Ova stranica koristi kolačiće koje u svakom trenutku možete kontrolirati postavkama u vašem internet pregledniku

Ako ne promijenite postavke preglednika slažete se s korištenjem kolačića Vise o kolacicima

Razumijem i prihvacam

Otočne gromače pod budnim okom Europe

Korisnička ocjena:  / 0
LošeNajbolje 

suhozid Mnoge su europske zemlje počele osmišljavati organizirane mjere zaštite i revitalizacije suhozidnih struktura, a tim mjerema nastoji se priključiti i Hrvatska. Ti bezvremenski spomenici ljudskih aktivnosti ponajviše su ugroženi ljudskim aktivnostima, jer ono što nije učinio zub vremena, na mnogim područjima Sredozemlja učinio je svojom nesmotrenošću čovjek, prilog u Otočnom Novom listu za studeni 2009.

Dr. sc. Aleksandra Faber, inženjerka arhitekture i ugledna arheologinja koja je dobar dio svog radnog vijeka provela izučavajući brojne arheološke lokalitete na području otoka Krka i njemu susjednih sjevernojadranskih otoka, već neko vrijeme intenzivno radi na međunarodnom projektu REPS kojim Europska unija financira program konzerviranja i sustavnog očuvanja pejzažnog suhozidnog graditeljstva.

Projekt REPS u našoj se zemlji provodi pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Cilj mu je stvaranje stručnog »sveeuropskog« kadra koji bi na području mediteranskih zemalja EU, ali i Hrvatske, radio na sustavnoj zaštiti suhozidne baštine. Znanstvena savjetnica i dugogodišnja predstojnica Arheološkog instituta Sveučilišta u Zagrebu, iako umirovljena - ne miruje. Dr. Aleksandra Faber tako već neko vrijeme nastoji organizirati i objediniti znanje i iskustvo brojnih domaćih stručnjaka, znanstvenika, političkih autoriteta i predstavnika civilnoga društva kako bi se konačno stvorili uvjeti zakonske zaštite suhozida. Bolje i preciznije rečeno, aktivnosti dr. Faber usmjerene su stvaranju znanstvenog temelja koji bi u konačnici predstavnicima Ministarstva kulture trebao pomoći u zakonskom reguliranju problematike zaštite i čuvanja suhozidne baštine naše zemlje.

Spomenici pučkoga stvaralaštva

- Suhozidi, odnosno gromače, značajni su arheološki objekti iako se u nas oni nažalost najčešće ne tretiraju na taj način. Od prapovijesti, kroz srednji vijek pa sve do danas, suhozidi, gromače, gomile, mrgari i drugi oblici takve izgradnje spomenici su pučkog stvaralaštva i graditeljstva ne samo stanovnika naše, već i svih zemalja Mediterana. Uvažavajući vrijednost takvih objekata brojni stručnjaci su se, istina sa dosta zakašnjenja, odlučili angažirati na zaštiti takvih objekata, kao i na njihovom »uključenju« u popis kulturno-povijesne baštine.

S osnutkom EU mnoge su europske zemlje počele osmišljavati i pokretati prve organizirane mjere zaštite i revitalizacije suhozidnih struktura, a tim i takvim mjerema sada se nastoji priključiti i Hrvatska. Ti bezvremenski spomenici ljudskih aktivnosti oduvijek su zapravo ponajviše ugroženi upravo ljudskim aktivnostima. Ono što nije učinio zub vremena, na mnogim područjima Sredozemlja učinio je svojom nesmotrenošću čovjek. Shvaćajući važnost i potrebu za pokretanjem mjera zaštite gromača koje nas okružuju, prije 6 godina u sklopu projekta REPS osmišljen je i provođen program nazvan »Blago hrvatskog suhozida«. Taj je program Unija financirala preko projekta INTERREG 3C, a organizacija europskih zaštitnika suhozidnih građevina koja stoji i iza aktivnosti dr. Faber sjedište ima na španjolskoj Mallorci.

Suhozid nestaje s lica zemlje

- Tijekom trogodišnjih aktivnosti delegati svake od zemalja uključenih u projekt, osposobljeni su za samostalnu provedbu aktivnosti na produčju svoje domovine pa je tako, po preporuci švicarskih stručnjaka (koji također sudjeluju u ovom projektu op.a.) ta ugodna čast zapala mene, naglašava dr. Aleksandra Faber. Zahvalna sam što je HAZU stala iza mene i aktivnosti koje na tom planu provodim, a podršku sam dobila i od predstavnika Ministarstva znanosti. Projekt zaštite kulturne baštine u kamenu koje zajedno s uistinu brojnim stručnjacima ali i mnogim domaćim zaljubljenicima u kamen i suhozid provodim, i ove je godine dobio potporu tog, ali i Ministarstva kulture. Zahvaljujući svim tim aktivnostima, Hrvatska je danas u europskim krugovima priznata kao zemlja koja se bori za svoju suhozidnu kulturnu baštinu i uključeni smo u sve aktivnosti koje se na tom planu provode unutar EU.

Glavni cilj naših aktivnosti, nakon znanstvenog proučavanja, stvaranje je praktičnog sustava zaštite suhozidnog kulturnog blaga, između ostalog i kroz zakonske okvire. Ta zaštita, nastavlja dr. Faber, mora obuhvatiti gromače, nepisani tradicijski katastar koji je tijekom stoljeća i tisućljeća ovdje stvarao čovjek prema svojim potrebama i mogućnostima. Strašno je to što se iste te gromače danas tako nesmiljeno uništavaju i eksploatiraju, a sve samo s ciljem da se netko kroz tako barbarsko korištenje neprocjenjivog blaga domogne financijske koristi. Gromače se uništavaju i gradnjom prometnica čiji projektanti nažalost nimalo ne uvažavaju značaj tih i takvih objekata. Suhozid sve češće nestaje s lica zemlje i zahvaljujući sve organiziranijim kanalima prodaje takvog kamenja koje najčešće odlazi u inozemstvo. Drobljenje kamena iz takvih građevina u drobilicama kakve često susrećemo diljem naše obale pravi je zločin kojemu napokon moramo stati na kraj.

Diskretno locirani kamenolomi

Primjetno je i to, nastavlja dr. Faber, da se važećim zakonima iz domene graditeljstva i zaštite okoliša na našoj obali priječi otvaranje kamenoloma. Kamen i kamenolomi nužno su zlo jer bez građevinskog materijala ne možemo. Često neselektivnim i pretjerano tvrdim propisima kojima se štiti okoliš tom istim okolišu činimo medvjeđu uslugu. Bez uspostave diskretno lociranih kamenoloma na strogo određenim i dogovorenim lokalitetima događat će nam se ono čemu i danas svjedočimo - »poduzetnička sloboda« zahvaljujući kojoj mnogi nesavjesni i beskrupulozni pojedinci eksploatiraju njima najdostupniji kameni materijal, onaj iz gromača.

suhozidSvi koje sam uspjela okupiti na projektu organizirane zaštite, među kojima su i brojni volonteri iz sastavljene mreže udruga svih vrsta, tijekom ove su godine na različite načine nastojali širiti informacije o vrijednosti suhozida kao kulturnoga blaga. Radilo se i na uspostavljanju sustava kojima nastojimo obuzdati prevelike apetite građevinskih poduzeća, ali na osmišljavanju i provedbi načina zaštite takvih objekata. Ministarstvo kulture je u zakonsku regulativu uključilo elemente koji se tiču zaštite krajobraza, ali to nije dovoljno. Treba napokon decidirano reći čega sve vrijednoga u tom krajobrazu ima, bilo da se radi o vegetaciji ili pak kamenim, suhozidnim ili kakvim drugim elementima. Tek kad nadležna državna tijela, odnosno zakonodavce »natjeramo« da suhozidnu kulturnu baštinu priznaju kao takvu te da je jasnim i nedvosmislenim zakonskim rješenjima i odredbama zaštite, moći ćemo reći da smo nešto napravili.

Briga o takvim strukturama ne može i ne smije više ovisiti samo o etici vlasnika takvih građevina ili pak planera širenja gradova i naselja. Ovim posljednjima, dodala je naša sugovornica, gromače su često bile samo smetnja ostvarenja njihovih »razvojnih« urbanističkih zamisli koje u sebi nisu sadržavale ni minimum seznibiliteta za vrijednost suhozidne baštine.

GROMAČE PRIJEČE ISPIRANJE ZEMLJE

Zaštita suhozida nije samo pitanje zaštite kulturno-povijesnog dobra. Ona se tiče i poljoprivrede kroz »držanje na kupu« plodne zemlje, zbog čega je najveći dio takvih građevina zapravo i podizan, naglašava dr. Faber. Suhozidne građevine poput gromača priječe ispiranje zemlje kojim se zagađuje more i morsko dno, mijenja podmorska flora i fauna i čime se u konačnici čini golema šteta okolišu. Čuvanje površine tla od erozije, ali i abrazije koja je prisutna uz morsku obalu, od vitalne je važnosti, ili bi barem trebalo biti ne samo za »kulturnjake«, arheologe i zaljubljenike u krajobrazne vrijednosti ovog područja naše zemlje, već i za sve koji razmišljaju o održivom razvoju. Porušimo li sve suhozide, što se nažalost već dogodilo na mnogim dijelovima našeg priobalja, ali u nekim mediterskim zemljama poput Španjolske, dogodit će nam se trajna i nepopravljiva šteta na planu gubitka plodnoga tla, zaključila je dr. Faber.

PODRŠKA KOLEGA

Gromače, koje se nalaze svud oko nas i koje na područjima poput otoka Krka zbog rasprostranjenosti često i ne primjećujemo, spomenik su davnih vremena u kojima nastaju prvi dokazi čovjekova htijenja za posjedom. Kamenom ograđene »krpice« zemlje znak su stalnog naseljavnja ovih krajeva i nisu vezane uz migracije. Prijedlog koji sam dala na Mallorci i koji je dobio podršku mojih brojnih europskih kolega vezan je uz edukaciju naših najmlađih o značaju i vrijednosti suhozida. O tome što je suhozid, od čega je, zašto i kako građen, djeca bi trebala učiti već u nižim razredima osnovne škole. Samo na taj način možemo računati na ukorjenjivanje i širenje svijesti o njegovom značaju, zaključila je naša sugovornica, piše Mladen Trinajstić.

 

Dodaj komentar

Komentari koji nemaju veze s temom članka uz koji su uneseni bit će uklonjeni. Za unos "off topic" komentara mogu se koristiti stranice SVAŠTARA 2, SVAŠTARA, ŠKOVACA i SATIRIČKI PRILOZI. Uredništvo ne snosi odgovornost za sadržaj komentara.

Sigurnosni kod
Osvježi

setnja

ubojstvoborocid

ZADNJI KOMENTARI

  • Cvjetanje bespravne gradnje

    Bing 01.02.2023 13:33
    Izborna obećanja su netema
    AK će na sve to što je MF istaknuo mahnuti rukom i kao njen partijski šef AP u Saboru reći ...
     
  • Cvjetanje bespravne gradnje

    Gost 01.02.2023 12:49
    Koncesija na zalazak sunca
    Kad imaš podršku HDZ-a dobiješ koncesiju i za zalazak sunca nad Lošinjem kao Rusi za plaže ...
     
  • Cvjetanje bespravne gradnje

    camp 01.02.2023 12:18
    zna se
    ništa bolje i bez ikakvih papira kamp na trasorki .
     
  • Radio za ispiranja mozgova birača

    ... 01.02.2023 11:30
    ...
    AP http://www.youtube.com/watch?v=vt7dnsBKPBE
     
  • Cvjetanje bespravne gradnje

    Kibi Dabi 01.02.2023 11:17
    Hrvatske šume
    Već nekoliko dana svi mediji izvještavaju o protuzakonitim aktivnostima između pojedinih ...
     
  • Cvjetanje bespravne gradnje

    Brutalno 01.02.2023 10:20
    "Kao da se boje svojih stanovnika"
    Objavu je komentirala bivša novinarka Mirjana Hrga: Prica se da je zesci "dernek" u uvali Liska ...
     
  • Radio za ispiranja mozgova birača

    Tok 31.01.2023 14:02
    Tik
    Sama je ovjerila cjenik, može se samo pokriti ušima. i.imgur.com/EwQHeKC.png ...
     
  • Radio za ispiranja mozgova birača

    globalno i lokalno 31.01.2023 13:21
    Raspad HDZ-a
    I dok HDZ na čelu sa AP gotovo svaki dan niže nove i nove afere, AK u odgovoru MF ...
     
  • Radio za ispiranja mozgova birača

    gost 31.01.2023 13:08
    Anin izbor
    Postupila je po formuli šutnja je zlato. Ni iz nadležnog ministarstva nitko se nije odazvao ...
     
  • Radio za ispiranja mozgova birača

    Neumreženi građanin 31.01.2023 10:53
    Šest godina foliranja
    A mi obični neumreženi građani slobodno možemo reći da je u šest godina od kad AK vodi ovaj ...
     
  • Radio za ispiranja mozgova birača

    gost 31.01.2023 10:39
    Nedopustiva objektivnost
    Nova TV joj se zamjerila izvještavanjem o projektu Mrtvaška. Bili su nedopustivo objektivni.
     
  • Radio za ispiranja mozgova birača

    Flok 31.01.2023 07:00
    !!!
    Gradonačelnica kaže da se njen rad ne sastoji samo od pojavljivanja u medijima. Istina.
     
  • Radio za ispiranja mozgova birača

    gost 30.01.2023 19:57
    Prevara birača
    U čemu se sastoji njen rad vidimo po rješavanju obećanja umirovljenicima da će dobiti ...
     
  • Radio za ispiranja mozgova birača

    Tužibaba 30.01.2023 18:52
    Kruh sa sedam kora
    MF je na sjednici GV pitao AK zašto nije izašla pred TV kamere. Bubnula je da se njen rad ne ...
     
  • Radio za ispiranja mozgova birača

    gost 30.01.2023 17:44
    Drastično poskupljenje
    Teško za povjerovat ali AK odbila izaći pred TV kamere :lol: Portal dnevnik.hr javlja ...
     
  • Radio za ispiranja mozgova birača

    Tužibaba 30.01.2023 09:45
    Kićenje tuđim perjem
    U šest godina od kad ona vodi ovaj Grad, zaista je dosta toga napravljeno, ali sve to su ...
     
  • Radio za ispiranja mozgova birača

    Dingo 29.01.2023 10:38
    Kad lošnjski jaganjci nestanu
    Reakcija s Unija na divlje koze i komentar "uz najavu da će u subotu biti lov na divlje ...
     
  • Tko je lošinjski uhljeb godine?

    ...... 28.01.2023 20:03
    ......
    Vidjela gradonačelnica da Cresani rade na izlovu divljih svinja pa i ona okupila lovce, nek ...
     
  • Tko je lošinjski uhljeb godine?

    urar 28.01.2023 19:00
    Balijina pročelnica
    Bila je jedna pročelnica od Balije koja je dobila ogromnu lovu za otić iz grada. To je opet ...
     
  • Kad Butković i Bilaver pišu zakon

    gost 28.01.2023 10:39
    Veli uspjeh Vlade: Šatoraški centar
    Optužbe da nije na pravoj strani povijesti, da podržava Putina i da je "rusoljubna" nisu ...
     
  • Radio za ispiranja mozgova birača

    FF 28.01.2023 09:43
    Dogovoreno pitanje
    Fabijanić je na zadnjoj sjednici dobio zadaću da pita nježno da bi gradonačelnica mogla ...
     
  • Savjetnik koji sjedi na dvije stolice

    gost 27.01.2023 13:17
    Zapisnik kao zabavna literatura
    Izgleda da savjetnika za financiranje svojih izbornih obećanja Ana plaća prema učinku. Zato ...
     
  • Tko je lošinjski uhljeb godine?

    Smokie 27.01.2023 12:41
    Who the Fuck Is Cinico?
    A koje je to bilo radno mjesto?Nemoj izbjegavati odgovor.
     
  • Ivković: Sjednica Vijeća sazvana nezakonito

    asdf 27.01.2023 12:31
    "u nekim rokovima se to mora odraditi i tako će to biti"
    Ako se ovaj bezobrazluk vuče još od vremena kad je Gari bio gradonačelnik odgovor pročelnice ...
     
  • Tko je lošinjski uhljeb godine?

    NN 27.01.2023 10:48
    Tko je pripustio HDZ na vlast?
    Daj ne palamudi. HDZ računa na glasove oko trećine birača koji izađu na izbore i na kupovinu ...
     
  • Tko je lošinjski uhljeb godine?

    NN 27.01.2023 10:28
    Je li to bila uhljebarina ili ...?
    Mislim da ju je Ana degradirala s mjesta pročelnice. Ukinula je tri pročelnička mjesta i ...
     
  • Tko je lošinjski uhljeb godine?

    hranitelj tuljana 27.01.2023 10:14
    Mali krug velikih ljudi
    "Najveći uhljeb" ne postaje se samo tako... Čime je to Cinico zadužio G.C. da mu se tako ...
     
  • Tko je lošinjski uhljeb godine?

    URAR 27.01.2023 10:00
    iMA IH iMA
    Hrpa je uhljeba kod nas. Pa da li se sjećate pročelnice za društvene djelatnosti kojoj ...
     
  • Kad Butković i Bilaver pišu zakon

    Momo 27.01.2023 09:54
    Grad za tebe ...
    HDZ želi ostati na krivoj strani povijesti i rasprodajom pomorskog dobra kao što je na nju ...
     
  • Kad Butković i Bilaver pišu zakon

    gost 27.01.2023 09:39
    Protiv privatizavije javnog dobra
    Jahta ruskog oligarha pod sankcijama nestala, a njegov šef svako malo pljune na oporbu što ...