Jučer je odglumljena još jedna formalnost potrebna za prikazivanje zakonitosti postupka kojim će biti omogućena izgradnje dva golf igrališta na Mataldi. U pomalo komičnom igrokazu javnog izlaganja Studije utjecaja zahvata na okoliš za golf na Mataldi od pedesetak prisutnih možda su tek trećina bili građani za koje je javno izlaganje i moralo biti organizirano. Ostale dvije trećine prisutnih bili su predstavnici investitora, angažirani stručnjaci, odnosno plaćenici, kako ih je nazvao jedan od pristunih građana, koji su izradili studiju te projektanti, anonimni lobisti projekta i druge osobe interesno povezane s investitorom ⮞
Dakle, od pedesetak prisutnih više od dvije trećine bili su ovisnici o novcu naručitelja projekta. No ono malo prisutnih građana je ipak – uz kolutanje očiju i škrgut zuba plaćenika i financijskih ovisnika o lovi iz Sibira – iskazalo nezadovoljstvo izrađenom studijom. Zanimljivo je da dvije najvažnije i najodgovornije osobe za ovaj zahvat, Mihajlo Perenčević i Ana Kučić nisu prisustvovali javnom izlaganju. Naknadno se ustanovilo da je gradonačelnica ipak bila prisutna, ali u tajnosti. Sjedila je na na galeriji, ali van vidnog polja posjetitelja. O ovom strateški važnom, a po okoliš Punte Križa pa i šire možda sudbonosnom projektu nije se oglasila.
Strategije kao mrtvo slovo na papiru
O promišljenosti projekta i o tome koliko se u Malom Lošinju drži do usvojene strategija pokazuje i činjenica da namjeravani zahvat golfa na Mataldi, na površini većoj od 3 milijuna kvadrata ne postoji ni u jedinom od tri strateška dokumenta Grada. Golfa nema u Prostornom planu Grada Malog Lošinja, nema ga ni u Planu ukupog razvoja (PUR-u) 2013.-2020. čije važenje je produženo do kraja 2021.g., a nema ga ni u Programu održivog razvoja turizma za isti period. U dva od tri plana nema niti jedne jedine riječi o golfu. Tek se u Programu održivog razvoja turizma riječ golf spominje jedan jedini put i to u Prilogu I: Istraživanja stavova lokalnog stanovništva o turizmu. U njemu se navodi
Ponudu 'wellnessa', 'poslovnog turizma' i 'kulturnog turizma' lokalno stanovništvo ocjenjuje najmanje perspektivnima, dok se 'golf' ne smatra relevantnim proizvodom za Grad Mali Lošinj.
Istraživanje je provedeno 2012. godine. Iako lokalno stanovništvo ne smatra golf relevantnim i bez obzira što ga niti jedan gradski strateški dokument ne predviđa, sadašnja gradonačelnica, a ondašnja zamjenica gradonačelnika, je u prosincu 2013. nakon prve prezentacije golfa požurila izraziti javnu podršku projektu i to u ime Grada! Već tada je jasno pokazala koliko drži do stavova svojih građana i koliko su joj oni bitni. Postavlja se pitanje je li sadašnja šutnja gradonačelnice u vezi s golfom i njeno skrivanje na galeriji za vrijeme izlaganja i rasprave stvarni ili taktički odmak od projekta golf s obzirom na nove koalicijske partnere koji barem dekalarativno ne podržavaju golf.
Iako, dakle, građani nisu za golf, iako golfa nema nigdje u strateškim i prostornim planovima Grada projekt se ipak našao pred dobivanjem lokacijske dozvole. A da građani za gradonačelnicu i investitore nisu važni i da ih nitko i ne želi slušati pokazuje i vrijeme održavanja javne rasprave u špici turističke sezone. U ovo vrijeme oni nemaju mogućnosti pročitati Studiju koja s Glavnom ocjenom ima oko 700 stranica. No upoznavanje građana s tom materijom partnerima u projektu nije u interesu pa je javna rasprava zato i zakazana u špici sezone da bi se odvijala u vrijeme kad su građani okupirani. Jasno je da se radi samo odrađivanju forme i fingiranju zakonitosti procedure.
A kakva je zapravo studija?
Studija i Glavna ocjena zahvata na okoliš je neozbiljan dokument čija jedina svrha je udovoljavanje zahtjevu naručitelja da se prikaže zaključak kako je planirani golf na Mataldi prihvatljiv za okoliš. Kakva je naručena takva studija je isporučena.
Sasvim očekivano od skupo plaćene Studije; zaključci su da golf na Mataldi, koji će izrovati 3 milijuna kvadrata netaknute prirode i iskrčiti desetine hektara šume, ima beznačajan, prihvatljiv, umjeren ili u najgorem slučaju utjecaj ispod razine značajnosti. Otprilike, utjecaj golfa na okoliš je izjednačen sa štetom od branja cvijeća ili šparoga.
Da bi takvi zaključci bili mogući trebalo je proizvesti, frizirati i naštimati neke podatke, a neke je trebalo sakriti. Tako je terensko istraživanje noćnih vrsta ptica provedeno kroz tri noći. Dnevne vrste ptica se istraživalo dva dana više. A radi se o zahvatu na više od 3 milijuna kvadata. Jasno je da takvo istraživanje nije ozbiljno i da ono ne može dati relevantne podatke iz kojih bi se mogli izvući utemeljeni podaci i još važnije utemeljeni zaključci. Naravno, studijom se samo bilježi prisutnost ali ne i brojnost ili značajnost vrsta.
Sličnom površnošću se istraživala prisutnost i značajnost šišmiša. Zaštita šišmiša jedan je od prioriteta zaštite Ekološke mreže Republike Hrvatske. Na teritoriju Republike Hrvatske zabilježeno je 35 vrsta šišmiša sve su strogo zaštićene zavičajne divlje svojte na temelju Zakona o zaštiti prirode, odnosno Pravilnika o proglašenju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim. U skladu s time ubijanje, ozljeđivanje, hvatanje, uznemirivanje i uzimanje iz prirode te uništavanje staništa na kojem zimuju ili se razmnožavaju je strogo zabranjeno. I ovakvo površno studijsko istraživanje, bolje rečeno kratka ekskurzija na Mataldu, je zabilježilo 6 rodova i 10 vrsta šišmiša. Neovisno o gubicima staništa prema sudiji - neće se dogoditi ništa bitno. Unutar zahvata na Mataldi nisu samo šišmiši na crvenoj lsitu ugorženih vrsta. To Studija olako, površni i formalistički obrađuje.
Šumske tajne
Kako se skrivaju i krivo prezentiraju podaci u Studiji govori i primjer šuma. U studiji se navodi da su šume unutar obuhvata golfa privatne šume odnosno da su u vlasništvu Biskupije Krk. To je neistinit podatak i on se nije mijenjao za vrijeme izrade studije ili nakon toga. Vlasnik šuma je Republika Hrvatska koja je i upisani posjednik šuma. No bez obzira na to Studija barata podatkom da su šume privatne.
Osim što se navode krivi podaci za šumu, neki podaci se i skrivaju. Tako u Studiji nigdje ne postoji jasan i precizan podatak o površini krčenja šuma. Jučer na javnom izlaganju izrađivači studije su ležerno izjavili da će se točan podatak o krčenju šuma znati nakon izgradnje golf igrališta! U studiji se samo utvđuje da će se prenamjeniti više od 100 ha šume. Podatka o krčenju nema, već se opisno navodi da će veći dio prenamjenje šume biti iskrčen. Izračun gubitka općekorisnih funkcija šuma se računa na 102 ha iz čega bi se moglo zaključiti da se krči svih 102 ha. Kako se mogu utvrditi stvarni utjecaji na okliš ako autori studije ne znaju koliko će se šume krčiti? Pitanje je retoričko. Oni znaju koliko će se šume krčiti i baš zato nema preciznog podatka o tome već imamo samo opisne ocjene i indirektne podatke.
Neovisno o kvaliteti Studije i o tome što ovaj postupak ocjene utjecaja na okoliš ima ozbiljnih problema suštinskog sukoba interesa te što je postupak netransparentan, u kome Ministarstvo (tć) samo krši propise o javnosti rada, svima je jasno da će ova neozbiljna Studija dobiti zeleno svjetlo. Zadnja crta obrane protiv nerazumnog projekta ostat će pravosuđe. Hrvatsko ili pravosuđe Europske unije.
Komentari:
Brod koji život znači:zašto su stanovnici jednog otoka blokirali luku na drugom
Pročitajte članak
Mrtvaška je u budućnosti zamišljena nešto kao lošinjska Gaženica. Trajektna luka u koju zbog visine više neće moći pristati brodice s Ilovika. Pogotovo ne za vrijeme izgradnje koja bi, kažu, trebala trajati 22 mjeseca. A Ilovik nije pust.
“Ilovik ne da nije mrtav, nego je oživio otkad imamo tu liniju. S ovakvim jednostranim prekidanjem te linije, nama se kompletan život okreće naglavačke”, kaže Jadranka Matas, predsjednica Mjesnog odbora Ilovik.
I svi će morati okolo, do Maloga Lošinja. Učenicima će cijeli dan trebati za put, tu je i opskrba…. No investotor neće odustati. Izgradnja trajektne luke Mrtvaška umjesto lučice, kažu, trenutačno je najveća investicija u lučku infrastrukturu u Primorsko-goran skoj županiji.
“Značaj luke Mrtvaška nadilazi interes samo jednog otoka, ovim projektom želimo osigurati prometnu sigurnost i pomorsku vezu primjerenu 21. stoljeću, a sve s ciljem zadržavanja života i gospodarskog razvoja naših otoka”, poručila zamjenica župana Marina Medarić.
Ali žitelji Ilovika su neutješni. Ukinut će nam luku, a nas raseliti, boje se
“Umjesto da štiti svoje građane, da omogući opstojnost i nastavak života na otoku, pogotovo na jednom malom otoku koji je svijetli primjer demografske obnove u Hrvatskoj, gdje nam se broj učenika povećao za preko 1000 posto, grad Mali Lošinj sada staje iza Lučke uprave na jedan potpuno sramotan način”, smatra odvjetnik s Ilovika, Ladislav Radoslović.
Gradonačelnica s puta poručuje – nemojte se bojati, ostat će vam Mrtvaška.
“O gašenju, ne daj bože, trajnom tu nikada nije bilo riječi, naprotiv, sve se ovo radi ne bi li otok Ilovik i naš arhipelag dobili bolju povezanost”, kaže gradonačelnica Malog Lošinja Ana Kučić.
No možda priča ima sasvim drugu pozadinu? Izgradi li se luka, gradit će se i pristojna cesta. Tereni, uvale na jugu Lošinja odjednom postaju mnogo zanimljiviji.
“Pojavile su se neke takve insinuacije od strane stanovnika otoka Ilovika u medijima, što ja opovrgavam, odnosno, reći da su to apsolutno neistine, dakle, nema utemeljenja na nikakvom činjeničnom stanju. To možda proizlazi od nekih pojedinaca koji na neki način sabotiraju, ne samo taj projekt, nego i mnogo drugih na području Malog Lošinja, iz nekih sumnjivih pobuda”, kaže gradonačelnica.
Tko su ti saboteri, nije otkrila. Ti koji znaju da postoji tajanstveni kupac koji samo čeka mig vlasti. Uvala Mrtvaška, a življa nego ikad…
hr.n1info.com/.../...
Njena osjetljivost na drukčiji stav, kritiku ili bilo kakvo slobodno razmišljanje je razvijena kao u kakvog ozbiljnog diktatora. Srećom ne kontrolira policiju, vojsku i sudstvo pa se da nekako živjeti.
Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture s Butkovićem kao ministrom i predsjednikom HDZ-a PGŽ. Ministarstvo je spiskalo silne milijune EU sredstava na ovom području i nema te sile koja bi zaustavila projekt. A gradonačelnica Ana Kučić kao karijerna HDZ-ovka, a Lošinjanka samo u propagandne svrhe neće ni pisnuti protiv ovog HDZ-ovog projekta. Eno je brani i hvali projekt kao da je njen rođeni, pa čak zaziva i dragog boga.
Jedva čekam da i Ana Kučić na nekoj sjednici GV eventualne kritizere svoga "rada" opomene da trebaju razmišljati konstruktivno.
Faza 1.
Na ne baš nekom prestižnom fakultetu studiraš do svoje tridesete.
Faza 2.
Nakon toga, ni kriv ni dužan završiš u zavjetrini gradonačelnika, gdje 8 godina fermentiraš do kiselosti.
Faza 3.
Upišeš se u HDZ i gle čuda, postaneš gradonačelnik.
Faza 4.
Sad nastaju problemi, treba preuzeti odgovornost. Naravno, nemaš pojma što i kako, pa sve koji imaju svoj kritički stav o tvojim promašajima, proglašavaš saboterima.
P.s. Probaj objasniti pojam malograđanski pseudointelektu alac. Kako to da se nitko pametniji nije sjetio prije tebe složiti takvu umotvorinu?
Na razini naše Domovine, kažu da je inače tajna dugotrajne HDZ vlasti u mnogim mjestima diljem Hrvatske upravo je u lukavom održavanju privida postojanja oporbe, ljudi koji su često prividno na potpuno suprotnim ideološkim pozicijama i to se jako i glasno trude građanima pokazati. Međutim puno zuje ali paze da HDZu ne naštete za ozbiljno. Često im HDZ protiv kojeg se navodno "bore" dodjeljuje prostore za udruge ili s njima kao privatnicima posluje.
Zapamtite, HDZ ne bi poslovao s nikim tko mu stvarno stoji na žulju.
Takva glasna a opet lažna oporba služi neutralizaciji potencijalne prave oporbe budući da ta lažna oporba otupljuje oštricu bunta ili građanskog nezadovoljstva. Lažna oporba na sebe preuzima glasove nezadovoljnika koji onda ne dovode do promjene...
Isto tako, primjerice građani se dolaze "istresti" na nekakvu "oporbenu" facebook stranicu, ostave komentar i na tome ostane...
Cijela površina predviđenoga zahvata je 324,9 hektara područja uz istočnu obalu otoka, približno istočno od Osora, a sjeverno od sela Punta Križa. Ovo područje bilo je prvenstveno korišteno za ispašu ovaca, ali je uslijed sve manjeg korištenja za tu namjenu teren uglavnom obrastao. Purić ne ističe razloga manjeg korištenje tog terena za ispašu ovaca, ali svi ih dobro znamo. To je posljedica propasti ovčarstva zbog divljih svinja. Zanimljivo je da je uvozu divljih svinja radi razvoja lovstva kao gospodarske grane u bivšoj državi kumovao stric gradonačelnice Malog Lošinja. Kao što je on bezrezervno podržavao lovstvo, jer da poljoprivreda i lovstvo mogu zajedno egzistirati, njegova nećakinja u ovoj državi podržava golf radi turizma. Pa kud puklo da puklo. A zbog ovih paklenih vrućina koje prijete i u budućnosti užasava me pomisao o krčenju 102 hektara šuma da bi par golfera moglo udarati loptice.
Ovaca i ovcarstva nema jer nema ljudi Naime u punti živi 30 stanovnika od toga su pola penzicia pola ih je došlo trbuhom za kruhom kako bi radili u kampu Baldarin..tako da prije nego napišete masu [cenzurirano]ar ija malo provjerite činjenice o kojim pišete.To se odnosi i na autora teksta koji u Puntu nije bio niti šparoge pobirati a kamoli nešto više od toga.
S kim uopće polemiziraš? Tko je tvrdio da ima ovčarstva i više ljudi u Punta Križi?
Kakve veze ima branje šparoga u Punt Križi s člankom koji govori o glumljenoj javnoj raspravi? Lupetaš kao pravi Anin fan.
Bojim se da će podrška malih ljudi na neviđeno velikim planovima golfa svima nama učiniti ono što je ovčarima učinjeno projektom razvoja lovstva.
Vlasnik tvrdi da je to rekonstrukcija postojece kuće, ja koliko pamtim tamo nikada nije postojala kuća ili nekakva stala.
Pamtim samo malo kuću uz more, a sada je tamo trostruko veci objekt tj. Vila. uz tu novu kuću.
Radi se o tome da gospodin Jančić dok HDZ nije došao na vlast, imao je u vlasništvu krš od kamiona i nekakvu polu raspadnutu drobilicu za kamen a dolaskom Garija krece njegov uzlet.
Nemam nista osobno protiv Jancica nego sustava u Malom Lošinju sta se pojedincima dozvoljava previse i sve a nama građanima ništa,mi poštujemo zakon i uvijek nešto čekamo.
Jancic je samo jedan od povlaštenih, imamo npr. Grišu Kamalica koji je izgradio najveći objekt na kurilama ilegalno, naravno nitko od gradskih vijećnika to ne pita.
Zapitajmo se malo sta je postao ovaj otok!?
Jučer i prekjučer sedam novih slučajeva korone na Lošinju
otoci.net/.../...
Najgori smo u PGŽ, lokalni stožer se ništa ne javlja.