Ova stranica koristi kolačiće koje u svakom trenutku možete kontrolirati postavkama u vašem internet pregledniku

Ako ne promijenite postavke preglednika slažete se s korištenjem kolačića Vise o kolacicima

Razumijem i prihvacam

»Kratkoročna dobit i dugoročna ludost«

Korisnička ocjena:  / 0
LošeNajbolje 

Odbijanje i sumnjičavost ključne su odlike javne rasprave o crpljenju nafte u hrvatskome dijelu Jadrana, čije je rezultate ovih dana objavilo Ministarstvo gospodarstva. Javna rasprava o crpljenju nafte u Jadranu trajala je od 28. kolovoza do 28. rujna, a zainteresirani su mogli sudjelovati preko internetske stranice Ministarstva gospodarstva. 

Ime javne rasprave komplicirano je i teško razumljivo: »Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Odluci o izradi Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu i Odluci o provođenju postupka strateške procjene utjecaja na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu«. Pristiglo je dvadeset mišljenja, od kojih su deset poslale hrvatske i međunarodne ekološke udruge, devet osobnih mišljenja, te jedno koje je potpisalo 586 znanstvenika i pojedinaca iz 16 zemalja svijeta.

bouri1Protivljenje crpljenju nafte zajedničko je svim tim mišljenjima, s razlikama koje variraju od isključivoga osobnog odbacivanja vođenog strašću i sentimentom, do racionalne sumnje utemeljene na znanstvenim argumentima. Ministarstvo je na svako mišljenje odgovorilo, s tim da su odgovori u mnogo slučajeva identični, objavljeni u obliku cirkularnog pisma. Cjelokupna javna rasprava obuhvaća oko 190 stranica teksta.

Energetski izvori

Pozivajući vladu da odustane od toga posla, znanstvenici i pojedinci iz svijeta tvrde kako »naftna i plinska infrastruktura uopće nije kompatibilna s identitetom za koji se Hrvatska borila izgraditi tijekom godina: da je prirodni raj i mjesto gdje turisti iz cijele Europe i svijeta dolaze za opuštanje i uživanje u njezinim netaknutim ljepotama«. Nadalje, upozoravaju da je »u prirodi industrije nafte i plina da se nastoji širiti«, a »ljudi koji žive uz obalu osuđeni su dobiti vrlo malo u zamjenu za nepovratne transformacije njihove obale u industrijalizirano područje«. »Dovoljno je samo pogledati situaciju u obližnjoj Italiji, te vidjeti katastrofe koje su ekploatacijom nafte i plina nanesene gradovima kao što su Gela, Falconara, Priolo, Augusta, Manfredonia, Porto Marghera...«. Skupina zabrinutih znanstvenika svoj apel zaključuje tvrdnjom kako je eksploatacija nafte i plina iz Jadrana »kratkoročna dobit i dugoročna ludost«.

U odgovoru, Ministarstvo gospodarstva poziva se na – EU. Tvrdeći kako su »fosilna goriva i dalje potreban i bitan izvor energije«, ministarstvo navodi procjene Međunarodne agencije za energetiku i EU, koje »govore da će nafta i plin i u narednim desetljećima ostati ključni energetski izvori. Stoga je sigurnost opskrbe naftom i plinom prepoznata kao jedan od prioriteta europske energetske politike«, kaže Ministarstvo. Udruga za održivi razvoj grada i otoka Hvara »Dignitea« tvrdi kako projekt »treba odbaciti u cijelosti«.

Utjecaj na okoliš

Mediteranski ured zaklade globalne »World wildlife fund« (WWF) sa sjedištem u Zagrebu upozorava kako »predloženi nacrt Odluke o provođenju postupka strateške procjene utjecaja na okoliš nedovoljno detaljno obrađuje tematiku sadržaja strateške procjene«. Naglašavaju kako je nužno procijeniti utjecaj na okoliš svih 29 predviđenih polja za istraživanje, koja pokrivaju cijelo hrvatsko teritorijalno more deset milja od obale. Nije dovoljno, kako je to predviđeno u sadašnjim dokumentima, procjenjivati samo utjecaj svakoga od tih polja pojedinačno. WWF upozorava kako u procjenu utjecaja na okoliš valja uključiti »sve države s kojima Republika Hrvatska dijeli morsku granicu«, što nije učinjeno. U odgovoru, ministarstvo obećava da će uvažiti obje primjedbe.

bouriOpsežan komentar dala je i udruga Zelena Istra. Predlažu odgodu »dok se odgovorne institucije u zemlji ne osposobe za upravljanje ovom zahtjevnom i rizičnom djelatnošću«, ili smanjenje područja na kojemu se dopušta istraživanje. Predlažu i povišenje naknade za crpljenje nafte i plina sa sadašnjih deset posto na »trideset do osamdeset posto«, te iznose primjedbe na niz konkretnih okolnosti cijeloga posla. U odgovoru, Ministarstvo gospodarstva tvrdi da postojeći propisi i planovi »mogućnost incidenta spuštaju na najmanju moguću mjeru«, te napominje kako RH i na državnoj i na županijskim razinama ima »Plan intervencija kod iznenadnog onečišćenja mora«.

TALIJANI NAROČITO ZABRINUTI

Premda je ministarstvo, paradoksalno, predvidjelo da sudionik u javnoj raspravi može svoje mišljenje sačuvati tajnim, svih dvadeset sudionika pristali su da budu objavljena. 586 potpisa iz svijeta stigli su iz 16 zemalja: SAD-a, Norveške, Nizozemske, Kanade, Jemena, Austrije, Francuske, Švicarske, Maroka, Velike Britanije, Irske, Španjolske, Njemačke, Slovenije, Monaka. Među njima su Tom Chou, biomatematičar s UCLA iz Kalifornije, Gregory Roberts, oceanograf iz San Diega, Clara Primante, doktorandica ekologije iz Barcelone i Matjaž Perc sa Sveučilišta u Mariboru.

Najviše je potpisa, razumljivo, ipak iz Italije – 490. Uz ostale, potpisali su se geologinja Albina Colella iz Potenze, morski biolog Sergio Guccione iz Pescare, Maria Carla di Francesco, istraživačica mora iz Molisea, morski geolog Agidi Daniele iz Fana... Sve te znanstvenike i institucije, koji su se osobno potpisali navodeći kontakt, zastupa Maria R. D'Orsogna, matematičarka s Instituta za održivost Odjela za biomatematiku znamenitoga kalifornijskog sveučilišta UCLA.

MINISTARSTVO GOSPODARSTVA: JAVNOST NE ZNA ČINJENICE

Javna rasprava pokazala je da javnost nedovoljno poznaje činjenice, ocjena je Ministarstva gospodarstva. »Pogrešno je govoriti o negativnim ili pozitivnim komentarima, s obzirom na to da se dio dobivenih komentara temelji na »znanstvenim istraživanjima« koja su plasirana isključivo kroz medije«, stoji u ocjeni koju je našem listu dostavio glasnogovornik Tomislav Cerovec.

Podsjećajući da se nafta i plin u Jadranu »eksploatiraju već četrdeset godina«, ministarstvo kaže kako trenutno s talijanske strane Jadrana radi 38 naftnih bušotina, te stotinjak plinskih platformi u cijelome Jadranu.

»Dinamično okruženje istraživanja i eksploatacije ugljikovodika u Jadranskom moru traje već skoro 70 godina. Gotovo je sigurno da početkom tog razdoblja sigurnosni standardi nisu bili ni približno toliko zahtjevni i visoki kao danas, a okoliš Jadranskog mora ne samo da do danas nije narušen, već se nije dogodio nijedan značajan incident«, kažu u ministarstvu, te naglašavaju kako su »od samog početka procesa postavili najviše ekološke standarde koji se moraju zadovoljiti prilikom istraživanja i eksploatacije«.

(Boris Pavelić)

Jurjako čvrsto »za«, Cappelli rezerviran

Gradonačelnik Cresa Kristijan Jurjako smatra da istraživanje i eksploatacija nafte i turizam mogu ruku pod ruku. Njegov lošinjski kolega Gari Cappelli ističe kritičan nedostatak javne rasprave oko teme koja će izrazito utjecati na okoliš

Mogu li nafta i turizam zajedno, ruku pod ruku, a da jedna djelatnost drugu ne isključuje – pitanje je koje nakon odluke Vlade RH da se krene s istraživanjima naftnih polja na Jadranu, i to u relativnoj blizini hrvatskih otoka, itekako zanima sve otočane.

Tradicionalno, većina gospodarskih djelatnosti na Cresu i Lošinju vezana je uz neki oblik turizma i pratećih usluga. I sama pomisao da bi pri istraživanju naftnih polja ili eksploataciji nafte moglo doći do incidenata s mogućim nesagledivim posljedicama za prirodu, a što bi ključno utjecalo na opstanak turizma kao vodeće gospodarske aktivnosti, kod dijela javnosti izaziva strah i sumnju u opravdanost Vladine odluke da Hrvatska postane zemlja s naftnim potencijalom.

Najviši standardi

Kao što je oko eksploatacije nafte podijeljena javnost, tako su po tom pitanju prilično različitih i suprotstavljenih stavova i otočni gradonačelnici: creski Kristijan Jurjako i malološinjski Gari Cappelli.

Jurjako kreće od teze da je gospodarski razvoj nužnost pa po njegovom mišljenju nitko realan i uistinu dobronamjeran ne može biti protiv razvoja, protiv investicija, pa tako ni protiv istraživanja i, ukoliko se pokaže isplativim, eksploatiranja prirodnih izvora energije, naročito onih kojima naša zemlja raspolaže.

– Umjesto uvoza skupih energenata trebamo što više korisiti vlastite izvore, naravno primjenjujući najviše standarde. Tome treba dodati činjenicu da naši talijanski susjedi ionako eksploatiraju resurse iz tog istog područja, a Jadran je malo i zatvoreno more. Ukoliko Hrvatska ne bi iskoristila iste mogućnosti, odrekla bi se tih resursa, a Jadran ne bi bio ništa zaštićeniji.

I jedno i drugo

Vjerujem da će naša država, naročito Ministarstvo gospodarstva, odlučujući o načinu eksploatiranja na najbolji način brinuti da te aktivnosti ni na koji način ne ugroze turizam kao vrlo važnu gospodarsku granu. Vjerujem da možemo paralelno razvijati turizam i gospodarstvo, u ovom slučaju eksploataciju nafte i plina, bez straha od ekoloških incidenata. Strah od primjerice izlijevanja nafte, kao i strah od bilo kakve nesreće, ne smije biti razlog i isprika za zabranu takvih aktivnosti, već samo poticaj da se primjene najsuvremenije zaštitne mjere i učini sve kako do incidenata ne bi došlo.

Prema tome, ne smatram da istraživanje naftnih polja i njihova eksploatacija automatski isključuju ili dovode u pitanje tradicionalno bavljenje turizmom koje je glavna gospodarska aktivnost na otocima. Upravo suprotno, smatram da treba razvijati i jedno i drugo, ali, ponavljam, uz primjenu najviših standarda zaštite. Putem svojih predstavnika u najvišim državnim tijelima i drugim nacionalnim udruženjima kao što su Otočni sabor ili Udruga gradova u kojoj sam član Predsjedništva, inzistirat ćemo na primjeni najviših sigurnosnih mjera kod eksploatacije nafte i plina i vjerujem da tu neće biti problema jer su svi svjesni kolika je važnost turizma, kaže gradonačelnik Cresa Kristijan Jurjako.

Neodgovorno

S druge strane, gradonačelnik Malog Lošinja Gari Cappelli puno je oprezniji, smatrajući, prije svega, da je u ovom trenutku u Hrvatskoj oko teme eksploatacije nafte kritičan nedostatak javne rasprave jer ovakvi veliki zahvati, smatra, mogu imati velik negativan utjecaj na budućnost.

– I upravo takvo ponašanje je izrazito neodgovorno te netransparentno oko teme koja će utjecati na okoliš, a time i na živote velikog broja građana – posebno nas otočana koji smo jednom stranom okrenuti pučini. Turizam na jadranskim plažama s pogledom na čelične grdosije na plavoj pučini ili bacanje ribarskih mreža uokolo masnih bušotina nekako i ne idu zajedno, zar ne? Bilo bi poželjno da se Vlada konzultira s onima koji će bilo kakvom štetom procesa eksploatacije biti najviše pogođeni – ribarima i turističkim djelatnicima, dakle građanima čija djelatnost ovisi o zdravlju jadranskog okoliša. Turizam je vrlo unosna grana hrvatskog gospodarstva koja ne samo da zapošljava velik broj ljudi već redovito iznosi oko 15 posto i više godišnjeg BDP-a te predstavlja jednu od rijetkih stabilnih djelatnosti. Ribarstvo, iako ne zauzima veliki dio gospodarstva, također zapošljava znatan broj ljudi i to tijekom cijele godine, a pogotovo u područjima kojima nedostaje većih mogućnosti za zaposlenje, kao što su otoci i mala primorska mjesta.

Povijest učiteljica

Povijest nas je naučila da čak i među kompanijama koje se prezentiraju »najboljima«, »najprofesionalnijima« i »najsigurnijima«, katastrofalne greške se i dalje često događaju. Šteta takvih grešaka neprocjenjiva je za okoliš, životinje, ali i za stanovnike koji tamo obitavaju i koji na neki način ovise o tom okolišu, zaključio je Cappelli.

Možda je to malo pojednostavljeno, ali na tom se tragu očito dominantno razmišlja na Cresu i Lošinju: otočna naftna perspektiva izgleda ovako – Cres za eksploataciju, Lošinj protiv.

(Slađana Vignjević)

Komentari: 

02 # DirektiveFiolica 2014-11-09 16:04
Izjave gradonačelnika po partijskoj liniji. Jedna po Milanovićevoj, druga po Karamarkovoj direktivi :lol:
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # rašomonkiki 2014-11-09 19:32
Citat Fiolica:
Izjave gradonačelnika po partijskoj liniji. Jedna po Milanovićevoj, druga po Karamarkovoj direktivi :lol:
Solomunsko rješenje bilo bi da Cres eksploatira naftu, a Lošinj će i dalje razvijati turizam, samo neka nam daju u koncesiju Vransko jezero.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # hrvatsko proljećemislav 2014-11-12 07:42
Citat kiki:
Solomunsko rješenje bilo bi da Cres eksploatira naftu, a Lošinj će i dalje razvijati turizam, samo neka nam daju u koncesiju Vransko jezero.
Lošinj već ima kontrolu nad eksploatacijom Vranskog jezera, a dolaskom Kolinde za predsjednicu države će to i legalizirati.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
02 # ovlastigost 2014-11-12 08:32
Citat mislav:
Lošinj već ima kontrolu nad eksploatacijom Vranskog jezera, a dolaskom Kolinde za predsjednicu države će to i legalizirati.
Predsjednik države ima manje ovlasti za lokalne stvari od portira na ulazu u zgradu gradske uprave :P
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
02 # FloskuleSirGalahad 2014-11-11 15:22
"Podsjećajući da se nafta i plin u Jadranu »eksploatiraju već četrdeset godina«, ministarstvo kaže kako trenutno s talijanske strane Jadrana radi 38 naftnih bušotina, te stotinjak plinskih platformi u cijelome Jadranu." Naravno da su onda talijani protiv. Zar je potrebno iša više reći??? Jel bilo kakvog incidenta? a jel znate koliko tankera s naftom svakog dana plovi Jadranom? Dajte zbrojite se malo..
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
01 # ..m.m. 2014-11-12 14:31
Citat pušmipuli:

Koliki idiot moraš biti da unlikaš ovaj link?? 90% teleći mozak..
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj

Dodaj komentar

Komentari koji nemaju veze s temom članka uz koji su uneseni bit će uklonjeni. Za unos "off topic" komentara mogu se koristiti stranice SVAŠTARA 2, SVAŠTARA, ŠKOVACA i SATIRIČKI PRILOZI. Uredništvo ne snosi odgovornost za sadržaj komentara.

Sigurnosni kod
Osvježi

galerije1

mi-logo
wonline
yrno
Vremenska prognoza
za Lošinj


ZADNJI KOMENTARI

  • Vrijedilo je ...

    hranitelj tuljana 24.01.2022 16:45
    Dobro jutro!
    ...da... ne znam jesi li se upravo probudio iz dulje kome da bi ostavio taj komentar ...
     
  • Vrijedilo je ...

    ... 24.01.2022 14:18
    ...
    ukoliko se ovakve stvari dešavaju, jasno je da ne živimo u demokraciji
     
  • Vrijedilo je ...

    gost 24.01.2022 13:10
    kritika kao narušavanje javnog reda i mira
    Na zLošinju barem još ne uhićuju. Ali ovo treba uzeti kao upozorenje: Priveden zbog komentara ...
     
  • Vrijedilo je ...

    Grunf 24.01.2022 10:24
    Vulgarni šminkeraj
    Dupelizac je na svom fejsu objavio i ovu fotku na kojoj "jake snage cresko-lošinjsk og ...
     
  • Vrijedilo je ...

    Hahar 24.01.2022 08:05
    Dubinska zgađenost
    Neprestane afere, krupni politički promašaji, bahato poistovjećivanj e države sa strankom ...
     
  • Vrijedilo je ...

    Gost 24.01.2022 07:32
    Frka u HDZ-u
    Bahatost i bezobrazluk bez granica. [youtube]vZ-ko1 oS-Zc[/youtube]
     
  • Vrijedilo je ...

    Zemo 23.01.2022 20:45
    Priko i Adamićeva
    Deva dobro zboriš!!!! U tijeku su pripreme. Koliko čujem Ilovčani već pripremaju neke ...
     
  • Vrijedilo je ...

    hranitelj tuljana 23.01.2022 19:23
    Ništa?
    Ništa, što bi bilo? To su njihova djeca, RODITELJI imaju razumljivo i prirodno pravo boriti ...
     
  • Vrijedilo je ...

    gost 23.01.2022 15:07
    Prijetvorna briga za djecu
    A što je s porukama kojih se djeca ne bi nikad sjetila, a roditelji ih stavljaju u dječje ruke ...
     
  • Vrijedilo je ...

    .... 23.01.2022 12:09
    ..
    ne zna ona ni gdje se nalaze ključevi grada, da li na Beleju ili na Mrtvaški, a inače na ...
     
  • Vrijedilo je ...

    hranitelj tuljana 23.01.2022 11:31
    Ča mogu maškare
    Drago Pilsel izjavio je jednom: "Karneval je za teške budale". Ali i prilika za prijetvorne ...
     
  • Vrijedilo je ...

    Krnjo 23.01.2022 09:54
    Ključevi Grada
    Jučer objavila Lošinjski karneval preuzeo je ključeve Grada! Kako joj je krenulo bolje da ih ...
     
  • Vrijedilo je ...

    gost 22.01.2022 19:50
    Sam pao, sam se ubio
    Nema tu nikakve zanimljivosti i nije se nitko ulovio Volarića. Jednostavno Volarić je javnom ...
     
  • Vrijedilo je ...

    Hulk 22.01.2022 14:49
    Skretanje s teme
    Ne znam da li je bilo povećanja broja dupina zbog izostanka zaštite, ali znam da se nije ...
     
  • Vrijedilo je ...

    hranitelj tuljana 22.01.2022 13:34
    I hvala mu na tome
    Dupinima bez "zaštite" kao što vidimo nije se dogodilo ništa, čak im se povećao broj.
     
  • Vrijedilo je ...

    Deva 22.01.2022 13:15
    ....
    A di su novinari?Šta smo u demokraciji ili u komunizmu?Ili je ko da više!Di je Medarića?Šta ...
     
  • Vrijedilo je ...

    s.d. 22.01.2022 13:12
    Treba imat želudac
    A tko ne bi zavidio liku koji dokazano ima želudac da se uvuče u guzicu svim režimima.
     
  • Vrijedilo je ...

    Deva 22.01.2022 13:01
    Nema prodaje
    Jesu li sve prodali ili ima još toga za prodati?? ------------------------- A šta je s ...
     
  • Vrijedilo je ...

    gost 22.01.2022 11:33
    Podjele nisu nestale
    Njezin posilni je još gori. Na njegovom fejsu je još uvijek objava Ane Kučić od 30.svibnja ...
     
  • Vrijedilo je ...

    Perokojitestero 22.01.2022 10:56
    Sukob interesa
    Zanimljivo je kako ste se uhvatili Volarica jer vas očito zulja pa mu sada razvlačite i ...
     
  • Vrijedilo je ...

    Hulk 22.01.2022 09:57
    Mandati rasprodaje
    Anu Kučić je u politiku uveo Kapeli kad ju je skupa s Petro Mašće i Ivanom Fabijanićem ...
     
  • Vrijedilo je ...

    . 22.01.2022 07:41
    .
    Vuk dlaku mijenja ćud nikad.
     
  • Vrijedilo je ...

    . 22.01.2022 06:38
    .
    Onaj kojega Volarić kritizira sigurno se nalazi na pravome putu.
     
  • Vrijedilo je ...

    hranitelj tuljana 21.01.2022 21:35
    Naslov komentara
    Dakle, prema Vašim riečima, Ilovčani za vrijeme tzv. Jugoslavije življahu u "kamenom ...
     
  • Vrijedilo je ...

    . 21.01.2022 21:04
    .
    Ima li cjepivo protiv ovo dvoje?
     
  • Vrijedilo je ...

    ...... 21.01.2022 15:30
    ......
    Ilovčani neka krenu sa kopanje tunela to im neće nitko zabraniti
     
  • Vrijedilo je ...

    Vandali 21.01.2022 15:14
    Tako kaže Ana
    A Ilovčani uplovili u novo kameno doba 2022.
     
  • Vrijedilo je ...

    A 21.01.2022 14:53
    Ranković
    Mi ćemo dobiti prvi podvodni tunel u Osorskom kanalu
     
  • Vrijedilo je ...

    .... 21.01.2022 14:42
    ....
    Dnevno hr. Hrvatska će dobiti prvi podvodni tunel Šolta-Brač.50mi ljona eura. A mi rampu ...
     
  • Vrijedilo je ...

    ... 21.01.2022 13:18
    ...
    možda i ona radi od kuće? :lol: