Svi smo na istom kolosijeku

Nalazite se ovdje: Naslovnica //

Politika //

Prijava

Ova stranica koristi kolačiće koje u svakom trenutku možete kontrolirati postavkama u vašem internet pregledniku

Ako ne promijenite postavke preglednika slažete se s korištenjem kolačića Vise o kolacicima

Razumijem i prihvacam

Svi smo na istom kolosijeku

Korisnička ocjena:

/ 0

Detalji: Kategorija: Politika; Objavljeno Srijeda, 28. 03. 2012.

radovi Lošinj je trenutno veliko gradilište. U tijeku su radovi na izgradnji sustava odvodnje otpadnih voda u sklopu Projekta Jadran, koji će osigurati visok ekološki standard, a u malološinjskom zaljevu više neće biti ispusta. Uz ovu višemilijunsku investiciju u tijeku su i radovi na rekonstrukciji Rive Priko kojom će se značajno unaprijediti stanje u centru grada, a nakon što je prije više godina uređena Riva lošinjskih kapetana, obje obale gradskog središta, koje se spajaju na Trgu RH, dobit će primjeren izgled u skladu s destinacijom koja svoju uslugu dugoročno u cijelosti podiže na četiri i pet zvjezdica, piše Ira Cupać Marković u specijalnom prilogu Novog lista u povodu 120. obljetnice zdravstvenog turizma na Lošinju

Započeli su i radovi na rekonstrukciji Palače Kvarner, koja će »rekonstruirati« turističku kulturnu sliku otoka. Naime, ova zgrada na rivi iduće godine postat će Muzej Apoksiomena, u kojem će brončana statua biti trajno izložena, a arte fact svjetskog značaja, nakon što je preko dvije tisuće godina ležao na dnu mora nedaleko Lošinja, trebao bi biti jedan od važnih motiva dolaska na Otok vitalnosti, kako se u sklopu destinacijskog menadžmenta Lošinj profilira na turističkom tržištu.

Uređuje se i Vitality hotel Punta, u Velom Lošinju. Upravo su vitalnost i zdravlje ideja vodilja kreiranja destinacijskog menadžmenta Lošinja, što se temelji na dugoj tradiciji, jer turizam je na otoku počeo upravo kao zdravstveni i lječilišni i to prije punih 120 godina, kada su Veli i Mali Lošinj proglašeni klimatskim lječilištima i zimovalištima.

U oblikovanju destinacije koja promiče zdrav stil življenja potrebno je okupiti sve otočne snage i turistički proizvod kreirati na način da se to osjeti u svakom segmentu življenja, što zahtjeva veliku koordinaciju kao i pridobivanje svih interesnih grupacija da idu istim smjerom.

Lošinjski gradonačelnik Gari Cappelli kaže kako novi zakonski ustroj koji objedinjava pozicije gradonačelnika i predsjednika turističke zajednice dobro postavljen i pridonosi tome da se aktivnosti u zajednici kvalitetnije povežu:

Plodovi koordinacije

– Objedinjavanjem dviju funkcija lakše se koordiniraju planirane aktivnosti, ne može se više dogoditi da lokalna samouprava ide jednim, a turistička zajednica drugim kolosijekom. Stvoreni su uvjeti da se o turizmu drugačije razgovara i drugačije djeluje, povezuju se sve aktivnosti i djelatnosti. Dobar primjer koji ilustrira tu koordinaciju je onaj vezan uz Europsku banku za obnovu i razvoj (EBRD), koja je od ulaska u vlasničku strukturu Jadranka hotela, prisutna na otoku.

Kada su njihovi predstavnici bili kod nas u Gradu Malom Lošinju, razgovarali smo ne samo o njihovim investicijama vezanim za ulaganja u hotele, već i o gradskom odlagalištu otpada, o aerodromu, otočnoj magistrali, ekologiji. Ozbiljni investitori gledaju destinaciju u cjelini, a ne samo kroz investiciju koju planiraju. Neće investitor ulagati u hotel visoke kategorije ako u svojoj blizini ima neriješen deponij ili do destinacije dolazi lošim prometnicama i slično.

Na lokalnoj samoupravi je da napravi kvalitetne pripreme i osigura uvjete za investicije.

Što po tom pitanju radi Grad Mali Lošinj?

– Kada sam 2005. godine preuzeo funkciju gradonačelnika Lošinj nije imao Prostorni plan, temeljni dokumenta razvoja. Usvojili smo ga 2008. godine i od početka intenzivno radimo na pripremi prostorno planske dokumentacije i rješavanju imovinsko pravnih odnosa. U tijeku je izrada cijelog niza prostorno planskih dokumenata nižeg reda, angažirani smo i podupiremo projekt produljenja piste na lošinjskom Aerodromu, jer nema razvoja destinacije bez avio gostiju. Velike napore uložili smo u pripreme za rekonstrukciju državne ceste D-100, cresko lošinjske magistrale, koja se trenutno rekonstruira kod Osora, a na jesen kreću radovi od Osora do Nerezina, čime će cesta, u dijelu koji je pod administrativnom upravom Grada Malog Lošinja, biti u potpunosti završena.

Intenzivno radimo na pripremi dokumentacije i svih potrebnih studija za izgradnju marine za mega jahte u lošinjskoj luci, na prostoru bivšeg vojnog kompleksa Velopin. Do sada smo u pripreme uložili više od milijun kuna, a bit će to pilot projekt eko marine na Jadranu za koji imamo zainteresirane investitore, a investicija iznosi preko 15 milijuna eura. Radi se i na dokumentaciji za izgradnju ribarske luke. Paralelno pratimo planirane investicije lošinjskog gospodarstva, pa tako naprimjer, na prijedlog Lošinjske plovidbe, u prostorno planskoj dokumentaciji ćemo predvidjeti uvjete koji će Brodogradilištu omogućiti da dio djelatnost prenamjeni u servis za jahte, što se uklapa u gradski projekt izgradnje eko marine za mega jahte.

Značajan projekt na kojem se radi cijeli niz godina je gradsko odlagališne otpada, u kojem je mnogo učinjeno, od riješenih imovinsko pravnih odnosa do osiguranih 12,5 milijuna kuna od Fonda za zaštitu okoliša, što nam omogućava da već ove godine krenemo u sanaciju i izgradnju reciklažnog dvorišta. Rješavanje gradskog deponija i završetak Projekta »Jadran«, kojim se rješavaju otpadne vode, zaokružujemo temeljne komunalne investicije s najvišim ekološkim standardima.

Dodatna kvaliteta

Za dva dana bit će predstavljen projekt »Održivi razvoj otoka Lošinja«. Što on donosi otoku?

– Dugoročnu afirmaciju svih otočnih resursa, koji će se uspješno plasirati kroz turizam. Planirajući razvoj nismo pribjegli svaštarenju, nego profiliranju destinacije koja afirmira zdravlje, a to za sobom povlači cijeli niz djelatnosti. Jedan dio je vezan za medicinski turizam, za koji danas postoji sve veća potreba jer briga o zdravlju je sve prisutnija i to je nešto što se dugoročno neće mijenjati. Uz to zdravstveni turizam nije limitiran samo na sezonu, već je još prihvatljiviji u pred i posezoni, jer naprimjer manji estetski zahvat bolje je odraditi u izvan sezonskim, nego u ljetnim mjesecima.

Zdravstveni i medicinski turizam se odlično nadograđuje na već ustaljeni model »sunce i more«, ali i traži dodatnu kvalitetu i sadržaje. To otvara ogroman prostor i u tom smjeru su već učinjeni značajni koraci. Pri tom je edukacija od posebne važnosti i na tome ćemo raditi i dalje. Uz to ovakav oblik turizma traži lokalne proizvode, što otvara prostor razvoju poljoprivrede, maslinarstva, ovčarstva. U tom smjeru Grad stvara preduvjete, od organiziranja i sufinanciranja, među ostalim, škole za maslinare, preko davanja u višegodišnji najam poljoprivrednih površina za što postoji velik interes.

»Zdravi« turizam potiče i promjene u gastro ponudi i smatram da smo u tom smjeru učinili iskorak od »sedam milja«, jer na jelovnicima lošinjskih ugostiteljskih objekata sve je više autohtonih jela, koji afirmiraju otočne posebnosti, prezentiraju bioraznolikost, ali i bogatu povijest otoka. Pred nama je još kvalitetnije organizirati proizvodnju otočnih proizvoda, osigurati certificiranje i prepoznatljivost kvalitete. Naša vizija razvoja afirmaciju zdravlja i vitalnosti vidi kroz daljini razvoj sportsko rekreacijskih sadržaja, zabavne ponude...

Koliki je interes investitora za ulaganja na Lošinju?

– Interes postoji, ali mi uvijek u razgovorima s njima i kod predstavljanja projekata pokušavamo dobiti dodatnu vrijednost. Naprimjer, ako neki investitor želi ulagati u marine, hotele, i slično mi mu predlažemo i uključivanje u projekt proširenja lošinjskog Aerodroma. To je investicija koja je od posebne važnosti u prometnom povezivanju i koja dugoročno ima velik značaj. Smatramo da ozbiljni investitori moraju naći interesa i u takvo ulaganje koje je za opću, javnu dobrobit, ali i oni sami od toga imaju korist, budući destinacija postaje dostupnija.

Pripreme za Muzej Apoksiomena

radovi1 Budući Muzej Apoksiomena također će obogatiti ponudu otoka i razvoj kulturnog segmenta turizma. – Razvoj kulturnog turizma smatramo važnim, a posebno mjesto zauzet će budući Muzej Apoksiomena. Upravo u tom cilju već se radi na pripremama kako bi se Lošinj, tijekom turističke sezone, kvalitetno povezao na način da se iz Istre, Kvarnera, Primorja, s otoka Krka, Raba, Paga, iz Zadra, može organizirati jednodnevne posjete i razgled muzeja. Naš turistički razvoj pretpostavlja velik angažman lokalnog stanovništva, budući su upravo otočani ti koji će gostima na najbolji mogući način predstaviti svoj otok, njegove običaje, tradiciju, način življenja. Stoga je pred nama velik angažman na daljnjim edukacijskim programima. Naša velika prednost je što postoji visok stupanj usklađenosti između onog kako razvoj otoka vide strukture gradske vlasti, predstavnici otočnog gospodarstva i lokalno stanovništvo, ali i naši gosti, koji od nas očekuju razvoj koji će sačuvati najvrjednije, a to je naš okoliš, a upravo su u tom temelji našeg strateškog razvojnog pravca.

Lošinjsko otočje čine hridi, grebeni te mali otoci Ilovik, Susak, Vele i Male Srakane, Unije. Sa svojih gotovo 75 četvornih kilometara, Lošinj je jedanaesti jadranski otok po veličini, a Mali Lošinj najmnogoljudniji grad na našim otocima.

Zdravstveni turizam na otoku Lošinju započeo je krajem 19. stoljeća, a temeljio se na rezultatima istraživanja i dokazima koje je među prvima dao prirodoslovac Ambroz Haračić (1855.-1916.), profesor na Pomorskoj školi u Malom Lošinju. On je 1879. započeo meteorološka mjerenja te povezao lošinjsku klimu i vegetaciju i ukazao da je Lošinj vrlo pogodno mjesto za klimatsko liječenje, a uz morske ljekovite činitelje blagotvoran utjecaj na zdravlje ima aromatično i drugo mediteransko raslinje.

Do 1905. godine sistematizirao je 1.018 različitih biljnih vrsta na otoku, ne samo autohtone, već i brojne egzotične biljke koje su lošinjski pomorci donosili na otok, među kojima su eukaliptusi, palme, agrumi, bugenvilije, indijske smokve...

Za međunarodnu prepoznatljivost i službeno proglašenje Lošinja klimatskim lječilištem 1892. godine, od strane austrijskih medicinskih stručnjaka, presudna je bila uloga bečkog liječnika dr. Conrada Clara (1844.-1904.) paleontologa i klimatologa, čiji je sin obolio od teške bolesti dušnika. U potrazi za spasom i lijekom za svoje dijete, dr. Clar je došao u Mali Lošinj u siječnju 1885. godine, a njegov je sin za samo tri tjedna potpuno ozdravio! O čudesnoj moći otoka dr. Clar je pričao svom bečkom kolegi Leopoldu von Schrotteru, otorinolaringologu i sveučilišnom profesoru iz Beča, koji je oduševljen tim podatkom posjetio Lošinj, upoznao se s lošinjskim profesorom Ambrozom Haračićem, nakon čega je ovaj dvojac vizionara obilježio zelene temelje otoku, jer je danas upravo borova šuma na Čikatu jedan od simbola i možda najznačajniji znak prepoznavanja otoka. Schrotter je naime, Haračiću u šetnji Čikatom dao zlatnik od 20 kruna, kao prilog za pošumljavanje otoka.

Već sljedeće godine, 1886. osnovano je Turističko društvo i Društvo za uljepšavanje i pošumljavanje Malog Lošinja, a na Čikatu je pod stručnim vođenjem profesora Haračića u prve četiri godine posađeno 250 tisuća sadnica bora, čime su posađeni temelji turističke priče koja na tradiciji dužoj od stoljeća gradi brand Otoka vitalnosti.

Komentari:

0 0 # ..... — L*Olivo 2012-03-28 13:17

Dragi administratore, dali mi koji neznamo dobro pisati na Hrvatski jezik,smijemo pisati i komentirati po naški?

Ova stranica koristi kolačiće koje u svakom trenutku možete kontrolirati postavkama u vašem internet pregledniku

● Povezani članci

Svi smo na istom kolosijeku

Komentari:

Dodaj komentar

● ZADNJI KOMENTARI

NISMO SVI NJEZINI

»Znamo mi otkud vjetar puše!«

Vrijeme za podnošenje računa

Vrijeme za podnošenje računa

Vrijeme za podnošenje računa

Vrijeme za podnošenje računa

»Znamo mi otkud vjetar puše!«

»Znamo mi otkud vjetar puše!«

Vrijeme za podnošenje računa

Dan Grada - distanca prema liberalnom i građanskom

Dan Grada - distanca prema liberalnom i građanskom

Dan Grada - distanca prema liberalnom i građanskom

Glas za Domovinski pokret bit će glas za HDZ

Vrijeme za podnošenje računa

»Naši mali otoci zaslužuju bolje«

Glas za Domovinski pokret bit će glas za HDZ

Glas za Domovinski pokret bit će glas za HDZ

Glas za Domovinski pokret bit će glas za HDZ

Glas za Domovinski pokret bit će glas za HDZ

Glas za Domovinski pokret bit će glas za HDZ

Glas za Domovinski pokret bit će glas za HDZ

Glas za Domovinski pokret bit će glas za HDZ

NISMO SVI NJEZINI

»Naši mali otoci zaslužuju bolje«

NISMO SVI NJEZINI

Politika svedena na predizborne aktivnosti

»Naši mali otoci zaslužuju bolje«

»Naši mali otoci zaslužuju bolje«

Politika svedena na predizborne aktivnosti

Politika svedena na predizborne aktivnosti

ZADNJI KOMENTARI (desno)

NISMO SVI NJEZINI

»Znamo mi otkud vjetar puše!«

Vrijeme za podnošenje računa

Vrijeme za podnošenje računa

Vrijeme za podnošenje računa

Vrijeme za podnošenje računa

»Znamo mi otkud vjetar puše!«

»Znamo mi otkud vjetar puše!«

Vrijeme za podnošenje računa

Dan Grada - distanca prema liberalnom i građanskom

Dan Grada - distanca prema liberalnom i građanskom

Dan Grada - distanca prema liberalnom i građanskom

Glas za Domovinski pokret bit će glas za HDZ

Vrijeme za podnošenje računa

»Naši mali otoci zaslužuju bolje«

Glas za Domovinski pokret bit će glas za HDZ

Glas za Domovinski pokret bit će glas za HDZ

Glas za Domovinski pokret bit će glas za HDZ

Glas za Domovinski pokret bit će glas za HDZ

Glas za Domovinski pokret bit će glas za HDZ

Glas za Domovinski pokret bit će glas za HDZ

Glas za Domovinski pokret bit će glas za HDZ

NISMO SVI NJEZINI

»Naši mali otoci zaslužuju bolje«

NISMO SVI NJEZINI

Politika svedena na predizborne aktivnosti

»Naši mali otoci zaslužuju bolje«

»Naši mali otoci zaslužuju bolje«

Politika svedena na predizborne aktivnosti

Politika svedena na predizborne aktivnosti