Tropi se opasno približili Sredozemlju

Sredozemno more sve više nalikuje tropskom moru. Njegova temperatura u stalnom je porastu unazad 20-tak godina.

»U razvoju Zemlje bilo je faza s povišenim temperaturama kopna i mora i prije industrijskog doba, no količine ugljičnog dioksida nikada nisu u tako kratkom vremenu, kao unazad 150 godina, toliko rasle. Stoga je očito da je povećanje temperatura kopna i mora posljedica ljudskih djelatnosti«, kaže biolog dr. Petar Kružić iz Laboratorija za biologiju mora Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu.

Zbog izgaranja fosilnih goriva te porasta stakleničkih plinova - ugljičnog dioksida (CO2), metana, dušik dioksida, freona i drugih - temperatura zraka u stalnom je porastu. Pitanje je kako će u moru reagirati suvišak ugljičnog dioksida? Ekstremno visoke temperature zabilježene su 1997. i 1999. u cijelom Sredozemlju, pa tako i u Jadranskom moru.

»Na pojedinim lokacijama čak nije bilo termoklime, razlike između ljetne temperature gornjeg sloja mora i stalne temperature od oko 12 stupnjeva Celzijevih koja počinje na oko 15 do 20 metara dubine. dubine. Temperatura od oko 22 i više stupnjeva bila je do gotovo 40 metara dubine. I te je godine zabilježena znatna smrtnost sesilnih organizama, poput koralja, spužvi, mnogočetinaša i drugih koji se ne kreću, već su zakorijenjeni na dnu. Pretpostavljamo da će temperature i ove godine biti vrlo visoke«, kaže Kružić, dodajući da su promjene već uočljive u Mljetskim jezerima gdje more cvijeta u podmorju, to jest razvijaju se alge dinoflagelata koje prekrivaju sesilne organizme i zagušuju ih.

Zbog rasta temperature i velikih količina hranjivih soli nastalih onečišćenjima koja dolaze rijekom Po, zadnjih desetak godina površinsko cvjetanje mora prisutno je svake godine u sjevernom Jadranu, a nekada je do cvjetanja mora dolazilo svakih dvije do tri godine. Cvjetanje mora odraz je naglog rasta fitoplanktona te nakupljanje njihovih izlučevina. Nakon određenog vremena fitoplankton ugiba i pada na morsko dno gdje ga bakterije razgrađuju trošeći kisik, pa dolazi do nestanka kisika što za posljedicu ima umiranje svih oblika života na dnu mora, a ugrožene su i ribe.

Seoba morskih organizama

Veće temperature privlače lesepsijske vrste koje iz Indijskog oceana dolaze kroz Sueski kanal u Sredozemlje. Ime su dobile po Francuzu Lessepsu, graditelju Sueskog kanala.

»Prateći rasprostranjenost tih vrsta možemo ustanoviti koliko se pojedini dijelovi Sredozemlja zagrijavaju«, kaže Kružić. Vrste koje su naseljavale, na primjer, južni Jadran, sve su prisutnije u sjevernom. A pitanje je što će biti s vrstama koje nastanjuju sjeverni Jadran, kao i sjeverne dijelove drugih mora. Jedan dio vjerojatno će se prilagoditi naglim promjenama, a drugi izumrijeti. Na primjer riba vladika arbanaška (Thalassoma pavo) prije petnaestak godina bila je prisutna samo u južnom Jadranu, oko Dubrovnika, od tada do sada proširila se sve do Kvarnera.

I tropska vrsta papigača (Sparisoma cretense) nastanila se u Jadranu. »Promjene u temperaturi izravno utječu na fiziološke procese riba kao hladnokrvnih organizama, na njihovu reproduktivnu strategiju, migracije, na odnos predator - plijen, ali i na pomicanje subtropskih i tropskih vrsta, od kojih pojedine borave u južnom Jadranu pomičući se prema sjevernijim područjima«, objašnjava.

Tako znanstvenici u Jadranu nalaze i potpuno nove vrste, kao što su oštrozuba riba gušter (Saurida undosquamis), mediteranska poletuša (Paraexocetus mento), atlantska napuhača (Lagocephalus lagocephalus), narančasto točkasta kirnja (Epinephelus coioides) te kožasti kostorog (Stephanolepis diaspros). Do sada je u Jadranu utvrđeno devet »toploljubnih« vrsta riba podrijetlom iz Crvenog mora i Indopacifika. Pored riba, u Jadran prodiru i drugi morski organizmi, najviše puževi, morski puž stražnjoškržnjak (Bursatella leachi) i rakovi.

»Žuti kameni koralj, Astroides calycularis, do nedavno je živio samo u južnom dijelu Sredozemnog mora, a sada ga nalazimo oko Mljeta i Lastova. Postoji mogućnost da nove vrste koje dolaze iz toplijih mora ili toplijih dijelova istog mora istisnu i prevladaju domaće vrste pa na taj način mogu nestati i endemske vrste. Negativne promjene još nisu uočene kod morskih životinja, no problem predstavljaju tropske alge, Caulerpa racemosa i taxsifolija «, ističe Kružić.

Posebno je opasna racemoza koja se brzo širi i prerasta morsko dno gušeći sve ispod sebe. Racemosa je velika prijetnja najvećem grebenu koralja u Sredozemnom moru, koji živi na ulazu u Veliko jezero na Mljetu, jer ga može prerasti i ugušiti. Povećanje temperature mora pogoduje i razvoju tropskog planktona koji može biti toksičan. Školjkaši filtriraju plankton, to jest školjkaše pa se mogu otrovati.

Balastne vode

Osim klimatskih promjena na pojavu neobičnih ili egzotičnih vrsta u Jadranu mogu utjecati i balastne vode, bijeg novo uzgojenih vrsta u marikulturi, kao i bijeg vrsta iz akvarija. »Još nismo u mogućnosti uočiti u potpunosti posljedice klimatskih promjena na živi svijet u moru, jer osim mogućih negativnih učinaka mogu biti i određeni pozitivni učinci u gospodarskom smislu, kao što je porast brojnosti vrsta u Jadranu koje mogu postati alternativne vrste u ulovu«, kaže Dulčić.

Kiselo more

Ugljični dioksid (CO2) se u morskoj vodi pretvara u bikarbonate koje zajedno s kalcijem organizmi koriste za izgradnju skeleta. No, znanstvenici se pribojavaju da bi njegov suvišak mogao smanjiti inače neutralnu ph vrijednost mora, to jest zakiseliti ga. Kako bi to utjecalo na život u moru još se točno ne zna. Postoje znanstvenici katastrofičari, koji na primjer kažu da će 90 posto koralja nestati, dok drugi kažu da će se živi svijet uspjeti prilagoditi.

Vjesnik 24. srpnja 2007.

Komentari (1)

Komentira Riana Yokiry 30-10-2007 12:02,   pozdrav Prije nekoliko dana sam ronila na Brusniku gdje sam vidjela nekoliko vrlo neobičnih riba. za jednu od vrsta znam da je smokva, ali drugu nigdje ne mogu pronaći. riba je oblika sličnog smokvi, ljubičaste je boje, sa tamno plavim perajama, rep joj je kao kod tune isto tamno plavi, ima crvene točkice po sebi, a uz gornju peraju i trbuh ima gotovo florescentnu žuto-zelenu prugu. ako netko zna o kojoj ribi je riječ, molila bih da mi javi na e-mail.   pozdrav   » Prijavite komentar Administratoru

Komentirajte članak   Ime   Upišite adresu asd • adacta.org (• = @)    Naslov Dostupni znakovi: 14000 Unesi znakove koje vidiš. Ako su nečitljivi, osvježi da se prikažu novi.