Izazovi upravljanja »Grada za tebe«

Korisnička ocjena:

/ 3

Detalji: Kategorija: Politika; Objavljeno Petak, 03. 02. 2023.; Papageno

unije Već u uvodu svog predizbornog programa Ana Kučić se predstavljala utjelovljenjem Grada Malog Lošinja nudeći ga kao „Grad za tebe" izabere li je se za gradonačelnicu otoka njenih djedova i pripadajućih malih otoka, te dijela otoka Cresa. Izabrana je pa se sada tako i ponaša. Na izazove upravljanja Gradom reagira osobno razgovorima s voditeljem Radija Jadranka i objavama na svojoj službenoj Facebook stranici kao gradonačelnice Grada Malog Lošinja ⮞

Ovih dana se tako na Facebooku oglasila osobnom objavom pod dramatičnim naslovom PROBLEM ŽIVOTA NA OTOCIMA U LOŠINJSKOM ARHIPELAGU. Očito je na to bila izazvana pismom Vijeće mjesnog odbora Unije s nizom pitanja upućenih ne samo Gradu Malom Lošinju, nego i Primorsko-goranskoj županiji, Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, Agenciji za obalni linijski pomorski promet, Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije i Uredu pučke pravobraniteljice.

Na pitanja otočana Unija odgovorila je problematičnom tvrdnjom kako je u šest godina od kako vodi ovaj Grad »napravljeno više nego ikad ranije«, a s obzirom na pripadnost vladajućoj stranci vrlo zanimljivom tvrdnjom »Najveći je problem centralizacija naše države u kojoj gradovi imaju vrlo malo manevarskog prostora, ali i financijskih mogućnosti. Velika većina stvari ovisi o drugim institucijama i ljudima koji u njima sjede, u ministarstvima ili županijskim odjelima i ustanovama. I tu leži problem.«

Munjevitom brzino reagirala je i na pitanje vijećnika Cavedonija o ispunjenju predizbornog obećanja besplatnog dopunskog osiguranja za sve umirovljenike. Na samoj sjednici mu je s dozom ironičnog predbacivanja kazala samo »radi se na tome«, a nedugo poslije sjednice, da umanji štetu od podsjećanja na neispunjeno obećanje na Facebooku je objavila status pod naslovom SASTANAK NA TEMU DNEVNOG BORAVKA ZA UMIROVLJENIKE popraćen s nekoliko fotografija.

U nastavku objavljujemo tekst pisma VMO Unije, a ispod njega video snimka dijela sjednice s pitanjem o dopunskom osiguranju umirovljenika i odgovorom gradonačelnice.

Pitanja otočana Unija

Poštovani svi, obraćamo vam se u ime mjesnog odbora Unije, a uvjereni smo i u ime svih stanovnika otoka Unija, iseljenih Unijana i „vikendaša“ kao najbrojnije skupine, pa ćemo ih u ovom dopisu nadalje, sve zajedno nazivati otočanima. Povod ovom dopisu su poduzete radnje i stavovi sudionika u vezi slijedećih pitanja:

• promjene voznog reda državne brodske linije 310; (Mali Lošinj-Susak-Unije)
• načina održavanja državne brzobrodske linije 9308 (Rijeka-Cres-Unije-Susak-Mali Losinj)
• ustanovljavanja državne trajektne linije Mali Lošinj- Susak- Unije
• provedba programa održivog razvoja otoka Unija u prostorno plansku dokumentaciju

U nastavku pitanja otočana Unija: PITANJE KOLEKTIVNE I POJEDINAČNE SMRTI

Naime, uvjeti života na manjim otocima su po pitanju zdravstvenih usluga, opskrbe, gospodarskih djelatnosti i općenito svega što znači život u kvaliteti dostupnoj većini stanovnika Republike Hrvatske u bitnome otežani. Ti uvjeti su za Unije posebno teški zbog relativno velike udaljenosti od Malog Lošinja i izloženosti tog plovnog puta otvorenom moru. Bilo bi nekorektno ne napomenuti kako su u recentnom vremenu na Unijama učinjena značajna infrastrukturna ulaganja, koja zaista mogu i predstavljaju dobru osnovu za poboljšanje uvjeta života. Smatramo da je sada potrebno uložiti još iznimno malo napora , u usporedbi sa do sada učinjenim, no bez toga sve do sada napravljeno neće imati potrebni učinak.

Na žalost, to se ne događa zbog čega se otok ne razvija kako bi mogao nego i dalje umire. Stanovnici Unija, posebice starci i bolesni, s razlogom se smatraju građanima drugog reda radi nedostupnosti hitne zdravstvene zaštite. Zbog položaja otoka i povezanosti s kopnom ili gradom Malim Lošinjem, doslovno su osuđeni na krajnju neizvjesnost. Zdravlje stanovnika podrazumijeva i njihovo pravo na život osiguran pravom na rad i preživljavanje, no gospodarski razvoj otoka je i dalje dramatično limitiran neshvatljivom nespremnošću odgovornih da nakon svega naprave i taj jedan mali, ali presudni korak. Sve skupa rezultira iseljavanjem i eutanaziranjem otoka koji je do prije 30 godina imao značajnu gospodarsku ulogu.

Događaji i brojke to jasno dokazuju.

Državna trajektna linija Mali Lošinj, Susak, Unije

Svrha izgradnje novog pristaništa luke Unije je između ostalog i omogućavanje pristanka trajekta te manipulacije vozila na samom pristaništu. Pristanak trajekta ili brodova omogućava da se u kružnoj liniji u kratkom vremenu istovari teret koji znači život, jer mi na otoku nemamo ništa. Ovakav oblik prometa uredno funkcionira po cijelom nizu otoka, ali ne i na Unijama. Nekolicina otočana su u iskrenoj namjeri da potaknu život na otoku osnovali poljoprivrednu zadrugu prije desetak godina i obnovili zamrlo uzgajanje boškarina. Možete li zamisliti logističku avanturu dovoženja sijena ili odvoza junaca od 600 kg koja se svih ovih godina događa. Dovoz i odvoz građevinskog materijala ili gabaritnih tereta. Svaka vreća cementa mora proći umjesto 1 čak 4 puta kroz nečije ruke (kamion-brod; brod-obala; obala-traktor; traktor-odredište). Osim što se ništa nije dogodilo na ustanovljenju obećane linije, iako ista treba ići na natječaj, Jadrolinija je upoznala na zajedničkim sastancima dionike ovog pitanja (Grad mali Lošinj, Primorsko goranska županija, Ministarstvo prometa i veza, Agencija za obalni promet te Jadrolinija) kako kreće u nabavku potrebnog broda, i tu nastaje potencijalno najveći problem. Da bi prijevoz tereta imao smisla, nužno je plovilo koje može primiti i prevoziti barem kamion nosivosti 10 tona, ukupne nosivosti 100 tona. Ukoliko to plovilo ima putnički salon i plovi brzinom od 12 čvorova, takvo plovilo može istovremeno održavati postojeću liniju 310. Jadrolinija je ponudila nabavku broda s grčkog tržišta, gradnje 2004., koji u tom trenutku nije uopće bio registriran, koji ne može prihvatiti zbog visine kamione, a nosivosti je 8 (osobnih) vozila koja na otoku nemaju što raditi. Zahtjeve za određivanjem linije i raspisivanjem natječaja MO Unije podnosi svim dionicima takve odluke (Grad Mali Lošinj, Primorsko goranska županija, Ministarstvo prometa i veza, Agencija za obalni promet) već nekoliko mjeseci bez ikakva uspjeha.

Za ispunjenje ovog zahtjeva potrebna je politička volja. Informirani smo da postoje brodari koji imaju odgovarajuća plovila i volju da sudjeluju na natječaj za održavanje te linije, stoga Unije i Susak ne mogu biti taoci činjenice da Jadrolinija ne raspolaže potrebnim brodom.

U nastavku informacije o trenutačnom stanju raspoloživosti i kvaliteta veza s ostatkom Republike Hrvatske: Državno brodska linija 310

 Ovu liniju održavaju brodovi starosti preko 70 godina (trenutno MB Premuda gradnje - 1955), ograničenih maritimnih i teretnih sposobnosti. Ti brodovi nemaju mogućnost ukrcaja tereta osim ručnog, bez rashladnih komora koje bi omogućile prijevoz zamrznute ili kvarljive robe. Zahtjeve za suvremenijim plovilom MO Unije podnosi svim dionicima takve odluke (Grad mali Lošinj, Primorsko goranska županija, Ministarstvo prometa i veza, Agencija za obalni promet te Jadrolinija) već preko 3 godine bez ikakva uspjeha. Za ispunjenje ovog zahtjeva potrebna je politička volja i novčana sredstva koja se mogu potrošiti u hrvatskim brodogradilištima uz mogućnost EU sufinanciranja.

 Red vožnje te linije već desetljećima je diskriminatoran prema Unijama u odnosu na Susak. Naime, ta linija kružno prometuje uvijek istim smjerom: jutarnjim Mali Lošinj - Unije Susak – Mali Lošinj (osim četvrtka), a poslijepodnevnim Mali Lošinj- Susak – Unije – Mali Lošinj (osim četvrtka) Ovakav vozni red ima dvije posljedice:

• Unijani nemaju mogućnost da barem tri dana tjedno putuju prema Malom Lošinju sat vremena kraće, što je u situaciji kada je odlazak iz Malog Lošinja u 13.30, u bitnome skraćuje vrijeme putovanja otočanima ; s druge strane

• Suščani i njihovi gosti nemaju mogućnost jednodnevnog izleta na Unije kakve Unijani i njihovi gosti redovito poduzimaju svake godine, takvi prihodi u maloj ekonomici Unija nisu mali, kao niti tako ostvarena promidžba otoka.

Zahtjeve za odgovarajućom izmjenom voznog reda (po 3 dana u svakom smjeru) MO Unije podnosi svim dionicima takve odluke (Grad mali Lošinj, Primorsko goranska županija, Ministarstvo prometa i veza, Agencija za obalni promet te Jadrolinija) već preko 3 godine bez ikakva uspjeha. Za ispunjenje ovog zahtjeva potrebna je politička volja i 15 minuta rada. Državno brzobrodska linija 9308

 Ovu liniju održavaju brodovi starosti preko 32 godine (trenutno Katamaran Dubravka gradnje 1991), ograničenih maritimnih pa i teretnih mogućnosti. Kada je prije dvije godine državnu brzobrodsku liniju 9141 Pula - Zadar započeo održavati brodar obrt Kapetan Luka Krilo, katamaranom Krilo Eclipse i Krilo Lux postalo je moguće komparirati uslugu jednog i drugog broda u istim vremenskim uvjetima. Katamaran na liniji 9141 održava liniju praktično uvijek kada je linija 9308 u prekidu, iako je prelazak kanala Unije-Istra po plovidbenim uvjetima najzahtjevniji dio plovnog puta obiju linija. Navedeno je postalo naročito vidljivo kada je na našoj liniji prometovao katamaran Jelena, kojem lošiji vremenski uvjeti nisu bili razlog za prekid linije. Možete li zamisliti frustraciju kada obitelji putuju cijeli dan do Rijeke, a vrlo često i nekoliko dana (iseljenici iz SAD-a), i kada se sa kompletnom prtljagom (koja je zbog izoliranosti opskrbe barem dvostruko veća nego za neke druge destinacije) nađe ispred obavijesti „LINIJA 9308 U PREKIDU“, a rođaci javljaju kako je Unijama bonaca bez vjetra. A to je česta situacija. Sam brod Dubravka je, bez obzira na obavljeni remont, u katastrofalnom i nepouzdanom stanju, i groteskno zvuči odgovor Uprave na te prigovore, kako je brodska kafeterija obnovljena. Zahtjeve za suvremenijim plovilom, odnosno povratka katamaran Jelena na liniju 9308, MO Unije podnosi svim dionicima takve odluke (Grad Mali Lošinj, Primorsko goranska županija, Ministarstvo prometa i veza, Agencija za obalni promet te Jadrolinija) već nekoliko mjeseci bez ikakva uspjeha. Za ispunjenje ovog zahtjeva potrebna je politička volja i odluka Jadrolinije budući se brod se već nalazi u floti tog brodara.

 Loše manevarske sposobnosti ili nešto drugo uzrok su dodatnog problema katamarana Dubravka ili njegova kapetana. Naime Dubravka za razliku od svih drugih brodova uporno pristaje na krajnjoj zapadnoj točki vanjskog mola luke Unije, koja je najuža (8m) i dodatno opterećena svjetionikom i pristanišnom opremom, između čega se moraju provlačiti ljudi, traktori i kolica. Ulaz i izlaz katamaran kao i manipulacija teretom je otežana a zbog širine tog dijela mola pa i opasna. Svi drugi brodovi pristaju na za to predviđeno mjesto, po sredini pristaništa (širine cca 30m) gdje je ulaz izlaz putnika i manipulacija teretom jednostavna i ne postoji opasnost od pada u more. Zahtjev za promjenom načina pristanka linije 9308, MO Unije podnosi Jadroliniji već nekoliko mjeseci bez ikakva uspjeha. Za ispunjenje ovog zahtjeva potrebna je da Uprava Jadrolinija ispuni dano obećanje i dade odgovarajuću uputu kapetanu Dubravke, odnosno zamijeni katamaran suvremenijim.

U smislu gospodarskog razvoja Unija neshvatljiv nam je i ignorantski odnos nadređenih prema pitanju sudbine aerodrom Unije. Aerodrom (letjelište) Unije Unije su imale letjelište i redovnu subvencioniranu dnevnu liniju. Aerodrom sada ima status zatvorenog letjelišta (od 2012 godine) na koje je moguće slijetati isključivo uz prethodno odobrenje nadležnog ministarstva. Grad Mali Lošinj je pokrenuo prije 6 mjeseci postupak imovinsko-pravnog rješavanja koje nije završilo. Da bi smo objasnili važnost i koliko je pitanje aerodroma zaista pitanje života i smrti može posvjedočiti gosp. Gverino Radović. Spomenutom gospodinu je 2022. pozlilo na otoku. Helikopter se nije mogao dobiti, policijski čamac nije mogao isploviti, ali je pilot sa medulinskog aerodroma uslišio molbe kćeri unesrećenog, te je prevezao gospodina do Medulina gdje ga je čekalo vozilo hitne pomoći i prevezlo u pulsku bolnicu gdje mu je spašen život. Sve se dogodilo unutar medicinskog „zlatnog sata“. Gliserom do Malog Lošinja pa vozilom do riječke bolnice put bi trajao 5 - 6 sati u najboljem slučaju. Pilot je mogao i ne uslišiti vapaj i nastaviti sa svojom kavicom na suncu, a gospodina Radovića više ne bi bilo među nama. Isto se može dogoditi bilo kome od nas ili nekom našem i tada na ove probleme ne bi smo gledali tako opušteno i blagonaklono.

Zahtjeve za ponovno stavljanje u funkciju aerodroma MO Unije podnosi svim dionicima takve odluke (Grad Mali Lošinj, Primorsko goranska županija, Ministarstvo prometa i veza, Agencija za civilno zrakoplovstvo) već nekoliko godina bez ikakva uspjeha iako je letjelište ucrtano u UPU Unije i prostornom planu grada i županije te master-planu turizma grada Malog Lošinja.

Za ispunjenje ovog zahtjeva potrebna je politička volja i efikasnije okončanje postupaka koji su u tijeku budući je glavnina obavljena, a pista i ograda letjelišta se održava volonterski od strane otočana. Implementacija programa održivog razvoja otoka Unija u prostorno plansku dokumentaciju.

Ponovno molimo da se hitno nastavi s izvođenjem radova na vodoopskrbi i odvodnji koji su započeti ali su stali, gotovo u početnoj fazi radi nedostatka novaca. Prema programu održivog razvoja otoka Unije u uvali Maračuol predviđena je marina s 200 vezova na području stare tvornice ribe i mali hotel. Ti objekti potencijalno otvaraju puno radnih mjesta koja su krucijalna za pokretanje života na otoku. MO Unije preko deset godina zahtjeva ucrtavanje navedenog u prostorno-plansku dokumentaciju, koje grad ignorira. Izgradnju protupožarnih puteva na Unijama koji bi jamčili sigurnost života i nekretnina, a ujedno bi se koristili i u turističke namjene, MO Unije traži već više od dvadeset godina. Izgradnja dječjeg parka i sportskih terena, MO Unije traži više od deset godina.

Zaključak i namjere Mjesnog odbora Unija

Izlaganjem ovih problema nadam se da smo učinili vjerodostojnom opasnost pojedinačne i kolektivne smrti otoka Unija, pa ćemo u tom smislu poduzeti slijedeće:

Ovo pismo prosljeđujemo Gradu Mali Lošinj koji ima razumijevanja, međutim poduzeto je nedovoljno da bi se riješili navedeni problemi od kojih je najpotrebnija jasna i glasna deklarativna i djelatna politička podrška te županiji i nadležnim državnim institucijama.

Nastavi li se ova neshvatljiva šutnja, u razumnom roku a tijekom prve polovice ove godine, obratit ćemo se medijima.

Krajnji potez bit će raspisivanje referenduma o pripajanju otoka Unije općini Medulinu i Istarskoj županiji. Unaprijed zahvaljujemo.

S poštovanjem, Predsjednik vijeća mjesnog odbora Unije
Robert Nikolić

Pitanje vijećnika Cavedonija o predizbornom obećanju umirovljenicima