Ima li u moru oko Lošinja više dupina nego u drugim
dijelovima Jadrana, otvoreno je pitanje, a iz dvije okolnosti otočne stvarnosti
nameću se različiti odgovori. Po jednoj varijanti dupina je toliko da ih
vrijedi naglasiti na svakom koraku, pa je s obzirom na učestalost njegovog
pojavljivanja, dupin svojevrsni službeni simbol otoka.
Po suprotnoj varijanti i tumačenjima, dupina u lošinjskom
akvatoriju nema ništa više nego u drugim dijelovima Jadrana.
Ali, krenimo redom. Da su dupini specifičnost Lošinja poručuje
se kroz mnogo detalja, tako je davne, 1960. godine na velikoj svečanosti
povodom izgradnje vodovoda i uvođenja vode u otočna domaćinstva, otkriven i
spomenik vodi - fontana na središnjem gradskom trgu, koju krase upravo dva
dupina. Već šesnaest godina u Velom Lošinju prve subote u kolovozu obilježava
se Dan dupina, manifestacija jedinstvena u svijetu, a udruga Plavi svijet
provodi programe istraživanja i edukacije o dupinama koje je moguće i usvojiti.
Na web stranicama Turističke zajednice daje se detaljan prikaz o koloniji
dobrih dupina cresko - lošinjskog otočja, a i naslovnu web stranicu Grada Malog
Lošinja krasi slika dva dupina. Dupin i delfin koristio se u nazivima barki,
restorana.
Najučestaliji otočni motiv
Dupini su jedan od najučestalijih lošinjskih motiva u
suvenirskoj ponudi, od oslikanih šalica, skulptura do nakita. Prije nekoliko
godina na ulazu u grad postavljena je ploča dobrodošlice, s natpisom Lošinj
otok dupina. Na reklamnim panoima izletničkih brodova poziva se goste na izlet
na kojem je moguće doživjeti igru dupina. U studenom prošle godine, kada je po
prvi put uveden javni gradski autobusni prijevoz, na busu je oznaka mercedesa,
zamijenjena dupinom, kao još jedan oblik promoviranja jedinstvenog otočnog
prostora kojeg okružuju dupini, simboli očuvane prirode i uspješnog suživota
ljudi i ove osebujne morske vrste.
Ovaj vikend u organizaciji Planinarskog društva i Turističke
zajednice organizira se maraton pod nazivom Put dupina, u kojem se pozivaju
ljubitelji pješačenja na 32 kilometra
dugo pješačenje otočnom obalom,
a kako sam naslov maratona sugerira, pješačka staza prolazi uzduž morskog puta
dupina.
Dakle, duga je lista sadržaja kojima se afirmira
atraktivnost dupina i njegova veza s Lošinjem, a koju je isticao i tim
stručnjaka predvođeni talijanskim istraživačima u sklopu projekta Tetis, koji
je od 1987. do 1999. godine izučavao koloniju cresko - lošinjskih dobrih dupina
i od tada se govori o 120 jedinki koji obitavaju na ovom području. Stoga nije
bilo neobično da su se znanstveni podaci krenuli koristiti i u promidžbene
svrhe. Međutim, s obzirom na nove tvrdnje dijela otočana, među kojima su
ribari, prijevoznici morem i druge grupacije, kao i dio političkih struktura,
ispada da je priča o dupinima višegodišnja šarena promidžbena laž jer se
istovremeno šalje druga poruka, a ta je da dupina oko Lošinja nema ništa više
nego u okruženju drugih otoka.
Naime, u srpnju 2006. godine temeljem stručne podloge
Državnog zavoda za zaštitu prirode, Ministarstvo kulture je donijelo rješenje o
preventivnoj zaštiti mora u kategoriji rezervata. Preventivna zaštita traje tri
godine, dakle do srpnja ove godine, nakon čega bi se trebala proglasiti trajna,
koja može biti i u manjoj kategoriji od predviđenog rezervata.
Negodovanje interesnih grupacija
Međutim, nakon negativnih reakcija na otočju i velikog
negodovanja pojedinih interesnih grupacija, donesena je i politička odluka
kojom se traži od Ministarstva kulture da rješenje ukine i da se zaštita na
ovom području ne proglasi. Gradsko vijeće je većinom glasova vladajuće
koalicije koju čine HDZ-HSLS-HKDU-DC i Nezavisna gradska lista, te oporbenog
HNS-a, a uz suzdržanost SDP-a, PGS-a i IDS-a, izglasala da rezervata za dupine
ne bude jer, među ostalim, kako je obrazloženo, ne nalaze niti jedan razlog da
se upravo ovo područje proglasi posebnim rezervatom za dupine.
Prije nekoliko dana održana je press konferencija
predsjednika lošinjskog Gradskog vijeća Milana Mužića i člana Poglavarstva
Ivana Fabijanića na kojoj su podsjetili na zaključke te inzistiraju da se ne
proglašava rezervat za dupine.
Dakle, dupini se koriste u promidžbene svrhe, njih se
stavlja na web stranice, dupini u skoku pozdravljaju goste s ploča
dobrodošlice, ali kada bi ih trebalo zaštititi, onda dupina nema više nego bilo
gdje na Jadranu. Tako ostaje pitanje tko u ovoj priči ne govori istinu, oni
koji dupina koriste u promidžbene svrhe izdvajajući ih kao posebnost otočja,
ili oni koji kažu da ih ovdje nema više nego bilo gdje drugdje u Jadranu?
zajeb
Evo primjer da je Fabijanić za tuđi interes zaj-bo lošinjske ribare (friška današnja vjest)
Proglašenjem Parka prirode Lastovo, osim lastovskih, svi su ostali ribari, prije svih korčulanski i viški, zbog ograničenog broja koncesija ostali bez prava eksploatacije tog akvatorija.
Ribari s Korčule, kojima su potporu dali i kolege iz Splitsko-dalmatinske i Šibensko-kninske županije, kao krajnju mjeru u borbi za svoja prava ribolova u lastovskom arhipelagu najavili su i građanski neposluh, odnosno blokiranje luka u Splitu i Veloj Luci.
More oko Lastova ne pripada samo Lastovcima, to je hrvatsko more i svi imamo jednaka prava na njega. Očekujemo da se kolege iz Splita u petak sastanu s državnim tajnikom za ribarstvo Tončijem Božanićem kako bi pronašli rješenje da ne moramo blokirati luke u Splitu i Veloj Luci. Očekujemo i pomoć predsjednice Vlade i predsjednika države, kazala je Jolanda Lipanović, predsjednica Udruženja obrtnika Lastovo – Korčula.
...
Po čemu ih je zaj-bo po tome što ostali ribri neće napadati Lošinjane što im zabranjuju loviti u našem akvatoriju? More je od svih građana republike Hrvatske a uskoro će biti i od ostalih eu stanovnika i svi ćemo moći samo lajati kad talijani budu derali po Jadranu. Trebali smo proglasiti ZERP pa bi bili svi zaštićeni a ovako ni jedan rezervat nas neće spasiti.
Pušenje
Ma vidi kur** sad odjednom "More je od svih građana republike Hrvatske" a prije se dizala dreka da je lošinjski akvatorij djedovina domaćih i da nema šta da u njiovom dvorištu purgeri određuju šta će bit. A da je rezervat drugi ribari nebi napadali Lošinjane jer im ne bi zabranjivali Lošinjani nego država. Džebe ti trud prijatelju Fabijanić je odradio posa za nerezinske tajkune a ribari su popušili.
Svatko ima pravo na zdrav život. Država osigurava uvjete za zdrav okoliš. Svatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša.
Svatko ima pravo na zdrav život.
