Foto robot budućeg gradonačelnika

Korisnička ocjena:  / 0
LošeNajbolje 

prazna stolicaNekoliko mišljenja o tome kakve bi osobine trebao imati budući gradonačelnik, objavljeno u travanjskom otočnom prilogu Novog lista.

Pred nama su peti lokalni izbori od osamostaljivanja Hrvatske. Mnogo se toga promijenilo u proteklom razdoblju, a ove ćemo godine prvi put imati izravan izbor gradonačelnika pa smo pitali građane otoka znaju li već za koga će glasati na svibanjskim izborima te kakve bi osobine trebao imati budući otočni gradonačelnik.

Marta Fazlić:

- Otočani očekuju gradonačelnika koji će vizije i planove pretvoriti u stvarnost. Gradonačelnika koji će maksimalno iskoristiti pogodnosti eurointegracija i isto tako biti vješt u rješavanju problema i novih normi koje će s tim uslijediti. Otočani trebaju gradonačelnika koji će demokraciju postaviti u europske gabarite, koji će biti praktičar, a ne teoretičar i koji će oprezno spajati prirodno ograničene otočke resurse, sa stanovništvom i razvojem gospodarstva, govori Fazlić.

Sergio Zuclich:

- U ovo doba sveopće krize, Lošinj treba gradonačelnika koji će otvoriti perspektive, koji će potencirati gospodarstvo, stvarati preduvjete za zapošljavanje. Više od trideset godina sam obrtnik i nikada mi nije bilo teže nego sada, to govori da je sveopće rasulo. Još uvijek ne znam za koga ću glasati na predstojećim izborima. Dobro ću pogledati liste i kandidate, općenito mislim da bi trebalo prestati s političkim prepucavanjima, da ispred politike treba biti kvaliteta, dobar sadržaj i kvalitetan tim koji će to provesti.

Đoni Britvec:

- Situacija za obične ljude, koji žive samo od svog rada, je jako teška. Poželjno bi bilo da na vlasti budu ljudi koji imaju sluha za takve probleme i koji imaju volje da stvarno i konkretno pomognu ljudima. Treba nam gradonačelnik koji će posebno biti okrenut srednjem sloju kao i socijalno ugroženim ljudima, jer bogati se ionako za sebe i svoje pobrinu. Ovog momenta ne znam za koga ću glasati jer na listama ne vidim ljude koji bi mogli ostvariti ono što od lokalnih političara očekujem.

Arsen Mujagić:

- Budući gradonačelnik mora biti praktični vizionar, strateg koji će uskladiti različite interese, svjestan, kvalitete prostora kojim raspolažemo. Mora voditi takvu politiku da potrošnja i urbanizacija prostora budu u korist lokalne zajednice, njenih građana, a manje u korist privatnog interesa koji se voli predstavljati kao interes tvrtke, što se potom svrstava pod opći interes. Kroz plansko trošenje prostora gradonačelnik mora omogućiti konkurenciju koja će potaknuti zapošljavanje, veći standard i kvalitetu života.

Marta Fazlić je kao sociologinja izložila svoje mišljenje o tipovima birača i procjenu odziva na Lošinju pod naslovom »Na izbore izlaze i 'intelektualni ridikuli'« 

Na otoku postoji kritična masa koja neće izaći na lokalne izbore jer već godinama to ne čini. Naime, uvjerena je da njen glas ne donosi bolje. Ova je skupina birača, nažalost, velika i teško se pokreće. To su ujedno birači koji su razočarani zbog niza razloga, kaže Marta Fazlić.

Drugu masu birača čine stranački članovi, politički aktivni ili manje aktivni pojedinci, ali strankama odani i sljedbenici stranačkih postulata i ideja. Oni su sigurni glasači, redovito izlaze na izbore i još sa sobom povedu i motiviraju druge, pa se njihov glas na taj način duplicira. Po slobodnoj procjeni, takvih je 31 posto i oni će izaći na izbore. U ovoj se skupini nalazi i podskupina od nekih deset posto i to su oni birači kojima je nešto »obećano«, naprimjer, radno mjesto, funkcija, angažman, publikacija, sponzorstvo, bilo što. Danas je sve u ponudi, pa tako postoji i političko tržište. Dakle, došli smo do 41 posto birača koji će izaći na lokalne izbore.

Treću, i najmanju skupinu, čine birači koje bih nazvala »intelektualni ridikuli«. Oni izlaze na izbore i biraju razmišljajući čisto praktično, životno, neopterećeno, iskustveno, s ciljem da odabrani bude čim bolje rješenje za život u sredini u kojoj žive. Nazvala sam »intelektualni ridikuli« jer ih je definitivno malo, više su puta krivo shvaćeni ili nedovoljno vrednovani i iskorišteni za dobrobit svoje male sredine, ali u svakoj sredini su prepoznatljivi i jedinstveni - svoji. Oni će podići postotak izlaska na izbore za, recimo, 6 posto. Sve preko 47 posto su oni birači iz prve skupine koji su se uspjeli pokrenuti.

Za neposredne lokalne izbore, u sve tri skupine birača, poznanastvo će imati jak utjecaj. Mjesta su mala, svi se, više manje, poznaju, kandidat se ne treba previše predstavljati, tu je prisutan već godinama, znaju se njegovi radni učinci, dosezi, birači znaju njegovu obitelj, prijatelje, rodbinu... Kampanja će možda otkriti neke »skrivene briškule iz rukava«, pozitivne u predstavljanju i negativne od strane protukandidata.