "Plavi svijet Institut za istraživanje i zaštitu mora" uz potporu međunarodne udruge Whale and Dolphin Conservation Society – WDCS) pokazala da već postojeći pomorski promet ima značajni negativni utjecaj na populaciju dobrih dupina.
Kao što je već navedeno u uvodnom dijelu, Zakon o zaštiti prirode (NN 70/05) sukladno čl. 36. obvezuje prije izvođenja ovakvih zahvata na ocjenu prihvatljivosti zahvata za prirodu. Kako već provedena procjena utjecaja na okoliš za marinu Nerezine nije rađena u skladu sa standardima propisanim Zakonom o zaštiti prirode, odnosno čl. 6 EU Direktive o staništima, ocjenu prihvatljivosti za prirodu treba provesti i u slučaju tog zahvata.

· točka 2.2.4.2. (Zaštita prirodnih vrijednosti i posebnosti)

- u prvom odlomku (str. 173.) navesti i preventivno zaštićen posebni rezervat u moru uz istočne obale otoka Cresa i Lošinja;

- u treći odlomak (str. 173.) ubaciti pojam "prirode" tako da glasi: "Za kvalitetno i učinkovito…provesti mjere zaštite prirode i okoliša.";

- zadnji odlomak na str. 173. izmijeniti i nadopuniti u skladu s činjenicom da je doneseno rješenje o preventivnoj zaštiti posebnog rezervata u moru;

 Poglavlje 3. Plan prostornog uređenja· točka 3.2.4. (Kriteriji za građenje izvan građevinskog područja)- u poglavlju Rekreacijska područja (RP) (str. 220.) izraz posebni zoološki rezervat za dupine treba zamijeniti izrazom "posebni rezervat u moru “Cres - Lošinj”";

· točka 3.3.1.5. (Ribarstvo)

- poglavlje u potpunosti uskladiti sa slijedećim: Obzirom na smanjenje ribolovnog fonda i kod nas i u svijetu zbog prekomjernog izlova (po rezultatima svjetskih istraživanja, nedavno objavljenim u američkom časopisu Science, ukoliko se nastavi trenutni intenzitet iskorištavanja morskih riba i drugih komercijalno iskoristivih morskih organizama, suočeni smo s nestankom ovog resursa do 2048.), treba naglasiti kako se daljnji razvoj ribarstva u ovom području mora temeljiti na principu održivosti zbog očuvanja samog prirodnog resursa, ali i ostalih ugroženih vrsta i stanišnih tipova u ovom području. U tom smislu, važno je pratiti i slučajni ulov zaštićenih vrsta (morske kornjače, dupini i dr.). Kao i u slučaju razvoja nautičkog turizma, za zahvate vezane uz proširenje marikulturnih kapaciteta, potrebno je provesti ocjenu prihvatljivosti zahvata za prirodu.

· točka 3.4. (Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora)

- tablicu iskaza površina za posebno vrijedna i/ili osjetljiva područja i prostorne cjeline (str. 233.), u dijelu o zaštićenim područjima odgovarajuće nadopuniti (površina i dr.) te dodati i preventivno zaštićen posebni rezervat u moru

· točka 2.3.2.1. (Zaštićeni dijelovi prirode; Posebni rezervat)

- pod točkom 2. (str. 241.) u rečenici "Proglašena je preventivna zaštita za područje posebnog zoološkog rezervata za dupine." izraz zoološkog rezervata za dupine zamijeniti izrazom "posebnog rezervata u moru";

· točka 2.3.2.2. (Dijelovi prirode predloženi za zaštitu; Dijelovi prirode predloženi za zaštitu - u moru)

- poglavlje Posebni rezervat (str. 243.) u potpunosti uskladiti sa slijedećim: Podmorje i otočići Mali i Veli Čutin su već dio preventivno zaštićenog posebnog rezervata u moru. Nadalje, s tim u vezi, područje koje se spominje kao predloženi značajni krajobraz već je preventivno zaštićeno kao posebni rezervat u moru;

· točka 3.5.1.6. (Pomorski promet)

- potrebno je poglavlje (str. 254.) uskladiti sa uvodnim općim napomenama, posebno vezano uz ocjenu prihvatljivosti zahvata za prirodu, kako bi se osiguralo povoljno stanje vrsta i stanišnih tipova;

· točka 3.5.1.6.1. (Morske luke otvorene za javni promet)

- potrebno je poglavlje (str. 255.) uskladiti sa uvodnim općim napomenama, posebno vezano uz ocjenu prihvatljivosti zahvata za prirodu, kako bi se osiguralo povoljno stanje vrsta i stanišnih tipova;


· točka 3.5.1.6.2. (Morske luke posebne namjene)

- potrebno je poglavlje (str. 261.) uskladiti sa uvodnim općim napomenama, posebno vezano uz ocjenu prihvatljivosti zahvata za prirodu, kako bi se osiguralo povoljno stanje vrsta i stanišnih tipova;

ODREDBE ZA PROVOĐENJE

· Članak 130. - potrebno je odlomak 5. (str. 337.) uskladiti sa uvodnim općim napomenama;- unutar odlomka 5. (str. 337.) potrebno je izraz posebnog zoološkog rezervata za dupine zamijeniti izrazom "posebnog rezervata u moru "Cres-Lošinj"";· Članak 198. - unutar odlomka 3. (str. 366.) potrebno je izraz posebnog zoološkog rezervata za dupine zamijeniti izrazom "posebnog rezervata u moru "Cres-Lošinj"";

· Članak 204. (str. 368.)

- članak je u potpunosti nužno uskladiti sa slijedećim: Podmorje i otočići Mali i Veli Čutin su već dio preventivno zaštićenog posebnog rezervata u moru. Nadalje, s tim u vezi, područje koje se spominje kao predloženi značajni krajobraz (članak 205.) već je preventivno zaštićeno kao posebni rezervat u moru;

- u rečenici "Obzirom na nedovoljnu istraženost navedenih područja, potrebno je istražiti tzv. nulto stanje i na temelju njega, eventualno, izdvojiti i područja za užu zaštitu" potrebno je izraz užu zaštitu zamijeniti izrazom "strožu zaštitu".

S poštovanjem,

RAVNATELJ

Davorin Marković


Privitak: kao gore

Na znanje: Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu prirode
Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Primorsko – goranske županije – PRIRODA, Grivica 4, 51000 Rijeka

Povezano:

Država na zaštiti aktivna, županija i grad spavaju
Rezervat pao u zaborav
Novi projekt: lošinjski centar za istraživanje mora
Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
Plastika
Dan s dupinima
Aktivnost udruge Plavi svijet
Plavi svijet obilježio desetu godišnjicu rada
Nagrada za odgovorni turizam
Reagiranje "Plavog svijeta" na dezinformacije "Novog lista"
Zaštita mora adut razvoja
Kako pronaći ravnotežu?
Jedna pravila za vani, druga za "po doma"
Naši dobri dupini ostali su bez zaštite
Neznatna zaštita dupina
Za zemlju prijatelja dupina
Održivo gospodarenje ili lokalni interesi?
Političke konotacije su nekorektne
Tko u ovoj priči ne govori istinu?
Upitnik o stavovima o zaštiti mora
Kompromis je moguć
U potrazi za optimalnim rješenjem
Dobre dupine volimo žive, ali neki ih više vole mrtve
Prugasti dupin je još u luci
Vragolasti gost
Prugasti dupin u lošinjskom zaljevu
Stručnjak za dupine
Dvolična igra: Gradska vlast protiv rezervata za dupine
Dan dupina 2008.
Cinizam, bahatost ili autizam?
Ekološka svijest se gubi
Za trajno proglašenje rezervata kod Malog Lošinja
Uz Međunarodni dan zaštite okoliša
Kazna za uznemiravanje dupina
More umire
Lošinjski rezervat u ropotarnici Vladinih nerealiziranih projekata
Dupini kraj vučjeg brloga
Destinacijski management
Povjerenstvo osporava znanstvenike
Pojedinačni ili interesi budućih generacija?
Dupini između interesnih skupina
Obveze iz Konvencije o biološkoj raznolikosti
Bilješka sa sastanka u Ministarstvu
Edukacije i informacija nikad dovoljno
Neprihvatljiva najava ministarstva
Znanje, neznanje i većina
Područja od specijalnog interesa za zaštitu
Hrvatska bi kršila međunarodne obveze
Glas građana za netaknuto more i slobodne dupine
Drugim metodama protiv rezervata
Izumire li dobri dupin
Puntarski fuoj, studeni 2007.
Za trajno proglašenje rezervata
Više od 2.000 potpisa protiv rezervata
Politikantstvo, ksenofobija i manipulacija činjenicama
Suživot čovjeka i dupina
HNS za zaštitu labudova
HSP protiv rezervata za dupine
ZERP da, rezervat ne
ACCOBAMS i peticija
Reakcija na besmislene teze novinara
Zaštita dupina na čekanju
Selektivna reagiranja
WELCOME TO THE DOLPHIN FRIENDLY COUNTRY
"Male šape" za zaštitu životinja i biljaka
Dupini i u moru i na kopnu
Lažni plakati Eko Kvarnera na otocima
Predstavka u vezi zaštite mora
Plavi svijet ne pretendira na upravljanje zaštićenim područjem
Javnost i proglašenje rezervata
Pomoć bespomoćnoj policiji
Zemlja prijatelja dupina
Rezervat dupina nije zoološki vrt
Nasipavanje uništava infralitoralne zajednice
Hrvatska, zemlja prijatelja dupina
Put dupina
Prijatelji životinja pozdravljaju odluku Vodnjana
Dupinarija neće biti
Dupinarija u Vodnjanu neće biti
Lošiji dani za dupine?
 

Komentari (21)

Komentira Dvorska luda 05-12-2006 17:34,   ... Neće im biti lako.  Jednima treba objasniti da dupina ima. Drugima treba objasniti da dupinima nisu isti uvjeti života kao kad je Markov djed plivao uz dupine. Marti zvanoj Ljubak i Umiljat Način Kritike treba objasniti što je pogrešno u njenom najnovijem biseru, kojeg je izrekla jučer u razgovoru sa gradonačelnikom i kojeg kandidiram za rubriku ŠKOVACIN: dupini se trebaju prilagoditi nama, a mi njima.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira gost 05-12-2006 17:57,   ... A ako se ne prilagode, čeka ih što i tolike životinjske i biljne vrste koje su naprosto izumrle. Bravo Marta, zaslužila si Darwinovu nagradu za glupost godine!   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira Kalimero 05-12-2006 19:09,   ... To bi bila ekološka inačica one zloglasne parole "Ili se pokloni ili se ukloni"   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira znatiželjnik 05-12-2006 19:24,   ... Tko preuzima odgovornost i ulogu predavača?  Što bi trebalo značiti upravljanje zaštićenim područjem?   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira gad 05-12-2006 19:41,   ... Ako je Marta zaista izjavila:...  "dupini se trebaju prilagoditi nama, a mi njima", ...za očekivati je da ćemo opet čitati njen sjajni životopis, koji bi trebao opravdati takvu budalaštinu.    p.s. možda ne moramo toliko paziti delfine u moru kad imamo dva na trgu, na fontani, te smo valjda pokazali da je suživot s delfinima moguć   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira znatiželjan 05-12-2006 20:14,   ... Piše: Administrator   Ponedjeljak, 04 Rujan 2006   Ekokvarner Nerezine, Ekokvarner Artatore, Harmonija Ćunski, Zavičajno društvo Puntari Nerezine, Plavi svijet Veli Lošinj, Astronomsko društvo Leo Brenner i Društvo za zaštitu životinja Mali Lošinj osnovali su koordinaciju za monitoring i utjecanje na stanje okoliša. Koordinacija je osnovana u cilju očuvanja biološke i krajobrazne različitosti i autentičnosti u stanju prirodne ravnoteže i usklađenih odnosa s ljudskim djelovanjem, sprječavanja devastacije prirodnog i urbanog okoliša te aktivnog zalaganja za održivi otočni razvoj.    Sve navedene inicijative ističu kao svoje programske ciljeve senzibilizaciju građana i direktnu zaštitu od različitih oblika devastacije okoliša te su stoga odlučile ujediniti sve svoje resurse, znanja, vještine i informacije kako bi aktivno doprinijele ostvarenju prava građana na zdrav okoliš.    Koordinacija će zajednički djelovati prema javnosti, institucijama i medijima te najavljuje skoro objavljivanje liste prioritetnih točaka koje zahtijevaju neodložno rješavanje.    za koordinaciju:  Nadir Mavrović    Astronomsko društvo Leo Brenner  Centar za zdravo odrastanje Mali Lošinj  Društvo za zaštitu životinja Mali Lošinj  Ekokvarner Artatore  Ekokvarner Nerezine  Harmonija Ćunski  Plavi svijet Veli Lošinj  Zavičajno društvo PUNTARI Punta Križa   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira znatiželjan 05-12-2006 20:15,   ... Samo ponavljam pitanja od prije;  Tko preuzima odgovornost i ulogu predavača?   Što bi trebalo značiti upravljanje zaštićenim područjem?   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira PlaviCvijet 05-12-2006 20:30,   ... Samo jedna crtica iz povijesti našeg otoka. Za vrijeme Musolinija postojala je ideja da se Vransko jezero spoji umjetnim kanalom s morem kako bi se drvo iz okolice lakše transportiralo do mora i izvozilo u Italiju. Srećom Musolini je neslavno završio i s njim i ta ideja. Ali kažu stari Lošinjani da je tada to bila vrlo realna opcija koja se opravdavala kao gospodarski razvoj. O vodovodu nitko tada nije ni sanjao. Zamislite da mi sada donesemo neku tako dalekosežnu odluku koja će promijeniti naš okoliš, a za 10-20 godina zažalimo, ali nema više nazad. Briga Milana Mužića. On ne računa da će tada biti na kugli zemaljskoj. Treba im to reći jer to su ljudi koji misle da su svi drugi ljudi koji nisu završili Višu partijsku školu u Kumrovcu ovce.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira gost 05-12-2006 20:44,   ... Znatiželjni je očevidno jedan od onih kojima nije važno što nego tko. "Preuzeti odgovornost predavača." Ma moš mislit   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira Hakuna matata 05-12-2006 20:56,   ... Važno je tko "preuzima odgovornost". Ako nije stručnjak kojega plaća Marina Artac doo znatižljko će mu osporiti stručnost   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira znatiželjko 05-12-2006 22:00,   ... Zgodno! Onaj ŠTO i TKO gost je već jednom iznio svoju tezu i stavove, no ovom prilikom stvarno nije pozvan da odgovori.  Postavljena pitanja vrlo su jednostavna i spadaju u domenu pokušaja da se saznaje koga je organizator pozvao u goste ili koga će iz svojih redova predstaviti nazočnima kao meritornog i mjerodavnog predavaća. Radi se o tematici koja je bitna i koja se ponavlja na ovim stranicama već nekoliko puta. Prema tome komentari koji su a priori napadačko-obrambenog karaktera ne mogu biti ni konstruktivni, a ne mogu nikako biti odgovor na vrlo jednostavna dva pitanja.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira procjena 05-12-2006 23:42,   ... Gospođa znatiželjka veoma vična komunicirati pitanjima,TKO (razumljivo, opravdano i profesionalno),ŠTO, pa jednostavno, treba procjeniti i ocjeniti.To je valjda jasno!   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira xx 06-12-2006 08:59,   CAULERPA TAXIFOLIA PROŽDIRE JADRAN Svima koji "na nož" dočekuju nastojanja da se očuva čistoča mora predlažem da pročitaju sljedeći tekst sa jednog foruma:    Pojedine djelove svjetskog mora, a time i Jadranskog, napadaju dvije vrste algi roda Caulerpa koje su izrazito agresivne. Naime, ne postoje predatorni ni nametnički organizmi koji bi ograničavali rast populacije. Obje vrste su posljednjeg desetljeća zabilježene u Jadranskom moru, a istraživanja pokazuju da uništavaju ekološku ravnotežu i biološku raznolikost podmorja na kojima su pronađene.     Caulerpa     Alge roda Caulerpa građene su od kauloida odnosno stabalca debljine 2-3 mm i dužine do 2 metra, za podlogu pričvršćenih sitnim korjenjem dok se iz stabla prema svjetlu razvijaju filoidi tj. listići. Filoidi su morfološki djelovi alge koji se najviše razlikuju među pojedinim vrstama.     Caulerpa taxifolia    Caulerpa taxifolia tropska je vrsta alge fluorescentno zelene boje s horizontalnim stablom, filoida dugačkih od 5-65 cm; sliči grančici crnogoričnog stabla tise (Taxus) pa otuda i naziv taxifolia. Alga, pronađena u Sredozemnom moru, je hibrid koji se koristi za ukrašavanje akvarija sa slanom vodom, a zbog svoje žarko zelene boje česta je u akvarijima s tropskim ribicama. Prvi se puta koristila u akvariju u Stuttgartu, gdje je i dobiven genetski jači i otporniji hibrid, kojeg su kasnije prenjeli u druge oceanografske institute. Pretpostavlja se da je u slobodan okoliš ispuštena iz Oceanografskog instituta u Monacu 1984. godine odakle se vrlo brzo proširila po Sredozemlju.     Za razliku od prirodne tropske vrste Caulerpe taxifolie, hibrid može lako preživjeti u hladnijem moru temperature 5 -10 °C i jednako se brzo širi u čistom, otvorenom moru kao i u zagađenim lukama i zaljevima. Širi se na različitim staništima - na pješćanom, stjenovitom ili muljevitom dnu na dubinama do 100 metara. Treba ipak napomenuti: što je dubina veća prekrivenost dna je manja.   Hibrid c. taxifolia ne razmnožava se spolno već samo vegetativno obnavljanjem iz otkinutih djelova alge, što joj omogućava brzo širenje na sidrima plovila, u ribarskim mrežama i sl. pri čemu bez vode može preživjeti više od tjedan dana. Alga u sebi sadrži otrov koji nije opasan za ljude, ali ju stoga većina morskih organizama izbjegava, neka su istraživanja pokazala da je otrovna za neke vrste. Prilikom širenja alga potpuno prekriva dno te pritom uništava spužve, koralje i ježince, potiskuje sve ostale organizme, a njome se ne hrani niti jedna vrsta riba ili glavonožaca.     U Jadranskom moru Caulerpa taxifolia pronađena je 1994. godine u Starigradskom zaljevu na otoku Hvaru, u Malinskoj na otoku Krku te iste godine, a 1996. godine u Barbatskom kanalu uz otok Rab. Caulerpa racemosa pronađena je 2000. godine na Paklinskim otocima (otok Marinkovac), a do danas se pojavila ispred Cavtata, uz Pelješac na tri lokaliteta te u podmorju Mljeta, Hvara i Biševa.   Istraživanja nalazišta Caulerpe taxifolie i Caulerpe racemose najčešće se obavljaju u okviru nacionalnog projekta Jadran barem četiri puta na godinu, a u novije vrijeme se obavljaju dodatna istraživanja Laboratorija za bentos te Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu.     Za uklanjanje primjenjuju se ranije spomenute metode pri čemu se je lokacija u Barbatskom kanalu potpuno uklonila, a vjeruje se da će se ukloniti i u Malinskoj. Zaljev Stari Grad prekriven je naseljem alge C. taxifolie na više od 50 ha pri čemu postupno nestaju morski ježinci, spužve, koralji i neke vrste riba. Da bi se usporilo i spriječilo širenje, uklanjaju se rubni djelovi naselja. Sporijem širenju pogoduje činjenica da glavnina morskih struja i valova otkinute djelove nosi prema dnu zaljeva gdje je alga i naseljena.     Alge se i dalje šire, najčešće ljudskim djelovanjem. No, u Hrvatskoj problem Caulerpe još nije u odgovarajućoj mjeri podignut na nacionalnu razinu, a jedino se tako može adekvatno financirati i zakonski regulirati.     I gdje je tu tragedija?? tragedija je u tome da lokalni ribari i dalje bacaju mreže i love ribu na području obraslom algom, tragedija je u svemu tome da se stranci preko ljeta i dalje sidre na tim područjima unatoć ogromnom znaku zabrane sidrenja, tragedija je da je prije godinu i malo više jedan iz plejade ministara svećeno se bučnuo u more i zaronio do područja sa algom pa nakon izrona svećano povikao: dole alga dole uništavanje jadranskog mora!!! sve će to država pozlatiti!! i šta bi? ništa.........   ONA PROŽDIRE NAŠ JADRAN    Živimo na otoku burne povijesti. Naša budućnost isključivo ovisi o neposrednim zbivanjima u i na moru. Zato sa strepnjom osluškujemo o najnovijim staništima ovog tropskog uljeza.     Svjesni smo da se samo znanjem možemo "boriti" protiv ovog morskog korova te smo se uz pomoć naše (sada već bivše) profesorice Marite Čaleta uhvatili u koštac s algom CAULERPA TAXIFOLIA koja se ubrzano širi našim podmorjem.     Alga je opasno ugrozila područje našeg otoka Hvara, posebno oko Starog Grada.     Nažalost bez napora, koristeći štap, doslovce sa trajektne rive kraj Starog Grada dohvatili smo snop CAULERPE TAXIFOLE. Pazili smo da nam komadići trave ne ostanu, znajući da je dovoljan najmanji dio za njezino daljnje rasprostranjivanje.     Dijelovi alge: a) kauloid, b) rizoid, c) filoid i d) pinnula.     CAULERPA TAXIFOLIA se u Jadranu prilagodila iznad svih očekivanja te pokazuje neuobičajene osobine s obzirom na izvorni oblik iz tropskih i suptropskih krajeva, što upućuje da je genetički drugačija od svog tropskog oblika.     PREDLAŽEMO:     Da bi uklonili algu, mnogi znanstvenici su pokrenuli različita istraživanja, no niti jedno nije dalo zadovoljavajuće rezultate. Najdjelotvornije sredstvo u našim uvjetima pokazala se crna plastična folija koja sprječava dolazak sunca. Nakon tri mjeseca alga uvene.     Ako želimo pratiti širenje ove alge i utvrditi uspješnu strategiju nadziranja i borbe protiv njezina širenja, potrebno je da svi sagledamo težinu ovog problema. Treba upozoriti javnost, pogotovo nautičare, ribare, ronioce jer i mali komadić alge slučajno prenesen sidrima, lancima, mrežama ili bocama za ronjenje, može ovu algu prenijeti ne novo područje.     Ako slučajno otkinete dio alge, ne pomažite njenom širenju, ne bacajte ga u more, stavite ga u vrećicu, a na obali u posudu za otpatke. Ako su vam poznata nova područja na kojima se pojavila alga, obavijestite što prije Institut za oceanografiju i ribarstvo u Splitu. Tel.: 021-358-688     Kako nema ni najmanje naznake da će ova alga usporiti svoje širenje, trebamo zajedničkim snagama spriječiti aktivnost ove opasne alge, jer ona proždire naš Jadran.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira Bojana Genov 06-12-2006 09:39,   Tko će preuzeti odgovornost? Nisam sigurna da sam dobro shvatila pitanje o tome tko će preuzeti odgovornost za predavanje, ali budući da je pitanje ponovljeno mislim da je pojašnjenje nužno.  Odgovornost za predavanje preuzima organizator i predavač. To je Plavi svijet i njegovi stručnjaci, koji će pokušati razjasniti nedoumice koje su se u vezi sa temom pojavile, objasniti svoja polazišta, metodologiju rada i zaključke.  Nekako mi se čini da javna tribina nije teroristički akt da bi bila primjeren izričaj poput preuzeti odgovornost. Plavi svijet preuzima odgovornost za ono što govore oni, a ostali preuzimaju odgovornost za svoje tvrdnje.  Da li pitanje podrazumijeva preuzimanje odgovornosti za fizičku sigurnost sudionika? Tu onda imamo drugu temu.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira Bojana Genov 06-12-2006 09:54,   Uzajamna prilagodba ljudi i dupina Ljudi se smatraju krunom prirodnog, Božjeg ili kakvog već ne procesa stvaranja i najsavršenijim rezultatom tog procesa. Kao takvi imaju odgovornost za posljedice svojih čini, koju ne možemo prebaciti na životinje. Dosad poznate prilagodbe na naše brze i drastične promjene lica Zemlje i uvjete života su one u kukaca i nekih mikrorganizama koji tako brzo mutiraju da su rezistentni na lijekove koje proizvodimo.  Ostali živi svijet trpi posljedice našeg djelovanja i nema šanse da nam se prilagodi. Dupini za svoju zaštitu nemaju visoko razvijene sposobnosti planiranja, projiciranja budućnosti, korištenja visoke tehnologije, ništa od onoga što mi koristimo u korist njihove (i svoje) štete i što trebamo koristiti za odgovorno upravljanje resursima, čijim smo se proglasili vlasnicima i upravljačima.  Dakle, tvrdnja da se dupini trebaju prilagoditi nama je iz temelja pogrešna.  Samo mi ljudi se trebamo prilagoditi ostalom živom svijetu. I to ne čak iz razloga što smo plemeniti i dobri, nego iz golog koristoljublja kako bismo očuvali i pomogli svoj vlastiti razvitak i opstanak.  Da smo to dosad radili, dupini ne bi bili na popisu ugroženih i nestajućih vrsta i nikome ne bi palo, kako uistinu i nije našim starima, da proglase rezervat za dupine. Zato pozivanje na neki davni suživot i bez rezervata nije valjan argument, jer je rezultat toga suživota samo po mjeri naših potreba pomor ogromnog broja vrsta.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira bivši znatiželjko 06-12-2006 11:45,   ... Zahvaljujem Bojani Genov na odgovoru iako je otišla pre daleko sa svojim zaključknim riječima. Mislim da je trebalo u dobroj namjeri razumjeti da se prvo pitanje odnosi na - tko preuzima odgovornost za predavanje o istaknutoj temi, a ne o organizaciji sigurnosti na skup, te drugo: tko je predavač, ako je organizator možda pozvao neku meritornu i mjerodavnu stručnu osobu u goste za tu priliku.  Naime pitanja su postavljena u dobroj namjeri, iako se na ovim stranicama protežu i komentari zlih jezika, bez obzira tko se sad osjeća dotaknutim.  Ponavljam ono najbitnije - hvala na odgovoru.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira gost 06-12-2006 11:56,   ... Ispričavam se znatiželjnom. Neke rasprave o ovoj temi su toliko neprijateljske da sam "između redova" pročita nečega čeg nema   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira gad 06-12-2006 13:51,   ... ..."tko preuzima odgovornost za predavanje o istaknutoj temi.." Pitanje je tko opće za što može ili treba preuzimati odgovornost osim za vlastito mišljenje i djelovanje. Govorimo naravno o demokratskom društvu. Vremena kad je pojedinac mogao preuzeti odgovornost za druge pa čak i za cijeli narod ili državu su nepovratno nestala. Ipak takva pitanja implicitno podrazumijevaju, odricanje legitimiteta, bilo kome (pojedincu ili udrugama) ,tko nije političar ili vlast da raspravlja o javnim stvarima. Iza tog stava se vjerojatno krije vlastiti materijalni interes, npr. izgraditi marinu. Svako javno djelovanje koje taj interes mogu dovesti u pitanje, pokušava se u početku suzbiti besmislenim pitanjima o odgovornosti. A u konačnici možda i šamaranjem onih koji su «preuzeli odgovornost» za javno djelovanje.  Za kraj. Onaj tko postavlja pitanje o odgovornosti za predavanje o istaknutoj temi, ne mora preuzeti «odgovornost» za dolazak na predavanje.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira Bojana Genov 06-12-2006 16:29,   Znatiželjnom I ja se ispričavam što sam otišla predaleko sa zaključcima (mada oblici komunikacije poprimaju sve neobičnije forme .  Ne znam tko će sve biti predavači niti da li će ih biti van Plavog svijeta, ali znam da ta organizacija ima doktore znanosti i uvjerena sam, kao i oni koji su vođeni njihovim prijedlogom proglasili rezervat, da su posve stručni da odgovore na sva pitanja i nedoumice.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira Stručnjak 07-12-2006 16:42,   ... he he, pročitajte ovaj komentar  http://www.volim-losinj.org/ zastita_mora/ ima_li_dupina_oko_losinja_5.ht ml    Zanima me hoce taj "strucnjak" doci na tribinu Plavog svjeta   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira Bolji stručnjak 07-12-2006 17:58,   ... Link se radi ovako:  STRUČNJAK   » Prijavite komentar Administratoru

Komentirajte članak   Ime   Upišite adresu asd • adacta.org (• = @)    Naslov Dostupni znakovi: 14000 Unesi znakove koje vidiš. Ako su nečitljivi, osvježi da se prikažu novi.