Strateška studija utjecaja golfa na Mataldi koju su izradili ovlašteni stručnjaci djeluje kao ozbiljan dokument. S Glavnom ocjenom ima gotovo 700 stranica, s puno tablica, grafičkih prikaza, nacrta, shema, kartografskih prikaza i stručnih fraza, ali radi se o nezbiljnom dokumentu koji upotrebnu vrijednost ima samo za naručitelja. Studija mu treba samo za dobivanje rješenja Ministarstva da je planirani zahvat prihvatljiv za okoliš i Ekološku mrežu, što je zadnja stepenica koju investitor mora savladati da bi ishodio lokacijsku i građevinsku dozvolu ⮞
Koliko je Studija neozbiljna govori i poglavlje o navodnjavanju golf igrališta. Poznato je da je golf veliki potrošač vode za navodnjavanje, a da se prema odredbama prostornog plana PGŽ za golf ne smije koristiti voda iz Vranskog jezera. Zbog toga je istaknuta zamisao o navodnjavanju iz akumulacijskog jezera koje bi se punilo desaliniziranom vodom, oborinama i pročišćenim sanitanim vodama. Sukladno tom konceptu s ciljem dokazivanja da će potrebne količine vode za navodnjavanje „složene" su, odnosno kreirane bilance vode.
No problem bilanci voda iz Studije proizlazi iz nevjerodostojnih podataka podešenih za potrebu dokazivanja održivosti sustava navodnjavanja.
Prvi problem je kapcitet akumulacijskog jezera. Ako je površina jezera 3 ha, a dubina 6 m, a izračunati kapacitet je oko 165.000 m3, tada je prosječna dubina jezera 5,5 m. To znači da poprečni presjek jezera ima oblik bazena s gotovo vertikalnim obalama. Dakle, prije bi se radilo o bazenu nego o jezeru. Okomitost obale jezera zahtijevala bi i posebne vještine i troškove izrade vidljivog obalnog zida između kota jezera od 480 i 600 cm kako se to navodi u Studiji. Neprirodni presjek „jezera", odnosno okomite obale u funkciji dokazivanja velikog kapaciteta od objekta čine bazen, a ne jezero.
Jezero, vodosprema ili protočni bojler
Tvrdnja da će se vodno lice održavati na razinama od 480 do 600 cm je problematična, jer bi to značilo da je operativni kapacitet akumulacijskog „jezera" u stvari samo 36.000 m3 i to pod uvjetom da su obale jezera idealno okomite. A to bi značilo da jezero može zadovoljiti potrebe navodnjavanja samo 12 dana u ljetnom mjesecu što je u suprotnosti s tvrdnjom iz Studije, str. 394.:
„Osim što akumulacijsko jezero ima estetsku funkciju, također osigurava količinu vode za navodnjavanje golf terena od mjesec dana u kritičnom mjesecu (srpnju) u slučaju kvara desalinizatora".
S obzirom na izloženi plan funkcioniranja navodnjavanja primjereniji izraz umjesto akumulacijsko jezero kapaciteta 165.000 m3 bio bi vodosprema kapaciteta 36.000 m3. A s obzirom na stvarni operativni kapacitet sumnja u stvarnu funkcionalnost predviđenog sustava navodnjavanja desalinizacijom morske vode je sasvim opravdana. Ako se stvarno želi tijekom cijele godine održavati planirana razina vodnog lica na visinama između 480-600 cm tada će desalinizator morati raditi puno više nego li je u tablicama navedeno. Ako bi pak na početku sušnog doba godine jezero imalo razinu od 480 cm uz visoke temperature zbog negativnog utjecaja isparavanja kapacitet desalinizatora ne bi mogao zadovoljiti ni potrebe za navodnjavanje.
Friziranje bilanci
Problem ove Studije su i podaci koji se nalaze u bilancama vode. Radi se o podacima koji su preuzeti od prethodnog ovlaštenika Tempus projekta. Preuzimanje podataka od prethodnog ovlaštenika je u tome što je taj prethodni ovlaštenik i projektant golfa. Vrijednost takvog projekta mjeri se u milijunima kuna. Jasno je da se tu radi o sukobu interesa jer projektant ima veliki interes da studija „prođe". Naravno da će projektant baratati s podacima koji odgovaraju cilju – prihvaćanju Studije. A da se radi upravo o tome vidljivo je u izrađenim vodnim bilancama te izračunima kako gubitaka tako i dobitaka od priljeva vode od oborina, pročišćavanja i desaliniziranja. Tako u izračunima nema parametara temeljem kojih je izrađen izračun isparavanja vode s akumulacijskog jezera, a rezultati umanjuju stvarne gubitke od isparavanja. Malo ozbiljniji stručnjaci bi vodili računa o utjecaju povećanja prosječne temperature zraka na bilancu jezera jer povećana prosječna temperatura zraka od jednog i pol stupanja celzija, koji je zabilježen u zadnje 33 godine na Cresu, utječe na bilancu vode u Vranskom jezeru 26,8 puta više od godišnjih padalina i 6,5 puta više od crpljenja vode. Valjda nije nikome sporno da je Matalda jako blizu Vrani, da nas očekuje još brže zatopljavanje i sve manje padalina. Površnim stručnjacima koji su radili bilancu vode za akumulaciju očito ne odgovaraju činjenice koje loše utječu na bilancu vode.
Urnebesna reakcija gradskih službi
No posebna zanimljivost u ovoj javnoj raspravi je činjenica da u ime uprave Grada Malog Lošinja nitko nije prozborio ni riječi. Ta činjenica opravdava uvjerenje da ni jedan gradski službenik i ni jedna gradska služba u čijoj je to nadležnosti Studiju nisu ni pogledali, a kamo li pročitali i proučili. Kao da ovako drastičan zahvat na području Grada s poslom i odgovornosti gradske uprave nema nikakve veze. Iako Jedinstveni upravni odjel ima nadležnost zaštite i unapređenja prirodnog okolišta na nasrtaj na više od tri milijuna kvadrata unutar Ekološke mreže iz Grada nitko nije ni pisnuo. Koja je uloga ove gradske uprave kad se u ovoj situaciji drži po strani? Čini se da se ne želi miješati u vlastiti posao, pa dopušta da se javnost prevodi žedna preko vode. Na zahvat koji podrazumjeva veliku opasnost po okoliš i dragocjene prirodne resurse u Gradu ne reagiraju.
Melankonična gradska uprava je reagirala tek na pitanju smještaja investitorovih radnika. Iako je tema javne rasprave bila Studija utjecaja golfa na okoliš i Ekološku mrežu, a ne rješavanje stambene problematike smještaja radnika, tek na je spomen smještaja radnika regairala gradska službenica Tanja Jović. Na 700 stranica materijala nije reagirala, ali je regirala na ono što nije predmet Studije i javne rasprave. Ne zanima je moguće uništavanja okoliša i mogući tragični negativni ekološki utjecaji ali je zanima problem stanovanja radnika. Istovremeno urnebesno i tragično.
Komentari:
I na žalost, takvi nas vode.
Di +su pare ?
Svakom pametnom je jasno da Miha i Šole tamo nikad neće zaigrati golf.
novilist.hr/.../...
volim-losinj.org/.../...
Jer pitanje potraživanja za vijećnicu neke veze s nestankom milijuna od prodaje zgrade još i ima, ali sa studijom utjecaja golfa nema baš nikakve veze.
Volim kad ljudi čitaju između tuđih redova samo da bi projicirali svoju nelagodu na druge.
Vrlo jeftino. Zašto Arsen točno laje za sebe tu? Ne znam, ali ima neki razlog, inače ne bi napisao ovaj članak.
Nije Arsen nikakav izbavitelj ni mesija. Da je, bilo bi opipljivih rezultata.
Da se vratimo na "moj interes" ovdje. U mome je ineteresu da se golf resort na Mataldi ne izgradi.
Zašto? Zbog infrastrukture čiju bi obnovu i nadogradnju u svrhe golf resorta plaćali MI, a ne Jadranka. Tu su i ekološki razlozi (deslinizacija, aku. jezero, pesticidi i herbicidi na travnjacima, podzemne krške vode), naravno i ljudi koji žive tamo i u okolici.
A ti Goste, advokatu i optužitelju, i dalje skači na svaku moju. Osjećam se posebno.
Procijenjeno je da će radom zahvata godišnje nastajati oko 2,85 kt CO2-eq, što je zanemarivo u odnosu na ukupne nacionalne emisije stakleničkih plinova.
I na nekim drugim mjestima u studiji, izrađivač procjenjuje ukupnu moguću štetu u odnosu na cijelu planetu, pa zaključuje da je to prihvatljivo.
Eto, sada znamo da planeta neće propasti radi jednog golfa, a kako će to djelovati na mikrolokaciju možemo samo nagađati.
okoliš za zahvat rekonstrukcije dijela obalnog pojasa oznake Plaža C1 u uvali Čikat na otoku Lošinju. Pored ostalog, spominje se i zlokoban trend zatopljenja:
Tijekom nedavnog 50-godišnjeg razdoblja (1961.-2010.) trendovi temperature zraka (srednje, srednje minimalne i srednje maksimalne) pokazuju zatopljenje u cijeloj Hrvatskoj. Trendovi godišnje temperature zraka su pozitivni i signifikantni, a promjene su veće u kontinentalnom dijelu zemlje nego na obali i u dalmatinskoj unutrašnjosti. Najvećim promjena bila je izložena maksimalna temperatura zraka s najvećom učestalošću trendova u klasi 0,3 - 0,4°C na 10 godina, dok su trendovi srednje i srednje minimalne temperature zraka bile najčešće između 0,2 i 0,3°C. Najveći doprinos ukupnom pozitivnom trendu temperature zraka dali su ljetni trendovi, a porastu srednjih maksimalnih temperatura podjednako su doprinijeli i trendovi za zimu i proljeće.
Uočeno zatopljenje očituje se i u svim indeksima temperaturnih ekstrema pozitivnim
trendovima toplih temperaturnih indeksa (topli dani i noći te trajanje toplih razdoblja) te s negativnim trendovima hladnih temperaturnih indeksa (hladni dani i hladne noći te duljina hladnih razdoblja). Trendovi indeksa toplih temperaturnih ekstrema statistički su značajni za sve trendove što potvrđuje i sveukupna značajnost trenda. Zatopljenje se očituje i u negativnom trendu indeksa hladnih temperaturnih ekstrema, ali su oni manji od trendova toplih indeksa.
mingor.gov.hr/.../...
Mogu Šolićevi plaćenici umanjivati negativne posljedice pretvaranja Matalde u golf igrališta, umjetna jezera i nastambe, ali rizici po floru i faunu na tom prostoru (a možda i šire) su ogromni, a elaborat je neuvjerljiv. No kao što danas nitko nije odgovoran za uništenje ovčarstva na otoku Cresu ni za štete od ovog projekta neće biti odgovorni investitori s Dražice bb kao ni ostali sudionici. Uključivši i one s galerije dvorane u palači Fritzi.
Stavite si svoje maskice na lice i šutite a ako ne budete dobri malo ćemo vas i bosti možda fizerom a možda i ruskim cjepivom ipak mi više naginjemo majčici Rusiji. Ajd ljudi ugodan vam dan ipak je danas najveći blagdan.
Globalno zatopljenje katastrofa za Mediteran
Temperatura na Mediteranu porast će 20% više od globalnog prosjeka, klimatske promjene mogle bi izazvati poplave, ali i smrtonosne temperature. Površina uništena šumskim požarima mogla bi se povećati za 87 posto
Razlozi za brigu na Mediteranu
"Razlozi za brigu uključuju rizik od porasta razine mora, gubitak biodiverziteta na kopnu i u moru, rizike povezane sa sušama, šumskim požarima, promjene ciklusa kruženja vode, prijetnje proizvodnji hrane, zdravstvene rizike u urbanim i ruralnim područjima zbog vrućina te promijenjene prijenosnike bolesti", ukazuju znanstvenici.
Cijeli članak je objavljen u Novom listu i mnogim drugim portalima
novilist.hr/.../...
Kako će se rješavati taj problem, hoće li se izgraditi kompletno novo naselje i na kojoj to lokaciji, nitko još o tome ni ne razmišlja.
A sukladno tome, studiju utjecaja golfa treba revidirati i u nju ubaciti kompletnu situaciju, znači koliko dodatnih resursa, prostornih, energetskih, vodnih, prometnih, itd. zahtjeva cjelovita situacija. Živimo na otoku, i resursi su ograničeni.
Nakon što Grad isplanira naselje, tek se tada može napraviti cjelovita studija utjecaja na okoliš.
Ovo što je građanima prezentirano samo je dio onoga što treba prikazati.
Čak je i urbanista prije 3 godine na to ozbiljno upozorio.
...U Malom Lošinju ima ogromnu vilu i zemljište, a u blizini je na pomolu novi projekt - gradnja golf-igrališta u suradnji s lošinjskim turističkim divom Jadrankom. Riječ je o velebnom projektu Matalda na Punta Križi na otoku Cresu Perenčević je dospio u javnost, osim preuzimanjem Jadranke, i time što je navodno platio let privatnim zrakoplovom nekadašnjem ministru obrane Anti Kotromanoviću. Bivši ministar je zbog toga trebao platiti i kaznu od 30.000 kuna zbog kršenja Zakona o sprječavanju sukoba interesa. Perenčevićevi suradnici su braća Aleksej i Dmitrij Ananiev, nekadašnji vlasnici banke Promsvjaz, dok je ruska centralna banka nije preuzela zbog problema s naplatom kredita krajem prošle godine. Njih dvojica su 2013. preko fonda Promsvjaz preuzeli većinski paket dionica lošinjske Jadranka grupe...
Sve se mijenja ali suludi projekt ide dalje. Nema više braće Ananijev, sad su važna neka druga braća. Nema više Promsvjaz-a, sad je neki drugi ruski fond u igri. Vlasnik Matalde više nije Biskupija Krk nego Republika Hrvatska. Sve te promjene su nebitne. Primamljivi miris novca je Važniji od tamo nekih buba, šišmiša, ptica i šuma. Umjesto zova sova primamljivija je zov novca. A voda se danas i tako može kupiti i u trgovini u bocama.
"Bože moj, ako ova država neće pomoć nama, koji gradimo aerodrom koji bi po Bogu i po pravdi trebala raditi država ili lokalna samouprava, ako nam neće pomoći u tim detaljima da nam unese svoje zemljište unutra onda ne znam što bi drugo trebao raditi", rekao je Sanjin Šolić, predsjednik Uprave Jadranke.
Na 0:45 donjeg video zapisa
Podaci kažu da Jadranka grupa broji oko 700 stalno zaposlenih, a po sezoni zapošljavaju još 600 sezonskih radnika. A tih 600 sezonaca su smješteni koje kuda i koje kako, većinom na partizanski način.
Jedna, ako ne i osnovna pretpostavka cjelogodišnjeg turizma je nužna potreba da sezonski radnici postanu stalni radnici sa kvalitetnim smještajem, ne za samce, nego za kompletne obitelji. I svakako ne kao nekadašnje barake iznad Sunčane uvale.
Dakle, pričaju nam priče o cjelogodišnjem turizmu, pa i o cjelogodišnjem zdravstvenom turizmu, i gradonačelnici i ministri i direktori, a ono nitko da shvati da ti cjelogodišnji sezonac neće cijeli život kao pas provesti u Heliosu. A zdravstveni turizam? Eto sramote, usred sezone, a nema nikoga već 2 mjeseca da u Domu zdravlja upali rendgen. Fakat bolesno.
Nitko nema ni znanja, ni ambicija za postojećih 600 sezonaca osigurati kvalitetno stanovanje, a sada na Mataldi planiraju zaposliti još 600 navodno stalnih djelatnika. No way.
Toliko o cjelogodišnjem turizmu na Lošinju.
Kako možemo posvjedočiti, koronavirus je promijenio kartu svijeta, a kada se to izbriše čeka nas klimatski lockdown. Tu ovakav projekt nema ni teoretske šanse, osim ako se gradi za odabranu nekolicinu, 12 žigosanih. Ako se zbog te nekolicine uništava biljni i životinjski svijet onda smo mi svi ludi ako to dozvolimo.
Sada Studiju opet nitko u Gradu nije pročitao! Dakle nitko ništa ne zna i ne želi znati iako se radi o 3,25 milijuna kvadrata zaštićenog zemljišta unutar Ekološke mreže.
Prateći povijest ove investicije može se zaključiti da je u stvari sve odlučeno još davno na prezentaciji golfa u Aurori početkom 12. mjeseca 2013.g. kada je nakon prezentacije Ana Kučić izjavila da u ime Grada podržava taj projekt.
Sve nakon te javne podrške je išlo nepodnošljivom lakoćom. K'o po loju, bez čitanja, bez razmišljanja, bez rasprave. To je odličan recept za put u propast.Tada će slijediti faza bježanja od odgovornosti. A da će bježanja od odgovornosti biti je sasvim jasno. Naznaka toga je inkognito prisustvovanje javnom izlaganju bez jedne jedine riječi najodgovornije osobe za golf na Mataldi.
Bura koja puše sa većimi ili manjim intenztitetom cca 280 dana u godini. Koja nosi sol za uredno soljenje engleske travice i svega ostalog. Bura koja skreće golf loptice sa putanje - jer svaki vjetar je golferska noćna mora. Bura, koja zimi nerijetko spusti temp na ispod desetak stupnjeva - baš me zanima tko će po tome udarati loptice?
I što ja tu sad pametujem kraj svih ohih projektanata, konzultanata, budućih izvođača, grebatora i ostalih mistera 0,5, 1 ili 5% koji sudjeluju u projektu i koji su dali zeleno svjetlo? Zato što je taj projekt već sada, a ako krene u relaizaciju još više debela masna koka od koje će svi oni imati koristi - osim investitora i Puntara ali koga briga za njih.
jutarnji.hr/.../...
ova stranica bila prepravljena negativnim člancima, da se radi o Jadrankinom ulaganju?
www.nacional.hr/.../
Pa što bi Grci grcali u dugovima da je svijet lud za antičkim kipovima ?
Zna Đuka kako musti kravu muzaru, nas blesave porezne obveznike.
Ili će to seka sve lijepo zamotati u celofan kao što je zamotala sve bedake koji su mislili da ona nešto radi za naš turizam, a ona se u stvari samo dobro za.ebavala na naš račun !!!