Otočni prilog Novog lista za studeni donio je pregled rezultata ovogodišnje turistička sezona na Lošinju koju se, kao i u ostatku Kvarnera i Hrvatske, ocjenjuje više-manje uspješnom, te najavu planova za narednu godinu.
Unatoč nepovoljnim vremenskim prilikama i drugim otegotnim okolnostima, ostvaren je značajni dio zacrtanih ciljeva. Kraj godine vrijeme je kada se podvlači crta i snage usmjeravaju ka nadolazećem razdoblju.
Turistička zajednica Malog Lošinja za 2015. godinu planira ukupni prihod od 7,8 milijuna kuna, a najveći dio od boravišne pristojbe u iznosu od 6,3 milijuna. Ostatak se odnosi na prihod od turističke članarine – 700.000 kuna, od gradskog i državnog proračuna 620.000 te prihod od drugih aktivnosti 80 tisuća kuna.
U devet mjeseci Turistička zajednica je ostvarila samo 70 posto prihoda, odnosno, od 8,5 milijuna realizirano je 6 milijuna kuna. U istom razdoblju zabilježeno je 252.688 dolazaka turista koji su ostvarili 2.053.179 noćenja. Ukupan broj noćenja je za šest posto manji od prošlogodišnjeg rezultata za isto razdoblje, pri čemu je broj noćenja domaćih gostiju manji za jedan posto, a stranih za sedam. Dolazaka domaćih turista bilo je 30.652 i ostvarili su 280.630 noćenja, dok je dolazaka stranih turista zabilježeno 222.036, a noćenja 1.772.549, odnosno 86,33 posto od ukupnog broja.
Novi koncept
Najviše noćenja ostvareno je u privatnom smještaju, oko 845 tisuća, što je pad od tri posto u odnosu na lani. Slijede kampovi sa 746 tisuća noćenja i padom od šest posto te hoteli s 380 tisuća noćenja i padom od čak 15 posto što se dijelom može pripisati zatvorenim hotelskim kapacitetima – hotel Helios nije otvoren, dok je novoizgrađeni Bellevue otvoren sredinom srpnja. Najveći porast s ukupnim brojem od 71 tisuće noćenja ostvarila su odmarališta, i to čak 15 posto.
Sukladno odrednicama Ministarstva turizma, prema kojima bi turističke zajednice trebale preuzeti funkciju cjelovitih destinacijskih menadžment organizacija (DMO), direktorica TZG-a Malog Lošinja Đurđica Šimičić ističe da novi koncept upravljanja turističkom destinacijom zahtijeva uspostavu partnerstva i interaktivnih odnosa javnog i privatnog, i to kroz utjecaj kulturne baštine, kvalitete i uređenja prostora, prirodnog okruženja, stanovništva, nadležnih tijela vlasti i drugih institucija, turističkih organizacija i turista, ekonomskog okruženja i drugog.
– Moramo kao i dosad zadovoljiti potrebe turista, unaprijediti cjelokupnu lokalnu ponudu, kvalitetu života lokalnog stanovništva te kvalitetu okoliša, vodeći se načelima održivog razvoja, kaže direktorica TZG Malog Lošinja Đurđica Šimičić.
Croatia 365
Upravljanje kvalitetom destinacije (Total quality management-TQM), Gradu Malom Lošinju i Turističkoj zajednici nameće se kao novi izazov u smislu da je riječ o destinaciji u kojoj se turistička infrastruktura razvija u kvalitativnom smjeru. Uvođenjem standarda kvalitete na svim razinama turističke ponude ove destinacije, Mali Lošinj postaje pionir u Hrvatskoj.
– Lošinj je prepoznao važnost implementacije standardizacije destinacije, odnosno upravljanja njenom kvalitetom u svim segmentima. Apsolutno partnerstvo je svakako neizostavno u realizaciji aktivnosti destinacijskog menadžmenta, dodaje Šimičić, pojašnjavajući da je TQM skup standarda upravljanja i prakse koje DMO koristi u upravljanju destinacijom. Predstavlja kombinaciju kulture i načina života stanovnika te potreba gostiju za što kvalitetnijim turističkim proizvodom i uslugom. To uključuje odgovorni turizam, pozitivan odnos prema okolišu, praćenje i usklađivanje sa svjetskim trendovima, zadovoljavanje potražnje ciljnih tržišta te ulaganje u nove sadržaje.
Na koncu, treba istaknuti da Mali Lošinj zajedno s Cresom sudjeluje u projektu Hrvatske turističke zajednice Croatia 365.
NAJVIŠE SLOVENACA
Od ukupnog broja inozemnih noćenja u Malom Lošinju, najviše su ostvarili gosti iz Slovenije s udjelom od 29 posto, zatim iz Njemačke 20 posto, Italije 13 posto te Austrije 10 posto. Zanimljivo, po jedan posto u ukupno ostvarenim noćenjima, ostvarili su gosti iz Nizozemske, Mađarske, Švicarske, Poljske i Slovačke.
NASTUP NA SAJMOVIMA
U okviru Turističke zajednice neke njene članice početkom 2015. godine sudjelovat će na raznim turističkim sajmovima. Prema planovima, Jadranka kampovi planiraju se prezentirati na sajmovima u Sttutgartu, Münchenu, Bolzanu i Leeuwardenu, dok će Jadranka hoteli promociju obaviti u Londonu i Cannesu, a Jadranka yachting u Düsseldorfu. Lošinjska plovidba turizam svoje će vrijednosti predstaviti u Pragu, Essenu, Utrechtu i Sttutgartu.
O protekloj godini govorio je za otočni prilog Novog lista i gradonačelnik Cappelli:
Lošinj: Brendiranje otoka
– Godina na izmaku Lošinjanima i Gradu donijela je mnoštvo izazova za koje vjerujem da su prevladani u dobrom smjeru. Bilo da je riječ o socijalnoj politici, gospodarskoj ili nekoj drugoj, Grad je sa svoje strane učinio maksimum. Usprkos kriznim i teškim vremenima, pod pozitivnim možemo svakako pobrojati sve one programe i poticaje za olakšavanje i unapređenje života otočana, od stipendiranja učenika, preko podizanja standarda usluge vrtića i programa produženog i cjelodnevnog boravka u osnovnoj školi, potpora gospodarstvenicima i poljoprivrednicima donošenjem Programa razvoja ruralnog turizma Grada, planovima prostornog planiranja i nizom poticajnih mjera, potpora Domu zdravlja u očuvanju i unapređenju zdravstvenog standarda građana itd.
Vjerujem kako će gosti Lošinja 2014. pamtiti po pomacima nabolje kada je u pitanju razvoj destinacije. U tom smislu, u suradnji s Turističkom zajednicom i drugim dionicima, svakodnevno ulažemo napore u razvijanje cjelogodišnjeg turizma i brendiranje otoka kao otoka vitalnosti koji je prepoznat kao atraktivan i izvan granice Hrvatske.
Nažalost, najava aktualne vlasti za donošenje zakona o regionalnom razvoju i zakona o financiranju lokalne i regionalne samouprave smatram još većem približavanju centralizaciji te će kao takav višestruko odraziti na jedinice lokalne samouprave, usporavajući realizaciju mnoštva razvojnih programa. Odgađajući donošenje razvojnih županijskih strategija poradi donošenja nove strategije regionalnog razvoja, stvarne regionalne potrebe odgađa za 2016. godinu, zaključio je gradonačelnik Malog Lošinja Gari Cappelli.
(Slađana Vignjević)
Komentari:
- Projekt 'Croatija 365' kojim žele povećati broj gostiju u predsezoni i posezoni je lakrdija, jer s druge strane potpuno destimulativno djeluju prema autobuserima koji su nezaobilazni u tom razdoblju. K tome, moto 'Croatia 365' uopće nije originalan, ukraden je od ostalih turističkih zemalja poput Grčke i Malte. Toliko njihovoj inventivnosti i sposobnosti privlačenja turista."
slobodnadalmacija.hr/Split/tabid/72/articleType/ArticleView/articleId/254429/Default.aspx
Mogli bi se propagirati kao prva hrvatska sotonističko-tu ristička destinacija, u pravom smislu te riječi.
Evo što o toj temi piše u jednom medicinskom znanstvenom časopisu:
Dosta se istražuje i utjecaj buke na živčani, krvožilni, probavni i hormonski sustav što se može očitovati porastom krvnog tlaka, poremećajem u radu probavnih organa, naročito crijeva, suženjem vidnog polja te endokrinološkim i metaboličkim poremećajima. Neauditivni zdravstveni poremećaji su zapravo fiziološki odgovor tijela na stres. Smatra se da već buka preko 60 dB(A) - a gradskom odlukom dopušteno je 70 decibela - može neizravno utjecati na podraživanje simpatičkog dijela autonomnog živčanog sustava (dio središnjeg živčanog sustava koji ne ovisi o volji čovjeka, a upravlja važnim životnim funkcijama). Buka može izazvati podražaj simpatikusa koji opet izaziva ubrzani rad srca, porast krvnog tlaka, ubrzano disanje i znojenje. Reakcija može biti kratkotrajna, ali i kronična kada se najčešće očituje kao nesanica, povišen krvni tlak, poremećaj apetita i seksualnih funkcija, tjeskoba i depresija. Sumarno govoreći, osoba razvija kronični umor, a njezino stanje nerijetko se kvalificira kao bukom izazvana neuroza. Dugotrajna izloženost buci intenziteta 60 – 70 dB može također dovesti do navedenih zdravstvenih smetnji ili pogoršati postojeće bolesti: artritis, bronhitis, depresija. U istraživanju u kojem je sudjelovalo 4000 osoba utvrđeno je da prag iznad kojeg se javlja viši rizik za infarkt oznosi 60 dB. Dobiveni rezultati pojašnjeni su utjecajem buke na povišenje razine psihološkog stresa što dovodi do fizioloških promjena u organizmu koje uključuju povišenje adrenalina i noradrenalina, hormona koji utječu na povišenje krvnog tlaka. Rizik za infarkt bio je direktno povezan s razinom buke te znanstvenici pozivaju na preispitivanje postojećih propisa koji to reguliraju.
Ovo je snimka s mjerača buke uperenog iz daljine prema šatoru na glavnom trgu:
I još za jedan primjer uspjeha gradske uprave i turističke zajednice.Otok Krk je ove godine ostvario više noćenja nego svi kvarnerski otoci skupa,Cres,Loši nj,Rab i ostali manji.Na što to turistička zajednica troši 7,8 milijuna kuna.Za taj novac su svi gosti koji su došli mogli imati besplatan avionski prijevoz do Lošinja.
Kako i za koji iznos se đtampaju prospekti?
Šta se to placa po sajmovima ?