Pod naslovom INVESTICIJE SE ISPLATILE Novi list je prenio izjave Đurđice Šimičić, direktorice Turističke zajednice Grada Malog Lošinja te predsjednika uprave Jadranke d.d. Sanjina Šolića i Gorana Filipovića, člana uprave Jadranke d.d. o opravdanosti dosadašnjih investicija i daljnim projektima Jadranke d.d. u sinergiji s lokalnim vlastima »
Kvarnerski otok Lošinj, prepoznatljiv po brendu kao otok vitalnosti, po mnogočemu se izdavaja od ostalih na Jadranu. Osim specifičnih prirodnih ljepota i očuvane prirode, na Lošinju je kvaliteta usluge na sve većoj razini, a kao potvrda napora lokalnih turističkih djelatnika da svaki gost s otoka ode zadovoljan je i ovogodišnja nagrada Svjetske turističke organizacije.
Brojni su svjetski mediji prepoznali odlike ove destinacije, pa otok proglašavaju zvijezdom Jadrana.
Direktorica Turističke zajednica Grada Malog Lošinja, Đurđica Šimičić, naglašava kako se konstantno, na svim razinama, ulaže u podizanje kvalitete. Lošinj je, reći će Šimičić, nadprosječan za hrvatske okvire, i to prema relavantnim mjerenjima.
- Provodimo destinacijski menadžment i ove godine tajni gost ocijenio nas je s visokih 86 posto. Uvijek težimo boljem pa tijekom cijele godine provodimo razne edukacije kako bi svi uključeni u kreiranje turističke ponude napredovali. Pratimo učinak edukacija i implementaciju znanja u praksu. Stalo nam je do toga da svaki gost bude zadovoljan, i da omjer cijene i kvalitete bude izvrstan, kaže direktorica Turističke zajednica Grada Malog Lošinja Đurđica Šimičić.
Puni pogon
Osim Grada Malog Lošinja i Turističke zajednice, veliku ulogu u kreiranju otočke ponude ima i najveća turistička kompanija »Jadranka« d.d. koja je u posljednjih nekoliko godina u svoje objekte uložila preko 140 milijuna eura. To »Jadranku« čini jednim od najvećih ulagača ne samo u Lošinj, već u hrvatski turizam. Iako su još prošle godine radi obnove neki objekti bili zatvoreni, drugi otvoreni rijekom ove sezone, konačno je došlo vrijeme da svi budu u punom pogonu.
Predsjednik uprave Jadranke d.d. Sanjin Šolić potvrđuje kako su svi hoteli popunjeni.
- Ove godine imamo popunjene sve naše hotele, što se posebno odnosi na luksuzni Bellevue s pet zvjezdica u elitnoj uvali Čikat, prvi lošinjski hotel najviše kategorije u kojega smo uložili 55 milijuna eura. Ove godine smo na Čikatu obnovili i plažu i šetnicu u koje smo investirali 6,5 milijuna eura, otvorili smo luksuznu vilu Hortensiu, u završnoj fazi je i hotel Alhambra, boutiqe hotel s pet zvjezdica, a u međuvremenu smo otvorili i prvi aquapark u kojega je uloženo devet milijuna eura i koji svakodnevno oduševljava, kako goste, tako i građane Malog Lošinja. Tu smo tek negdje na pola puta, jer nam je cilj na Lošinju gostima ponuditi mogućnost sadržaja tijekom cijele godine, kaže Sanjin Šolić, predsjednik uprave »Jadranke« d.d.
Turistička sezona koja je u tijeku već potvrđuje kako je zahtjevan investicijski ciklus obnavljanja hotelskih kapaciteta i repozicioniranje na tržištu kroz podizanje kategorizacije na četiri i pet zvjezdica bio opravdan.
Stalni gosti
Upravo član uprave »Jadranke« d.d., Goran Filipović, izdvaja kako je Lošinj investicijama postao »jedinstveno odredište luksuza i vitalnosti na Mediteranu«.
- Lošinj već godinama ima vjerne goste koji najvećim dijelom dolaze iz Slovenije, Austrije, Njemačke, skandinavskih zemalja, Ruske Federacije i drugih. Radi se pretežno o stalnim gostima koje već poznajemo po imenu i prezimenu, njihovim željama i navikama, i u održavanje takvog odnosa iznimno puno ulažemo kroz edukaciju svih naših djelatnika. Također, gosti prepoznaju i činjenicu da svaki hotel iz portfelja »Jadranka hotela« nudi specifičnu vrstu odmora - tako u Familv Hotel Vespera dolaze obitelji s djecom, u Hotel Puntu i Wellness Hotel Aurora dolaze gosti željni opuštanja i odmora, dok u Hotelu Bellevue imamo goste koji očekuju luksuzni smještaj, vrhunsku gastronomiju i besprijekornu uslugu te potpuno novi spa i health koncept. Sve to nado-punit ćemo projektima poput rekonstrukcija lošinjskog aerodroma, eco golf resorta na Mataldi i izgradnjom nove marine u Malom Lošinju, čime ćemo ispuniti sve preduvjete za promjenu lica lošinjskoga turizma i pretvaranje cijeloga Lošinja u destinaciju s pet zvjezdica, zaključio je Goran Filipović, član uprave »Jadranke« d.d.
Važna sinergija s lokalnim vlastima
Naš sljedeći korak je proširenje zračne luke na Lošinju te izgradnja eco golf resorta na Mataldi. To zapravo čini i najvažniji dio budućih projekata i njihova vrijednost se procjenjuje na više od 250 milijuna eura. Važno je da nas u svemu tome prati i lokalna samouprava, kako bi cijeli Lošinj bio prepoznat kao nezaobilazna destinacija na svjetskoj turističkoj karti, naglašava Sanjin Šolić.
(Slađana Vignjević)
Komentari:
Komentar uz članak gornjeg naslova:
Citat:volim-losinj.org/.../...
Postoji li to na Lošinju?
Kolika je ta vitalnost? Može li se izmjeriti i kako?
volim-losinj.org/.../...
mint.hr/.../...
Baš me zanima što će ove godine Đurđica okriviti za pad noćenja - lani je bilo krivo loše vrijeme, no ove godine je sunce non-stop pržilo mjesecima...
na brzinu skupljeni članci za 2011, 2012 i 2013 godinu kada je Lošinj već početkom rujna slavio 2 milijuna noćenja
ove godine očito nema niti 1 milijun noćenja
www.kigo.hr/10565/
mojarijeka.hr/.../...
kvarnerski.com/2-milijuna-nocenja-na-losinju/
na DZS sam našla podatak da je Mali Lošinj u prvih 6 mjeseci zbrojeno imao 399.751 noćenja.
u VII je bilo 532.097 noćenja.
to je za I-VII zbrojeno 931.848 noćenja.
za VIII nisam našla nikakav podatak.
ukoliko pretpostavimo da je VIII mjesec bio nešto bolji od VII, što obično jeste, onda bi pretpostavljena brojka za I-VIII mogla biti oko 1.550.000 noćenja.
znači još uvijek nedostaje oko 450.000 noćenja u odnosu na 2011-2013 godine.
evo podataka za VII i VIII u zadnjih 5 godina
............VII...........VIII
------------------------------
2015 532.097 ???
2014 492.508 590.176
2013 540.991 616.214
2012 525.109 611.074
2011 542.558 633.969
Nije ni u top 20 za kolovoz:
mint.hr/.../...
Ljetošnju silovitu medijsku kampanju u kojoj se Šolić hvalio investicijskim ciklusima, milijunima kuna i docirao kako bez golfa nema ozbiljnog turizma, te da bez aerodroma nema golfa možda objašnjava očekivanje slabih rezultata. Stoga možemo očekivati da će se i podbačaj objašnjavati investicijskim ciklusima, milijunima kuna itd ponavljanjem Šolićeve bahate isprike "Sorry for the mess, we're making progress" (Oprostite na neredu, mi radimo na napretku) objavljene u Jutarnjem listu.
volim-losinj.org/.../...
www.jutarnji.hr/.../1388633
Osim toga, tu nešto definitivno ne valja, jer Lošinj samo u srpnju i kolovozu napravi više od milijun noćenja, a ovdje 20. Krk za cijelu godinu do danas ima samo 910.272
www.dzs.hr/.../SI-1408.pdf
www.dzs.hr/.../SI-1436.pdf
www.dzs.hr/.../SI-1463.pdf
www.dzs.hr/.../SI-1491.pdf
www.dzs.hr/.../SI-1515.pdf
www.dzs.hr/.../SI-1539.pdf
pitanje je da li Državnom zavodu za statistiku podatke šalje Baba Jaga ili TZ Mali Lošinj
prethodnih godina u ovo doba godine TZML je slavio brojku od 2.000.000 noćenja (sa vikendašima)
razlika je 416.363 noćenja
koliko od toga otpada na vikendaše, koliko na bauštelce, a koliko na realan minus u hotelima, kampovima i u privatnom smještaju?
Po ovom korigiranom izvještaju Ministarstva turizma, Lošinj u kolovozu ima 623.898 noćenja, a to je u skladu sa očekivanim brojem noćenja, tj. kolovoz je već godinama za 80-100 tisuća noćenja bolji od srpnja.
Pitanje je čemu uopće služe dvostruki kriteriji, zašto TZ broji vikendaše, a možda i bauštelce koji rade po Čikatu, kada to ni Ministarstvo turizma, ni službena državna statistika ne priznaju?
Pitanja za micicu:
I mene a vjerujem i druge čitatelje zanima ovo gore što je o dvostrukim kriterijima pitao Fiat Uno, i pitanje broj 2. Gdje su zapeli podaci o otoku Lošinju koji su nedostajali u prvom izvještaju Ministarstva objavljenom 7.9. na linku mint.hr/.../...
Hvala na odgovorima.
Kad bi netko objavio što je kriterij dodjele priznanja za nešto naj, onda bismo znali i vrednovati ta priznanja. Stranice Ministarstva turizma broje noćenja, novinari Jutarnjeg kako su se proveli na novinarskom zadatku, Lošinjani broje novce (ta je metoda najpouzdanija), mi računamo utjecaj na kvalitetu života u Lošinju.....
Evo da se ne mučite pročitajte Zakon o boravišnoj pristojbi pa ćete vidjeti da između ostalih sezonci ne plaćaju BP.
Ali je nešto drugo zanimljivo BP po noćenju plaćaju gosti smješteni u ugostiteljskim objektima i na brodovima, dok gosti iz privatnog smještaja plaćaju paušal ( odnosno vlasnici po prijavljenom krevetu) kao nautičari ako su na vlastitom brodu.
A što sa vikendašima - oni mogu birati dali plaćaju paušal ili BP umanjenu za 70% samo za glavnu sezonu, to se odnosi na vlasnike i članove obitelji , a olakšicu nemaju strani državljani osim iz članica EU.
Ja bi postavila pitanje Ministarstvu turizma ako se vikendaši smatraju turistima za plaćanje BP zašto nisu turisti u njihovoj statistici???
A vezano za potrošnju vikendaša ima i ostalih gostiju koji u apartmanima kuhaju sami i još nose hranu od kuće i koji ne potroše ništa osim koje kuglice sladoleda, od njih korist ima samo stanodavac. Izgleda da bi trebali staviti iznos koje gost/vikendaš treba trošiti da ga se prizna u broj noćenja???
svrbe vas paušalna boravišna, svrbi vas što postoji alternativa bezobrazno skupim proizvodima, čija je cijena uvećana kao da se svaki vozi na svom autobusnom sjedalu na otok, svrbi vas što niste smislili mehanizam kako nekog oguliti zbog činjenice da je na otoku, neovisno o tome što mu vi nudite...
Jovo Stanisavljević zvani Čaruga je to radio elegantnije od vas....
Stoga se veselim svakoj nenaplaćenoj kuni za razne dadžbine, namete, naknade, harače, "solidarnosti", pristojbe... kako bi što manje ostalo raznim uhljiebima na proračunskoj sisi (u ovom slučaju TZ od koje nikakve koristi osim za uhljiebljivanje supruga, kćeri, nećakinja, šogorica...).
Zašto bi gost koji ne koristi usluge TZ platio istu, pa makar i kunu??? Zato što zakon tako kaže? Zakoni su govorili razne stvari tokom povijesti...
Nego, jesi li toliko principijelno i za "ne"vladine udruge čije usluge isto ne koristiš?
Zanimljivo pitanje koje povlači za sobom jedno drugo pitanje: Ako vikendaši plaćaju paušal, kako itko, pa i lokalna turistička zejdnica, može znati koliko su "noćenja" tijekom jedne godine ostvarili oni i njihove obitelji u tim vikendicama?
Cijela ova priča oko "broja noćenja" je uzaludna dok god javnost ne zna TOČNE KRITERIJE po kojima se određuje koja se "noćenja" broje kao turistička, a koja ne.
Bez toga statistika je, kao u onoj poslovici, "točan zbroj netočnih podataka", podložna svakovrsnim manipulacijama u dnevnopolitičke svrhe.