Donošenjem odredbe kojom se izričito zabranjuje držanje dupina
i ostalih morskih sisavaca iz porodice Cetacea u zatočeništvu,
Ministarstvo kulture i Uprava za zaštitu prirode odaslali su jasnu
poruku i pokazali spremnost da se aktivno uključe u zaštitu
divljih i zaštićenih životinja te učinili još jedan korak prema tome da
Hrvatska doista postane 'zemlja prijatelja dupina'.
Nakon što je još 2007. godine udruga Prijatelji životinja zbog pokušaja
izgradnje dupinarija kod Vodnjana pokrenula veliku kampanju protiv
zatočavanja morskih sisavaca i za zakonsku zabranu zatočavanja dupina,
takva odredba stupila je na snagu te je od 19. lipnja 2009. u Hrvatskoj
u potpunosti zabranjeno zatočavanje dupina, odnosno morskih sisavaca iz
porodice Ceteacea.
Pravilnikom o uvjetima držanja, načinu označavanja i evidenciji
zaštićenih životinja u zatočeništvu (NN br.: 70 od 19. lipnja 2009. g.)
Ministarstvo kulture donijelo je odredbu da prema članku 5. točka (1)
'Držanje u zatočeništvu živih primjeraka vrsta životinja navedenih u
Prilogu II ovoga Pravilnika nije dopušteno'. Ova se odredba odnosi na
vrstu životinja Cetacea, kitovi, a uključuje sve vrste unutar više
svojte.
Donošenjem odredbe kojom se izričito zabranjuje držanje dupina
i ostalih morskih sisavaca iz porodice Cetacea u zatočeništvu,
Ministarstvo kulture i Uprava za zaštitu prirode odaslali su jasnu
poruku i pokazali svoju spremnost da se aktivno uključe u zaštitu
divljih i zaštićenih životinja te učinili još jedan korak prema tome da
Hrvatska doista postane 'zemlja prijatelja dupina'.
Pozdravljajući ovu
odluku, u utorak 30. lipnja, na Svjetski dan kitova i dupina,
Prijatelji životinja će postaviti informativni štand na zagrebačkom
Trgu kralja Tomislava kako bi upoznali građane s ovom važnom odredbom
te im poručili da ne posjećuju dupinarije prilikom putovanja u države u
kojima je zatočavanje dupina još uvijek dozvoljeno. Potpisivat će se i
peticija za trajno proglašenje rezervata za dupine kod Malog Lošinja.
Istoga dana, u 13 sati, u Ministarstvu kulture, Runjaninova 2,
predstavnici udruge Prijatelji životinja uručit će zahvalnicu zbog
donošenja zakonske odredbe zabrane zatočavanja dupina državnom tajniku
pri Ministarstvu kulture Zoranu Šikiću. Prilikom susreta, uz
zahvalnicu, bit će predani i dodatno prikupljeni potpisi za trajno
proglašenje rezervata za dupine kod Malog Lošinja čiji broj sada
premašuje 40.000 potpisa.
Republika Hrvatska je potpisnica Sporazuma o
zaštiti kitova u Crnom moru, Sredozemnom moru i susjednom atlantskom
području (ACCOBAMS), Međunarodne konvencije za regulaciju kitolova te
stranka Bernske, Barcelonske, Bonnske i CITES konvencije, a u Hrvatskoj
su sve vrste dupina zaštićena vrsta.
Proglašenjem rezervata za dupine
bez smanjenja kategorije zaštite Hrvatska bi učinila veliki korak u
pogledu zaštite životinja i prirode te bi ponosno mogla nositi naziv
'zemlje prijatelja dupina'. Uprava za zaštitu prirode pri Ministarstvu
kulture proglasila je, naime, rezervat dupina kod Malog Lošinja 26.
srpnja 2006. na tri godine. Hrvatska je dobila međunarodnu potporu da
se ovo područje proglasi trajno zaštićenim rezervatom za dupine, što
podržava i većina građana zbog važnosti zaštite dupina i dugoročnih
interesa Hrvatske.
Zbog prelova ribe i masovnog istrebljenja jedna
vrsta dupina u Jadranskom moru - obični dupin - već je izumrla. Najveće
prijetnje opstanku dupina su onečišćenje mora, uznemiravanje i buka,
nedostatak hrane zbog prekomjernog izlova ribe, ali i slučajni i
izravni ulov dupina. Prema populacijskom istraživanju u proteklih
petnaestak godina smanjio se broj dupina u Jadranskom moru za gotovo
četrdeset posto. Kako u budućnosti ne bismo promatrali izumiranje još
jedne vrste dupina potrebno je konkretno i zakonski zaštiti područje u
kojem najviše obitavaju i proglasiti ga rezervatom. Svaki pojedinac
svojim postupcima pridonosi očuvanju prirode i životinja, od odluke da
ne posjećuje dupinarije, akvarije i zoološke vrtove, odnosno ne
podržava zatočavanje divljih životinja, izgradnje jasnog stava da
divlje životinje spašavamo jedino štiteći njihova staništa, pa do
odluke da ne sudjelujemo u nepopravljivom pustošenju mora i oceana zbog
nepotrebne navike jedenja mesa životinja koje u njemu žive.
Svatko ima pravo na zdrav život. Država osigurava uvjete za zdrav okoliš. Svatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša.