Ova stranica koristi kolačiće koje u svakom trenutku možete kontrolirati postavkama u vašem internet pregledniku

Ako ne promijenite postavke preglednika slažete se s korištenjem kolačića Vise o kolacicima

Razumijem i prihvacam

Otočne gromače pod budnim okom Europe

Korisnička ocjena:  / 0
LošeNajbolje 

suhozid Mnoge su europske zemlje počele osmišljavati organizirane mjere zaštite i revitalizacije suhozidnih struktura, a tim mjerema nastoji se priključiti i Hrvatska. Ti bezvremenski spomenici ljudskih aktivnosti ponajviše su ugroženi ljudskim aktivnostima, jer ono što nije učinio zub vremena, na mnogim područjima Sredozemlja učinio je svojom nesmotrenošću čovjek, prilog u Otočnom Novom listu za studeni 2009.

Dr. sc. Aleksandra Faber, inženjerka arhitekture i ugledna arheologinja koja je dobar dio svog radnog vijeka provela izučavajući brojne arheološke lokalitete na području otoka Krka i njemu susjednih sjevernojadranskih otoka, već neko vrijeme intenzivno radi na međunarodnom projektu REPS kojim Europska unija financira program konzerviranja i sustavnog očuvanja pejzažnog suhozidnog graditeljstva.

Projekt REPS u našoj se zemlji provodi pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Cilj mu je stvaranje stručnog »sveeuropskog« kadra koji bi na području mediteranskih zemalja EU, ali i Hrvatske, radio na sustavnoj zaštiti suhozidne baštine. Znanstvena savjetnica i dugogodišnja predstojnica Arheološkog instituta Sveučilišta u Zagrebu, iako umirovljena - ne miruje. Dr. Aleksandra Faber tako već neko vrijeme nastoji organizirati i objediniti znanje i iskustvo brojnih domaćih stručnjaka, znanstvenika, političkih autoriteta i predstavnika civilnoga društva kako bi se konačno stvorili uvjeti zakonske zaštite suhozida. Bolje i preciznije rečeno, aktivnosti dr. Faber usmjerene su stvaranju znanstvenog temelja koji bi u konačnici predstavnicima Ministarstva kulture trebao pomoći u zakonskom reguliranju problematike zaštite i čuvanja suhozidne baštine naše zemlje.

Spomenici pučkoga stvaralaštva

- Suhozidi, odnosno gromače, značajni su arheološki objekti iako se u nas oni nažalost najčešće ne tretiraju na taj način. Od prapovijesti, kroz srednji vijek pa sve do danas, suhozidi, gromače, gomile, mrgari i drugi oblici takve izgradnje spomenici su pučkog stvaralaštva i graditeljstva ne samo stanovnika naše, već i svih zemalja Mediterana. Uvažavajući vrijednost takvih objekata brojni stručnjaci su se, istina sa dosta zakašnjenja, odlučili angažirati na zaštiti takvih objekata, kao i na njihovom »uključenju« u popis kulturno-povijesne baštine.

S osnutkom EU mnoge su europske zemlje počele osmišljavati i pokretati prve organizirane mjere zaštite i revitalizacije suhozidnih struktura, a tim i takvim mjerema sada se nastoji priključiti i Hrvatska. Ti bezvremenski spomenici ljudskih aktivnosti oduvijek su zapravo ponajviše ugroženi upravo ljudskim aktivnostima. Ono što nije učinio zub vremena, na mnogim područjima Sredozemlja učinio je svojom nesmotrenošću čovjek. Shvaćajući važnost i potrebu za pokretanjem mjera zaštite gromača koje nas okružuju, prije 6 godina u sklopu projekta REPS osmišljen je i provođen program nazvan »Blago hrvatskog suhozida«. Taj je program Unija financirala preko projekta INTERREG 3C, a organizacija europskih zaštitnika suhozidnih građevina koja stoji i iza aktivnosti dr. Faber sjedište ima na španjolskoj Mallorci.

Suhozid nestaje s lica zemlje

- Tijekom trogodišnjih aktivnosti delegati svake od zemalja uključenih u projekt, osposobljeni su za samostalnu provedbu aktivnosti na produčju svoje domovine pa je tako, po preporuci švicarskih stručnjaka (koji također sudjeluju u ovom projektu op.a.) ta ugodna čast zapala mene, naglašava dr. Aleksandra Faber. Zahvalna sam što je HAZU stala iza mene i aktivnosti koje na tom planu provodim, a podršku sam dobila i od predstavnika Ministarstva znanosti. Projekt zaštite kulturne baštine u kamenu koje zajedno s uistinu brojnim stručnjacima ali i mnogim domaćim zaljubljenicima u kamen i suhozid provodim, i ove je godine dobio potporu tog, ali i Ministarstva kulture. Zahvaljujući svim tim aktivnostima, Hrvatska je danas u europskim krugovima priznata kao zemlja koja se bori za svoju suhozidnu kulturnu baštinu i uključeni smo u sve aktivnosti koje se na tom planu provode unutar EU.

Glavni cilj naših aktivnosti, nakon znanstvenog proučavanja, stvaranje je praktičnog sustava zaštite suhozidnog kulturnog blaga, između ostalog i kroz zakonske okvire. Ta zaštita, nastavlja dr. Faber, mora obuhvatiti gromače, nepisani tradicijski katastar koji je tijekom stoljeća i tisućljeća ovdje stvarao čovjek prema svojim potrebama i mogućnostima. Strašno je to što se iste te gromače danas tako nesmiljeno uništavaju i eksploatiraju, a sve samo s ciljem da se netko kroz tako barbarsko korištenje neprocjenjivog blaga domogne financijske koristi. Gromače se uništavaju i gradnjom prometnica čiji projektanti nažalost nimalo ne uvažavaju značaj tih i takvih objekata. Suhozid sve češće nestaje s lica zemlje i zahvaljujući sve organiziranijim kanalima prodaje takvog kamenja koje najčešće odlazi u inozemstvo. Drobljenje kamena iz takvih građevina u drobilicama kakve često susrećemo diljem naše obale pravi je zločin kojemu napokon moramo stati na kraj.

Diskretno locirani kamenolomi

Primjetno je i to, nastavlja dr. Faber, da se važećim zakonima iz domene graditeljstva i zaštite okoliša na našoj obali priječi otvaranje kamenoloma. Kamen i kamenolomi nužno su zlo jer bez građevinskog materijala ne možemo. Često neselektivnim i pretjerano tvrdim propisima kojima se štiti okoliš tom istim okolišu činimo medvjeđu uslugu. Bez uspostave diskretno lociranih kamenoloma na strogo određenim i dogovorenim lokalitetima događat će nam se ono čemu i danas svjedočimo - »poduzetnička sloboda« zahvaljujući kojoj mnogi nesavjesni i beskrupulozni pojedinci eksploatiraju njima najdostupniji kameni materijal, onaj iz gromača.

suhozidSvi koje sam uspjela okupiti na projektu organizirane zaštite, među kojima su i brojni volonteri iz sastavljene mreže udruga svih vrsta, tijekom ove su godine na različite načine nastojali širiti informacije o vrijednosti suhozida kao kulturnoga blaga. Radilo se i na uspostavljanju sustava kojima nastojimo obuzdati prevelike apetite građevinskih poduzeća, ali na osmišljavanju i provedbi načina zaštite takvih objekata. Ministarstvo kulture je u zakonsku regulativu uključilo elemente koji se tiču zaštite krajobraza, ali to nije dovoljno. Treba napokon decidirano reći čega sve vrijednoga u tom krajobrazu ima, bilo da se radi o vegetaciji ili pak kamenim, suhozidnim ili kakvim drugim elementima. Tek kad nadležna državna tijela, odnosno zakonodavce »natjeramo« da suhozidnu kulturnu baštinu priznaju kao takvu te da je jasnim i nedvosmislenim zakonskim rješenjima i odredbama zaštite, moći ćemo reći da smo nešto napravili.

Briga o takvim strukturama ne može i ne smije više ovisiti samo o etici vlasnika takvih građevina ili pak planera širenja gradova i naselja. Ovim posljednjima, dodala je naša sugovornica, gromače su često bile samo smetnja ostvarenja njihovih »razvojnih« urbanističkih zamisli koje u sebi nisu sadržavale ni minimum seznibiliteta za vrijednost suhozidne baštine.

GROMAČE PRIJEČE ISPIRANJE ZEMLJE

Zaštita suhozida nije samo pitanje zaštite kulturno-povijesnog dobra. Ona se tiče i poljoprivrede kroz »držanje na kupu« plodne zemlje, zbog čega je najveći dio takvih građevina zapravo i podizan, naglašava dr. Faber. Suhozidne građevine poput gromača priječe ispiranje zemlje kojim se zagađuje more i morsko dno, mijenja podmorska flora i fauna i čime se u konačnici čini golema šteta okolišu. Čuvanje površine tla od erozije, ali i abrazije koja je prisutna uz morsku obalu, od vitalne je važnosti, ili bi barem trebalo biti ne samo za »kulturnjake«, arheologe i zaljubljenike u krajobrazne vrijednosti ovog područja naše zemlje, već i za sve koji razmišljaju o održivom razvoju. Porušimo li sve suhozide, što se nažalost već dogodilo na mnogim dijelovima našeg priobalja, ali u nekim mediterskim zemljama poput Španjolske, dogodit će nam se trajna i nepopravljiva šteta na planu gubitka plodnoga tla, zaključila je dr. Faber.

PODRŠKA KOLEGA

Gromače, koje se nalaze svud oko nas i koje na područjima poput otoka Krka zbog rasprostranjenosti često i ne primjećujemo, spomenik su davnih vremena u kojima nastaju prvi dokazi čovjekova htijenja za posjedom. Kamenom ograđene »krpice« zemlje znak su stalnog naseljavnja ovih krajeva i nisu vezane uz migracije. Prijedlog koji sam dala na Mallorci i koji je dobio podršku mojih brojnih europskih kolega vezan je uz edukaciju naših najmlađih o značaju i vrijednosti suhozida. O tome što je suhozid, od čega je, zašto i kako građen, djeca bi trebala učiti već u nižim razredima osnovne škole. Samo na taj način možemo računati na ukorjenjivanje i širenje svijesti o njegovom značaju, zaključila je naša sugovornica, piše Mladen Trinajstić.

 

Dodaj komentar

Komentari koji nemaju veze s temom članka uz koji su uneseni bit će uklonjeni. Za unos "off topic" komentara mogu se koristiti stranice SVAŠTARA 2, SVAŠTARA, ŠKOVACA i SATIRIČKI PRILOZI. Uredništvo ne snosi odgovornost za sadržaj komentara.

Sigurnosni kod
Osvježi

galerije1

mi-logo
wonline
yrno
Vremenska prognoza
za Lošinj


ZADNJI KOMENTARI

  • Grad za nju

    gost 25.09.2021 14:01
    Demografsko proseravanje
    Blebnuo si glupost. Ovo što sam napisao nije širenje mržnje. Nisam izrazio osjećaj da narodu ...
     
  • Grad za nju

    hranitelj tuljana 25.09.2021 12:14
    Tava loncu
    Ovo što ste napisali predstavlja širenje mržnje na nacionalnoj osnovi. A vezano uz ...
     
  • Grad za nju

    gost 25.09.2021 11:28
    "uništena zemlja zbog glupih ljudi"
    Moram se složiti s tobom. Hrvatska je još prije dvije godina osvojila titulu najgluplje ...
     
  • Grad za nju

    hranitelj tuljana 25.09.2021 08:11
    Jadna zgrada
    Naricati zbog hrpe cigli dok vlastiti narod i kultura izumire (svaki dan treba sve više ...
     
  • Grad za nju

    Tariguz 24.09.2021 14:09
    Spisak ješki za birače zvan program
    Još prije izbora sam komentirao da njezin program uopće nije program jer nigdje ne navodi rokove ...
     
  • Grad za nju

    Gost 24.09.2021 13:53
    ####
    Ne budi naivan. Za takav odgovor morala bi nekoga ili nešto okriviti, a sebe, svoju kamarilu ...
     
  • Grad za nju

    Grunf 24.09.2021 12:33
    > Kučićka zna!
    Neko je na fejsu objavio staru fotku škole i potaknuo komentiranje: > Da to nekad Osnovna škola ...
     
  • Grad za nju

    ma kuš na me 24.09.2021 12:30
    ladim jaja
    Kao što je gradonačelnica na zadnjoj sjednici rekla, obećanja će se ispuniti kada se za to ...
     
  • Grad za nju

    Domestos 24.09.2021 10:48
    USKOK ili eLošinj ?
    A na zadnjim izborima nam je nježno tepala da je Lošinj samo naš dom poseban među tisuću ...
     
  • Grad za nju

    gost 24.09.2021 09:54
    Transparentan proračun
    A što kažete na ovo? Nemojte tražiti na fejsu gradonačelnik.h r jer ovo je fake-news.
     
  • O aerodromu, rode, da ti pojem

    Jelena 24.09.2021 07:57
    ???
    Pogotovo izvan sezone? A zašto ne u sezoni? Možeš li to malo elaborirati?
     
  • O aerodromu, rode, da ti pojem

    gost 23.09.2021 19:04
    Dugoročno nećemo dočekati
    Biti će to plus kakav će biti i luka Mrtvaška. Promašena investicija. A dugoročno ćemo svi ...
     
  • O aerodromu, rode, da ti pojem

    Damir SK 23.09.2021 18:54
    Mislim da svi zajedno pretjerujete
    Zračna luka na Malom Lošinju apsolutno treba proširiti. Dugoročno to će se itekako pokazati ...
     
  • Grad za nju

    Domestos 23.09.2021 17:50
    Aninih 100 dana
    Za razliku od nje gradonačelnik Grada Pule je prvih 100 dana dobro iskoristio. Uvedena ...
     
  • Svaštara br. 1

    gost 23.09.2021 17:33
    Bahati savjet anonimnog trola
    A tvoj odgovor nema veze s logikom. Jer kad bi (tvojim riječima rečeno) trebalo "pustiti ...
     
  • Svaštara br. 1

    hranitelj tuljana 23.09.2021 12:43
    Obrazujte se
    Vidim da ne razumijete pojam slobode od prisile. Nije ni čudo, jer pojam ljudskih prava je ...
     
  • Svaštara br. 1

    gost 23.09.2021 12:23
    Pustimo ih da si uštrcavaju
    Pustimo onda na miru i one koji žele birati hoće li im biti uštrcan u tijelo heroin ili ...
     
  • Svaštara br. 1

    hranitelj tuljana 23.09.2021 10:59
    Sluškinjina priča
    Malo vam je kriva usporedba....ov o nije radi pa ćeš dobiti plaću. Ovo je stavi nikab da i ...
     
  • Svaštara br. 1

    gost 23.09.2021 10:49
    Pozicioniranje
    Ja mislim da antivakseri i antimaskeri rade isto što i političari da se kako se ono kaže ...
     
  • Svaštara br. 1

    Virolog 23.09.2021 10:19
    Antivakserska histerija
    Antivakseri i antimaskeri me podsjećaju na one što su u 19. stoljeću vjerovali da vakcinacija ...
     
  • Svaštara br. 1

    Murphy 23.09.2021 08:54
    shit happens
    Otkad postoji civilizacija, cijela planeta funkcionira na principu neke vrste trgovine ...
     
  • Svaštara br. 1

    hranitelj tuljana 22.09.2021 21:44
    Sloboda od prisile
    Vidim da nisi pročitao članak. Piše upravo o ovakvima kao ti... + ovo ne prisiljava "društvo" ...
     
  • Svaštara br. 1

    Pfizer loyalty card 22.09.2021 21:19
    First World Problems
    Ne razumijem to tantrumiziranje oko cijepljenja. Cijepili su nas sve kao male, mi cijepimo ...
     
  • Grad za nju

    Građanin drugog reda 22.09.2021 13:27
    neki će to doživjeti, a neki možda i neće
    Zanimljivo je kako je odluka o dopunskom zdravstvenom osiguranju za umirovljenike, od velikog ...
     
  • Svaštara br. 1

    hranitelj tuljana 22.09.2021 11:48
    Šutnja je slaganje
    Izvrstan članak koji jasno kazuje o vremenima u kojima se nalazimo: www.liberal.hr/.../ ...
     
  • Grad za nju

    A.G. 22.09.2021 10:13
    O Ana, tugo naših dana ...
    Kako prvih 100 dana tako do kraja mandata. A onda će opet lagati "ostvarili smo sve što smo ...
     
  • Okrivljeni Vlado Grbin o događaju 1991. godine

    A.G. 22.09.2021 09:54
    Cjepivo potiv grižnje savjesti
    Nacionalistička , vjerska i/ili ideološka zatucanost te pohlepa mogu biti učinkovito cjepivo ...
     
  • Okrivljeni Vlado Grbin o događaju 1991. godine

    Damir SK 22.09.2021 00:12
    Grbin
    Kakva je to osoba koja ubije dva čovjeka i ne osjeća grižnju savjesti?
     
  • Grad za nju

    Gost 21.09.2021 10:23
    Otok njenih djedova
    Čudite se kao pura dreku što vas gradonačelnica vuče za nos kao da ne znate da je ona HDZ-ov ...
     
  • Grad za nju

    Gizmo 20.09.2021 19:37
    Cabaret Lussinpicolo
    Dama je na sjednici kazala da se ona neće spuštati ispod nekog nivoa pa je poslala svog ...