Ova stranica koristi kolačiće koje u svakom trenutku možete kontrolirati postavkama u vašem internet pregledniku

Ako ne promijenite postavke preglednika slažete se s korištenjem kolačića Vise o kolacicima

Razumijem i prihvacam

Otočne gromače pod budnim okom Europe

Korisnička ocjena:  / 0
LošeNajbolje 

suhozid Mnoge su europske zemlje počele osmišljavati organizirane mjere zaštite i revitalizacije suhozidnih struktura, a tim mjerema nastoji se priključiti i Hrvatska. Ti bezvremenski spomenici ljudskih aktivnosti ponajviše su ugroženi ljudskim aktivnostima, jer ono što nije učinio zub vremena, na mnogim područjima Sredozemlja učinio je svojom nesmotrenošću čovjek, prilog u Otočnom Novom listu za studeni 2009.

Dr. sc. Aleksandra Faber, inženjerka arhitekture i ugledna arheologinja koja je dobar dio svog radnog vijeka provela izučavajući brojne arheološke lokalitete na području otoka Krka i njemu susjednih sjevernojadranskih otoka, već neko vrijeme intenzivno radi na međunarodnom projektu REPS kojim Europska unija financira program konzerviranja i sustavnog očuvanja pejzažnog suhozidnog graditeljstva.

Projekt REPS u našoj se zemlji provodi pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Cilj mu je stvaranje stručnog »sveeuropskog« kadra koji bi na području mediteranskih zemalja EU, ali i Hrvatske, radio na sustavnoj zaštiti suhozidne baštine. Znanstvena savjetnica i dugogodišnja predstojnica Arheološkog instituta Sveučilišta u Zagrebu, iako umirovljena - ne miruje. Dr. Aleksandra Faber tako već neko vrijeme nastoji organizirati i objediniti znanje i iskustvo brojnih domaćih stručnjaka, znanstvenika, političkih autoriteta i predstavnika civilnoga društva kako bi se konačno stvorili uvjeti zakonske zaštite suhozida. Bolje i preciznije rečeno, aktivnosti dr. Faber usmjerene su stvaranju znanstvenog temelja koji bi u konačnici predstavnicima Ministarstva kulture trebao pomoći u zakonskom reguliranju problematike zaštite i čuvanja suhozidne baštine naše zemlje.

Spomenici pučkoga stvaralaštva

- Suhozidi, odnosno gromače, značajni su arheološki objekti iako se u nas oni nažalost najčešće ne tretiraju na taj način. Od prapovijesti, kroz srednji vijek pa sve do danas, suhozidi, gromače, gomile, mrgari i drugi oblici takve izgradnje spomenici su pučkog stvaralaštva i graditeljstva ne samo stanovnika naše, već i svih zemalja Mediterana. Uvažavajući vrijednost takvih objekata brojni stručnjaci su se, istina sa dosta zakašnjenja, odlučili angažirati na zaštiti takvih objekata, kao i na njihovom »uključenju« u popis kulturno-povijesne baštine.

S osnutkom EU mnoge su europske zemlje počele osmišljavati i pokretati prve organizirane mjere zaštite i revitalizacije suhozidnih struktura, a tim i takvim mjerema sada se nastoji priključiti i Hrvatska. Ti bezvremenski spomenici ljudskih aktivnosti oduvijek su zapravo ponajviše ugroženi upravo ljudskim aktivnostima. Ono što nije učinio zub vremena, na mnogim područjima Sredozemlja učinio je svojom nesmotrenošću čovjek. Shvaćajući važnost i potrebu za pokretanjem mjera zaštite gromača koje nas okružuju, prije 6 godina u sklopu projekta REPS osmišljen je i provođen program nazvan »Blago hrvatskog suhozida«. Taj je program Unija financirala preko projekta INTERREG 3C, a organizacija europskih zaštitnika suhozidnih građevina koja stoji i iza aktivnosti dr. Faber sjedište ima na španjolskoj Mallorci.

Suhozid nestaje s lica zemlje

- Tijekom trogodišnjih aktivnosti delegati svake od zemalja uključenih u projekt, osposobljeni su za samostalnu provedbu aktivnosti na produčju svoje domovine pa je tako, po preporuci švicarskih stručnjaka (koji također sudjeluju u ovom projektu op.a.) ta ugodna čast zapala mene, naglašava dr. Aleksandra Faber. Zahvalna sam što je HAZU stala iza mene i aktivnosti koje na tom planu provodim, a podršku sam dobila i od predstavnika Ministarstva znanosti. Projekt zaštite kulturne baštine u kamenu koje zajedno s uistinu brojnim stručnjacima ali i mnogim domaćim zaljubljenicima u kamen i suhozid provodim, i ove je godine dobio potporu tog, ali i Ministarstva kulture. Zahvaljujući svim tim aktivnostima, Hrvatska je danas u europskim krugovima priznata kao zemlja koja se bori za svoju suhozidnu kulturnu baštinu i uključeni smo u sve aktivnosti koje se na tom planu provode unutar EU.

Glavni cilj naših aktivnosti, nakon znanstvenog proučavanja, stvaranje je praktičnog sustava zaštite suhozidnog kulturnog blaga, između ostalog i kroz zakonske okvire. Ta zaštita, nastavlja dr. Faber, mora obuhvatiti gromače, nepisani tradicijski katastar koji je tijekom stoljeća i tisućljeća ovdje stvarao čovjek prema svojim potrebama i mogućnostima. Strašno je to što se iste te gromače danas tako nesmiljeno uništavaju i eksploatiraju, a sve samo s ciljem da se netko kroz tako barbarsko korištenje neprocjenjivog blaga domogne financijske koristi. Gromače se uništavaju i gradnjom prometnica čiji projektanti nažalost nimalo ne uvažavaju značaj tih i takvih objekata. Suhozid sve češće nestaje s lica zemlje i zahvaljujući sve organiziranijim kanalima prodaje takvog kamenja koje najčešće odlazi u inozemstvo. Drobljenje kamena iz takvih građevina u drobilicama kakve često susrećemo diljem naše obale pravi je zločin kojemu napokon moramo stati na kraj.

Diskretno locirani kamenolomi

Primjetno je i to, nastavlja dr. Faber, da se važećim zakonima iz domene graditeljstva i zaštite okoliša na našoj obali priječi otvaranje kamenoloma. Kamen i kamenolomi nužno su zlo jer bez građevinskog materijala ne možemo. Često neselektivnim i pretjerano tvrdim propisima kojima se štiti okoliš tom istim okolišu činimo medvjeđu uslugu. Bez uspostave diskretno lociranih kamenoloma na strogo određenim i dogovorenim lokalitetima događat će nam se ono čemu i danas svjedočimo - »poduzetnička sloboda« zahvaljujući kojoj mnogi nesavjesni i beskrupulozni pojedinci eksploatiraju njima najdostupniji kameni materijal, onaj iz gromača.

suhozidSvi koje sam uspjela okupiti na projektu organizirane zaštite, među kojima su i brojni volonteri iz sastavljene mreže udruga svih vrsta, tijekom ove su godine na različite načine nastojali širiti informacije o vrijednosti suhozida kao kulturnoga blaga. Radilo se i na uspostavljanju sustava kojima nastojimo obuzdati prevelike apetite građevinskih poduzeća, ali na osmišljavanju i provedbi načina zaštite takvih objekata. Ministarstvo kulture je u zakonsku regulativu uključilo elemente koji se tiču zaštite krajobraza, ali to nije dovoljno. Treba napokon decidirano reći čega sve vrijednoga u tom krajobrazu ima, bilo da se radi o vegetaciji ili pak kamenim, suhozidnim ili kakvim drugim elementima. Tek kad nadležna državna tijela, odnosno zakonodavce »natjeramo« da suhozidnu kulturnu baštinu priznaju kao takvu te da je jasnim i nedvosmislenim zakonskim rješenjima i odredbama zaštite, moći ćemo reći da smo nešto napravili.

Briga o takvim strukturama ne može i ne smije više ovisiti samo o etici vlasnika takvih građevina ili pak planera širenja gradova i naselja. Ovim posljednjima, dodala je naša sugovornica, gromače su često bile samo smetnja ostvarenja njihovih »razvojnih« urbanističkih zamisli koje u sebi nisu sadržavale ni minimum seznibiliteta za vrijednost suhozidne baštine.

GROMAČE PRIJEČE ISPIRANJE ZEMLJE

Zaštita suhozida nije samo pitanje zaštite kulturno-povijesnog dobra. Ona se tiče i poljoprivrede kroz »držanje na kupu« plodne zemlje, zbog čega je najveći dio takvih građevina zapravo i podizan, naglašava dr. Faber. Suhozidne građevine poput gromača priječe ispiranje zemlje kojim se zagađuje more i morsko dno, mijenja podmorska flora i fauna i čime se u konačnici čini golema šteta okolišu. Čuvanje površine tla od erozije, ali i abrazije koja je prisutna uz morsku obalu, od vitalne je važnosti, ili bi barem trebalo biti ne samo za »kulturnjake«, arheologe i zaljubljenike u krajobrazne vrijednosti ovog područja naše zemlje, već i za sve koji razmišljaju o održivom razvoju. Porušimo li sve suhozide, što se nažalost već dogodilo na mnogim dijelovima našeg priobalja, ali u nekim mediterskim zemljama poput Španjolske, dogodit će nam se trajna i nepopravljiva šteta na planu gubitka plodnoga tla, zaključila je dr. Faber.

PODRŠKA KOLEGA

Gromače, koje se nalaze svud oko nas i koje na područjima poput otoka Krka zbog rasprostranjenosti često i ne primjećujemo, spomenik su davnih vremena u kojima nastaju prvi dokazi čovjekova htijenja za posjedom. Kamenom ograđene »krpice« zemlje znak su stalnog naseljavnja ovih krajeva i nisu vezane uz migracije. Prijedlog koji sam dala na Mallorci i koji je dobio podršku mojih brojnih europskih kolega vezan je uz edukaciju naših najmlađih o značaju i vrijednosti suhozida. O tome što je suhozid, od čega je, zašto i kako građen, djeca bi trebala učiti već u nižim razredima osnovne škole. Samo na taj način možemo računati na ukorjenjivanje i širenje svijesti o njegovom značaju, zaključila je naša sugovornica, piše Mladen Trinajstić.

 

Dodaj komentar

Komentari koji nemaju veze s temom članka uz koji su uneseni bit će uklonjeni. Za unos "off topic" komentara mogu se koristiti stranice SVAŠTARA 2, SVAŠTARA, ŠKOVACA i SATIRIČKI PRILOZI. Uredništvo ne snosi odgovornost za sadržaj komentara.

Sigurnosni kod
Osvježi

galerije1

mi-logo
wonline
yrno
Vremenska prognoza
za Lošinj


ZADNJI KOMENTARI

  • Vrijedilo je ...

    Deva 26.01.2022 15:33
    Riva
    Vidim danas nova tema na našem otočju. Sada i Cresani kao Ilovčani nezadovoljni rivom, jar ...
     
  • Vrijedilo je ...

    Hahar 26.01.2022 15:27
    Demokracija
    Demokracija je ozbiljna stvar koju treba godinama graditi i poštivati pravila ponašanja.
     
  • Vrijedilo je ...

    Bambi 26.01.2022 10:18
    Pitanja po partijskom zadatku
    Nedićeva pitanja nisu poslužila samo za predstavu gradonačelnice nego i da se oporbi oduzme ...
     
  • Vrijedilo je ...

    Bjesomar 25.01.2022 17:54
    Policija trenira strogoću
    “Udri munjo, pukni grome… zar i ti pavijanu s Frkom nijesi u Ukrajini”, komentar je s ...
     
  • Vrijedilo je ...

    gost 25.01.2022 14:16
    Predstava za naivne
    Nakon njenih izlaganja Nedić skače za govornicu da prisnaži njene riječi, daje obrazloženja ...
     
  • Vrijedilo je ...

    ZC 25.01.2022 13:44
    Politika&kriminal
    Telegram ju je opisao kao živopisnu :lol: Pod naslovom Živopisna HDZ-ova gradonačelnica ne ...
     
  • Vrijedilo je ...

    hranitelj tuljana 25.01.2022 11:44
    Isti, isti...
    Opisao bih je jednako kao i sve druge koji se zalažu za ukidanje ljudskih sloboda i prava ...
     
  • Vrijedilo je ...

    Gost 25.01.2022 10:55
    Zajamčena karijera
    Kćerka je već drugi mandat u GV. Na pretprošlim izborima bila je na listi ali nije izabrana.
     
  • Vrijedilo je ...

    gost 25.01.2022 10:18
    Suspenzija osnovnih ljudskih prava
    A kako bi ti opisao osobu koja je zbog pandemije samovoljno zabranila slobodno kretanje ...
     
  • Vrijedilo je ...

    !!! 25.01.2022 09:11
    !!!
    Misliš li da se premijer uvrijedio jer mu ovaj nije pripremio fritaju?
     
  • Vrijedilo je ...

    hranitelj tuljana 25.01.2022 08:08
    Čudo, čudo...
    A kako bi ste vi opisali osobu koja nakon dvije godine najgrubljih kršenja osnovnih ljudskih ...
     
  • Vrijedilo je ...

    gost 24.01.2022 19:27
    ha ha ha demokrati
    Da razumije što je demokraciji ne bi te ničim izazvan vrijeđao pretpostavkom da si se upravo ...
     
  • Vrijedilo je ...

    hranitelj tuljana 24.01.2022 19:12
    Što je demokracija? Koliko % glasača mora glasati da bih ja nešto morao na silu uštrcati u ...
     
  • Vrijedilo je ...

    ... 24.01.2022 18:43
    ....
    Nemoj mi o takvoj demokraciji,o kojoj ti pričaš.Ti si prespavao ovaj period corone i ne ...
     
  • Vrijedilo je ...

    hranitelj tuljana 24.01.2022 16:45
    Dobro jutro!
    ...da... ne znam jesi li se upravo probudio iz dulje kome da bi ostavio taj komentar ali ...
     
  • Vrijedilo je ...

    ... 24.01.2022 14:18
    ...
    ukoliko se ovakve stvari dešavaju, jasno je da ne živimo u demokraciji
     
  • Vrijedilo je ...

    gost 24.01.2022 13:10
    kritika kao narušavanje javnog reda i mira
    Na zLošinju barem još ne uhićuju. Ali ovo treba uzeti kao upozorenje: Priveden zbog komentara ...
     
  • Vrijedilo je ...

    Grunf 24.01.2022 10:24
    Vulgarni šminkeraj
    Dupelizac je na svom fejsu objavio i ovu fotku na kojoj "jake snage cresko-lošinjsk og ...
     
  • Vrijedilo je ...

    Hahar 24.01.2022 08:05
    Dubinska zgađenost
    Neprestane afere, krupni politički promašaji, bahato poistovjećivanj e države sa strankom ...
     
  • Vrijedilo je ...

    Gost 24.01.2022 07:32
    Frka u HDZ-u
    Bahatost i bezobrazluk bez granica. [youtube]vZ-ko1 oS-Zc[/youtube]
     
  • Vrijedilo je ...

    Zemo 23.01.2022 20:45
    Priko i Adamićeva
    Deva dobro zboriš!!!! U tijeku su pripreme. Koliko čujem Ilovčani već pripremaju neke ...
     
  • Vrijedilo je ...

    hranitelj tuljana 23.01.2022 19:23
    Ništa?
    Ništa, što bi bilo? To su njihova djeca, RODITELJI imaju razumljivo i prirodno pravo boriti ...
     
  • Vrijedilo je ...

    gost 23.01.2022 15:07
    Prijetvorna briga za djecu
    A što je s porukama kojih se djeca ne bi nikad sjetila, a roditelji ih stavljaju u dječje ruke ...
     
  • Vrijedilo je ...

    .... 23.01.2022 12:09
    ..
    ne zna ona ni gdje se nalaze ključevi grada, da li na Beleju ili na Mrtvaški, a inače na ...
     
  • Vrijedilo je ...

    hranitelj tuljana 23.01.2022 11:31
    Ča mogu maškare
    Drago Pilsel izjavio je jednom: "Karneval je za teške budale". Ali i prilika za prijetvorne ...
     
  • Vrijedilo je ...

    Krnjo 23.01.2022 09:54
    Ključevi Grada
    Jučer objavila Lošinjski karneval preuzeo je ključeve Grada! Kako joj je krenulo bolje da ih ...
     
  • Vrijedilo je ...

    gost 22.01.2022 19:50
    Sam pao, sam se ubio
    Nema tu nikakve zanimljivosti i nije se nitko ulovio Volarića. Jednostavno Volarić je javnom ...
     
  • Vrijedilo je ...

    Hulk 22.01.2022 14:49
    Skretanje s teme
    Ne znam da li je bilo povećanja broja dupina zbog izostanka zaštite, ali znam da se nije ...
     
  • Vrijedilo je ...

    hranitelj tuljana 22.01.2022 13:34
    I hvala mu na tome
    Dupinima bez "zaštite" kao što vidimo nije se dogodilo ništa, čak im se povećao broj.
     
  • Vrijedilo je ...

    Deva 22.01.2022 13:15
    ....
    A di su novinari?Šta smo u demokraciji ili u komunizmu?Ili je ko da više!Di je Medarića?Šta ...