Žene još uvijek pretežno dekoriraju većinu kandidacijskih lista i krase one pozicije sa kojih nemaju šanse doći na mjesta odlučivanja te samo popravljaju statistiku uz posljednje redne brojeve kandidacijskih lista, piše Bojana Genov u analizi rodne zastupljenost kandidata za naredne izbore.
Zakon o ravnopravnosti spolova određuje da ravnopravnost spolova znači da su žene i muškarci jednako prisutni u svim područjima javnog i privatnog života, da imaju jednak status, jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava, kao i jednaku korist od ostvarenih rezultata.
Nacionalna politika za promicanje ravnopravnosti spolova tvrdi: "Demokracija koja isključuje veliki broj svojih građana / građanki iz procesa odlučivanja ne može biti istinska demokracija.
Pokazatelji mjerenja napretka u području procesa političkog i javnog donošenja odluka prema kriterijima Vijeća Europe jesu:
1) Postotak izabranih muškaraca i žena u Saboru, županijskim skupštinama, gradskim i općinskim vijećima, a prema političkoj stranci kojoj pripadaju,
2) Postotak zastupnica i zastupnika u Saboru u usporedbi s brojem kandidata/kandidatkinja, a prema političkoj stranci kojoj pripadaju,
3) Postotak žena i muškaraca u nacionalnim izaslanstvima, imenovanim u predstavničkim tijelima kao što su Parlamentarna skupština Vijeća Europe i Kongres lokalnih i regionalnih vlasti Europe i međunarodnim organizacijama i forumima,
4) Postotak žena i muškaraca u Vladi,
5) Broj žena i muškaraca ministara u različitim područjima djelovanja,
6) Postotak najviše rangiranih žena i muškaraca u javnim službama i njihova raspodijeljenost u različitim područjima djelovanja,
7) Postotak sutkinja i sudaca u Vrhovnom sudu,
8) Postotak žena i muškaraca u tijelima koje imenuje Vlada,
9) Postotak žena i muškaraca u tijelima političkih stranaka koja donose odluke na nacionalnoj razini,
10) Postotak članova/članica u udrugama poslodavaca, radnika i profesionalnih organizacija i postotak žena i muškaraca u njihovim tijelima koja donose odluke na nacionalnoj razini.
Slijedeći gore navedene kriterije, žene su u Hrvatskoj podzastupljeni spol u političkom, gospodarskom i javnom procesu donošenja odluka, a primjetna je i nedostatnost statističkih podataka iz navedenih područja. Do 2010. godine potrebno je, posebice s obzirom na održavanje parlamentarnih i općih lokalnih izbora, značajno povećati političku zastupljenost žena na svim razinama obnašanja vlasti."
Od ukupnog broja kandidata na listama za Gradsko vijeće Grada Maloga Lošinja 29% je žena. Kad bi se ovaj broj preslikao u sastav gradskog vijeća, građani Lošinja ne bi se dičili paritetnom demokracijom, ali bismo bilježili pomake u skladu sa deklariranom politikom Vlade RH i preporukama Vijeća ministara EU.
• Učešće žena na prva tri mjesta kandidacijskih lista varira od 0% (liste najvećih stranki kao SDP, HNS i HDZ) do 66%% na listi PGS i IDS na kojoj je je jedina nositeljica liste i ujedno kandidatkinja za gradonačelnicu Snježana Kučić - Krstaš.
• Lista vladajućeg HDZ kandidira ukupno 4 žene što čini 27% ukupnog broja kandidata. Prva kandidatkinja nalazi se tek na četvrtom mjestu, ali je vjerojatnost ulaska u vijeće 2 - 3 kandidatkinje. Nezavisne liste, osim već spomenute liste IDS i PGS vjerojatno neće lansirati u vijeće niti jednu ženu.
• Sa stanovišta rodne ravnopravnosti najveće razočaranje lokalnih izbora je lista SDP i HNS koja kandidira prvu ženu tek na petom mjestu i koja ima malu vjerojatnost ulaska u gradsko vijeće. Uzimajući u obzir interne dokumente SDP, postojanje interne kvote i isto tako nepostojanje lokalnog Foruma SDP, inače vrlo djelatne interesne unutarstranačke ženske grupacije, lokalni je SDP daleko ispod stranačkog prosjeka.
• Žene još uvijek pretežno dekoriraju većinu kandidacijskih lista i krase one pozicije sa kojih nemaju šanse doći na mjesta odlučivanja. Većina žena samo popravlja statistiku uz posljednje redne brojeve kandidacijskih lista.
• Prema prognozama izborne uspješnosti kandidacijskih lista očekuje se da će u gradskom vijeću Maloga Lošinja u sljedećem mandatu sudjelovati 3 -5 žena, što je 20 - 33% i svakako napredak u odnosu na sadašnje stanje u kojemu su predstavnici građana Lošinja isključivo muškarci.
• Statistička analiza učešća žena na kandidacijskim listama pokazuje da nema velikih razlika između političkih opcija te da one stranke koje priču o ravnopravnosti spolova politički redovito eksploatiraju (SDP i HNS) ne odskaču puno od mizoginih im konkurenata. Na lokalnoj razini niti jedna politička opcija ne smatra da je korektno sačinjena kandidacijska lista politička prednost te sukladno tomu nema niti predizborni program (do trenutka dva tjedna prije izbora) kojim bi se obratila specifično biračicama.
Hrvatske političke stranke ne poštuju zakone koje su sami donijeli (namjerno neoperativne i deklarativne). Članak 15. Zakona o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave iz 2001. određuje da predlagatelji lista moraju voditi računa o načelu ravnopravnosti spolova. Ovaj proklamatorni članak zakona po kojem je teško suditi i osuditi ipak ima svima jasno značenje. On traži od političkih stranaka i ostalih predlagatelja da za mjesta odlučivanja kandidiraju pristojan broj žena. Što je to pristojan broj, definira Zakon o ravnopravnosti spolova, koji kaže da osjetna neuravnoteženost jednog spola postoji ako je zastupljenost jednog spola u tijelima političkog i javnog odlučivanja niža od 40%.
Istim je zakonom zakonodavac odgodio postizanje brojčane zastupljenosti žena najkasnije do provedbe trećih redovitih izbora od dana stupanja na snagu ovoga Zakona (2008. godine), pa će se kažnjavanje predlagatelja novčanom kaznom od 40.000,00 kuna za kršenje zakona prilikom izbora za članove gradskih vijeća i županijskih skupština još pričekati.
Lista | M | Ž | % M | % Ž |
HDZ, HSLS, HSS, HKDU, koalicija | 11 | 4 | 73% | 27% |
Nezavisna gradska lista, Franko Bonić | 11 | 4 | 73% | 27% |
Nezavisna gradska lista, Siniša Dakić-Barichievich | 13 | 2 | 87% | 13% |
Nezavisna gradska lista, Ivan Fabijanić | 10 | 5 | 67% | 33% |
Nezavisna gradska lista, Živko Zuber | 9 | 6 | 60% | 40% |
PGS, IDS | 11 | 4 | 73% | 27% |
SDP, HNS, koalicija | 10 | 5 | 67% | 33% |
UKUPNO | 75 | 30 | 71% | 29% |
Komentari:
Što se tiče žena, komentatorica pod nadimkom Žena je dala vrlo sažet odgovor na pitanje zašto nema više žena u politici: politika nije ustrojena na način da zadovoljava ženske potrebe. Poticanje prisustva žena u politici se i ne dešava zbog puke simetrije brojki, nego upravo zbog toga da se stranke i stranački programi, pa i proces voðenja politike transformira na takav način da korespondira sa žesnkim interesima i da uistinu privuče žene na aktivno sudjelovanje. Dobar laboratorij takvih promjena su Švedska, Finska i Norveška, koje u parlamentima i vladama imaju stvarni paritet, pa se broj žena već uhodano kreće oko 50%. Iskustva pokazuju da kada učešće žena u tijelima političkog odlučivanja dosegnu razinu od 30% to mijenja i kvalitetu donesenih odluka i proces donošenja. Nije to, dakako, zbog toga što su žene bolje, nego jer su samo drugačije i jer su (ipak) odgajane za drugačije vrijednosti. Tako možemo očekivati i da će sastav novoizabranoga Vijeća, bez obzira na stranački sastav izabranih žena, dobiti, a ne izgubiti na kvaliteti.
Gausova krivulja koja pokazuje statistički raspored osobina, odnosi se jednako na žene i muškarce. To znači da su u 52% stanovništva sposobnost, pamet i angažman jednako rasporeðeni kao u preostalih 48%. Žene su po načinu na koji se socijaliziraju ionako više usmjerene na zajednicu i zajedničko: pogledajte koje su tzv "ženske struke". Žene će, dakle, u stranke doći, bude li se politika bavila stvarima od značaja za svakodnevni život ljudi, a to lokalna politika definitivno jest ili bi barem trebala biti.
Poboljšanje položaja žena pozitivno se odražava i na cijelo društvo.
Niti jedno društvo ne može postati istinski demokratsko, ukoliko se jedna njegova polovina neprestano ušutkava.
Prema nekima svoj pravi smisao žene ostvaruju samo ako su majke (što više djece) i na političkom i poslovnom planu nisu bolje od muškaraca.
Žene koje i odluče krenuti u politiku moraju biti svjesne da im nimalo neće biti lako, izboriti se da ih se cijeni i poštuje kao njihove kolege. PUT PREMA DOBROJ POLITIČARKI POPLOČEN JE KAMENJEM, ISMIJAVANJEM, STVARANJEM OSJEĆAJA MANJE VRIJEDNOSTI, SEKSISTIČKIM VRIJEÐANJEM I DRUGIM. Samo one koje su svjesne puta koji ih očekuje kreću i odvažno koračaju rame uz rame muškim političarima.