Je li sudjelovanje djece u prosvjedu Ilovčana protiv projekta luke Mrtvaška zlouporaba djece u političke svrhe, kako je ustvrdila gradonačelnica Kučić izašavši pred prosvjednike ili je to pak građanski odgoj na djelu, kako su poručili Ilovčani?
Prema Hrvatskom jezičnom portalu prosvjed je 'skup nezadovoljnih osoba radi zajedničkog djelovanja u cilju poboljšavanja vlastite egzistencije, statusa ili u vezi s nekim pitanjem'. Upravo zato prosvjed jest oblik političkog djelovanja, definiramo li politiku kao način rješavanja pitanja u zajednici ⮞
No definicija politike u užem smislu u kojemu se uobičajeno koristi i odnosi na aktere političkog nadmetanja za obnašanje vlasti, pojedince, stranke i političke liste, navodi na zaključak da zlouporaba u političke svrhe podrazumijeva da bi prosvjedom netko ostvario političku korist, a ne prometnu, obrazovnu ili kulturnu. Skup ispred gradske upravne zgrade, koji su sačinjavali mahom Ilovčani, bio je nestranački skup usmjeren na jedan određeni projekt i na njegove posljedice.
Skup nije imao stranačke oznake i teško da bi itko, koliko god bio zlonamjeran, mogao reći da su njegove poruke, scenarij, vanjska obilježja ili zahtjevi kreirani u korist ili na štetu neke političke opcije. Jednostavno rečeno, skup za očuvanje molića na Mrtvaškoj i održanje prometne linije Mrtvaška – Ilovik bio je upravo to čime se i deklarirao. Bila je to poruka Ilovčana da ih se uzme u obzir.
Je li na prosvjedu bilo mjesta djeci?
Pogledamo li „prave" političke skupove, one pod zastavama stranaka, uoči i nakon izbora, djeca su željena dekoracija na njima. Ta vedra nevina dječja lica nekako sugeriraju da sudionici u političkom nadmetanju misle baš na njih kad predlažu sebe na izbor biračima da upravljaju državom (gradom, selom). No na tim skupovima djeca su doista samo dekoracija jer je svakome jasno da o tome koja politička opcija bolje zastupa široki spektar potreba građana nemaju ni pojma niti vlastito mišljenje.
Mogu li djeca imati mišljenje o borbi za molić na Mrtvaškoj? Onoj Mrtvaškoj koja je njihova ključna točka za odlazak u školu, u knjižnicu, liječniku, prijateljima, na školsku ili sportsku aktivnost? Čini se nedvojbenim da je lako ocijeniti razliku između odlaska u školu brodićem čija vožnja traje desetak minuta i dugotrajne i neizvjesne vožnje naokolo otoka. I najmanje dijete na Iloviku zna ocijeniti tu razliku.
Konvencija o pravima djeteta nalaže da se djeci mora omogućiti da aktivno sudjeluju u rješavanju svih pitanja koja utječu na njihov život i dopustiti im slobodu izražavanja mišljenja. Ona imaju pravo izreći svoja gledišta koja se moraju ozbiljno uzeti u obzir.
Konvencija o pravima djeteta je međunarodni dokument, usvojen na Glavnoj skupštini Ujedinjenih naroda 20. studenoga 1989. godine, a sadrži univerzalne standarde koje država koja ju je potpisala i ratificirala mora jamčiti svakom djetetu. U Konvenciji se govori, prije svega, o obvezama odraslih u odnosu prema djetetu kao i o obvezama brojnih društvenih čimbenika u vezi zaštite djeteta. To je prvi dokument u kojemu se djetetu pristupa kao subjektu s pravima, a ne samo kao osobi koja treba posebnu zaštitu.
Osim prava preživljavanja, razvojnih prava i zaštitnih prava postoje i prava sudjelovanja. Konvencija uključuje one članke koji omogućuju djetetu aktivno sudjelovanje u svojem okružju, regionalnom / nacionalnom / svjetskom, koja ga pripremaju za aktivnog građanina u budućnosti. To su primjerice: pravo na slobodno izražavanje svojih misli i pravo na udruživanje te slobodu mirnog okupljanja.
Ako su roditelji, kao ključni akteri odgoja, poveli svoju djecu na prosvjed kojim traže očuvanje za život na Iloviku bitne plovidbene linije i za to potrebne infrastrukture, dakako da to jest čin građanskog odgoja. Bolje od ičega drugog djecu priprema na to da postanu djelatni građani, da promišljaju, vrednuju, reagiraju i proaktivno djeluju u svojoj sredini. Time da se djeca razvijaju u aktivne građane djeca ne samo da konzumiraju svoja prava, nego će omogućiti brojne koristi cijeloj zajednici.
Zašto je onda reagirala pravobraniteljica za djecu, koja navedenu konvenciju poznaje i zna valjano tumačiti? U ovom slučaju možemo ostati samo u sferi pretpostavki te zaključiti da pitanje određuje odgovor. Na pitanje je li sudjelovanje djece na političkom skupu zlouporaba, jedini je moguć potvrdni odgovor. No na pitanje ima li na prosvjednom nestranačkom skupu koji se tiče javnog prijevoza mjesta djeci, možemo pretpostaviti različit odgovor.
U vremenu u kojemu je toliko prisutan govor o pasivnosti građana, posebice djece i mladih, u kojemu se kritizira usmjerenost djece i mladih na ekrane mobitela i konzumerističke sadržaje, sudjelovanje djece u javnoj raspravi o bilo kojem pitanju od javnog značaja daje nadu za budućnost.
Komentari:
savez-dnd.hr/.../...
Savez društava Naša djeca Hrvatske ne treba brkati s Društvom Naša djeca Mali Lošinj iako je član Saveza i navodi kako mu se programska aktivnost zasniva na odredbama Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima djeteta. Međutim, sudeći prema dostupnim informacijama na internetu, djelovanje lošinjskog DND svodi se na adventske i druge prigodne humanitarne akcije, sudjelovanje u Danima kruha, aukcijama božićnih ukrasa, adventskih patuljaka i formalni izbor dječjeg gradskog vijeća bez ikakvog stvarnog sadržaja i svrhe. Uvjeren sam da ono neće raspravljati o problemima svoji ilovačkih vršnjaka jer ova objava na fejsu govori što je svrha ovih aktivnosti: Kad se male ruke slože i Advent na Lošinju od prvotne humanitarne ideje DND-a Mali Lošinj postao brand.. i više od toga.. Bravo za gradonačelnicu, Grad i rast po mjeri čovjeka. Društvo Naša djeca 10. godinu širi ideju zajedništva, humanosti, a ove, jubilarne, veliki je broj građana uživao u programu i lutriji, aukciji.., a time i donaciji za najmanje.
Jedini spomen djece s Ilovika na FB stranici DND Mali Lošinj, grada s titulom "prijatelj djece" glasi: Sva djeca se mogu veselit na trgu u Lošinju, samo Ilovacka djeca nemogu jer su im nadležni uskratili ili bolje rečeno oduzeli SVE
www.facebook.com/.../
Osamljeni i nestašni domaći duhovi, odgovorni za zaštitu i dobrobit seoskog imanja za razliku od Djeda Mraza, koriste ulazna vrata i žive u šumama skandinavskih zemalja.
Nisam siguran da ih se može naći u borovim šumama na Čikatu i park-šumi Pod Javori. Šalu na stranu, akciju DND ML na izradi i prodaji likova iz predkršćanske skandinavske mitologije a u povodu kršćanskog Adventa smatram grubom komercijalizaci jom kršćanskog blagdana. Mislim da prodaju likova nekršćanskih patuljaka humanitarna svrha ne opravdava kod onih koji Vjeru uzimaju za ozbiljno.
"Kao ni sama religija. Nema. Smisla. Ali dobro se prodaje."
Ako su vjernici, znaju da Bog sve vidi i da kod njega nema zastare za predmete u ladici.
Doći će vrag po svoje ,koliko god patuljaka utrapila.
mali-losinj.hr/.../...
24sata.hr/.../...
www.index.hr/.../2279129.aspx
Šta taj može dobro napraviti?!
Kakve rive takva i općina.Šta mi nemamo sposobnu osobu osim ovog .......
A to šta Vi u kancelarijama ništa ne radite to je najmanji problem! :lol:DA STE POŠTENO ODRADILI MRTVAŠKU DO OVIH PROBLEMA NEBI DOŠLO!!
ZA MRTVAŠKU NISTE ZASLUŽILI NI ČAŠU BEVANDE!Ali plaću ste uredno dobili!
...Sad, kad je teta Klara starica koja često treba liječniku, ona pati jer zbog izmještanja linije ne može do Lošinja i bolnice. I kada dođe brodom u Mali Lošinj, od broda do bolnice treba hodati skoro dva kilometra. Kako će starica od 88 godina to prehodati? Kako će ići u opskrbu, kada su joj trgovački centri još dalje? Strah ju je zbog toga ostati na Iloviku.
Hoće li ove zime Ilovik izgubiti tetu Klaru, da li će ona zbog toga morati otići s otoka?
LJUDI S ILOVIKA – MI NISMO SITNIŠ - sa FB stranice Spasimo otok Ilovik