Marihuana je samo prvi korak u ovisnički pakao

Korisnička ocjena:  / 2
LošeNajbolje 

joint Do kraja srednje škole čak između 50 i 60 posto učenika konzumirat će neku drogu - najčešće je riječ o pušenju marihuane. Deset posto te djece nastavit će uzimati drogu, a polovica njih postat će ovisnici. Ta strašna statistika u većini slučajeva započinje bezazlenom pričom, piše Vjesnik

Prvi dim prvog jointa na rođendanskom tulumu, u parku… U sve ranijoj i ranijoj dobi tijekom srednje pa čak i potkraj osnovne škole. Broj konzumenata marihuane raste, a broj onih koji vjeruju da je štetna opada.

I koliko god bili svjesni činjenice da se konzumacija droge više ne događa nekom drugom i tuđoj djeci, oštrica društvene kritike prema tom zlu svaki dan (slučajno ili namjerno?) sve više i više otupljuje.

Činjenicom da su u mladosti pušili marihuanu ili barem zapalili joint, danas se javno hvale javne osobe. Oni koji im to možda i ne odobravaju, hvale njihovu iskrenost. I zapravo malo tko će se usuditi javno reći da je to nešto grozno, nešto čime se ne bi trebali hvaliti i nešto čega bi se možda trebali sramiti.

Prema pušenju marihuane društvo je postalo tolerantno i koliko god svi bili svjesni da je ona prvi korak do pakla droge i da je to oblik neprihvatljivog ponašanja, svojom šutnjom to odobravamo. Još veću štetu nanose javne osobe, primjerice političari kojima su lako dostupni mediji i koji svojim priznanjem da su zapalili jedan joint šalju strašnu poruku. »Konzumirao sam drogu, pa što. Unatoč tome sam uspješan…«

Ipak, oni koji to čine trebali bi voditi računa o tome da droga nije nešto čime se čovjek može igrati i da je svaki liberalizam u pogledu tog problema ne samo neozbiljan nego i vrlo opasan. Jer marihuana je najčešće konzumirana ilegalna droga u Hrvatskoj. Današnjim su adolescentima dostupni jači oblici marihuane negoli oni iz šezdesetih godina. Jača marihuana znači i jači učinak i teže posljedice. A marihuana negativno utječe na zdravlje i mnoge sposobnosti - vožnja pod njezinim utjecajem može prouzročiti prometnu nesreću. Pušenje marihuane utječe na mozak i oštećuje pamćenje, opažanja, procjene i motorne sposobnosti.

Redovitiji konzumenti te droge pokazuju znakove gubitka motivacije. To uključuje ravnodušnost za ono što im se događa u životu, nedostatak želje za redovitim školovanjem, zaposlenjem, umor te nemar za vlastiti izgled.

Marihuana uzrokuje ovisnost koja se brže razvija u mladih, tj. onih kojima nije završen psihički i fizički razvoj. U praćenju problematike ovisnosti pokazalo se kako je vrlo malo osoba konzumiralo druge droge, a da prije nije probalo marihuanu.

Te činjenice dobivaju debelu potvrdu u crnim statistikama. Zbog zloporabe psihoaktivnih droga u 2006. godini liječeno je čak desetero djece u dobi do 14 godina, 711 djece u dobi od 15 do 17 godina, 1608 mladih u dobi od 20 do 24 godine i 2031 isto tako mladih ljudi u dobi od 25 do 29 godina. Ukupno 7427 ljudi. I isto toliko razorenih obitelji, uništenih snova, karijera i života.

Zadnjih godina zabilježen je trend rasta broja ovisnika o drogama, a do kraja 2006. ukupno je registrirano 23.990 osoba. Devedeset osoba je umrlo uglavnom zbog predoziranja. Prema svim pokazateljima posljednjih se godina povećala ponuda droga koja je postala i raznovrsnija, a time i dostupnost što je prouzročilo povećani trend konzumiranja droga, osobito među mladima.

Nove vrste droga koje se pre(lako) nabavljaju na crnom tržištu imaju razarajući učinak na psihu, pa tako mnogi, koji možda i ne zagrizu u ovisnost, imaju trajne zdravstvene probleme.

Konzumiranje droga postaje i veliki problem za državu i društvo u cjelini jer je mahom povezano s kriminalom. U strukturi kaznenih djela primjećuje se porast broja preprodaja koju su počinili maloljetnici i mlađi punoljetnici.

Preprodavači su često i sami konzumenti koji tako zarađuju za vlastitu opskrbu drogom. Najčešće zloupotrebljavane droge su marihuana, ecstasy i heroin i česta su konzumiranja više vrsta ilegalnih droga u kombinaciji s alkoholom i/ili sedativima.

Uočen je porast broja injektivnih ovisnika o heroinu koji su zaraženi hepatitisom pa se procjenjuje da je zaražena barem trećina (ako ne i više) ovisničke populacije...

Lani je evidentirano 8346 kaznenih djela vezanih uz zloporabu i krijumčarenje opojnih droga, ili 10,64 posto od ukupnog broja prijavljenih kaznenih djela u Hrvatskoj, što je dva posto više nego 2005.

Vezano za to sve se češće mogu čuti zahtjevi da se dekriminalizira konzumiranje lakih droga. Iako se stručnjaci slažu da nema lakih droga, zahtjev se odnosi na posjedovanje manjih količina za »vlastitu uporabu«. Posebno su povici glasni iz redova najjače oporbene stranke. Bespotrebno. Jer promatrajući odluke državnih odvjetnika za mladež u vezi s kaznenim djelom posjedovanja opojne droge, razvidno je da je za 70,7 posto maloljetnika kaznena prijava riješena odbačajem po načelu svrhovitosti, u većini slučajeva nakon što su maloljetnici ispunili obvezu savjetodavnog tretmana u službi za prevenciju ovisnosti ili savjetovalištu za mladež.

Na taj način smanjuje se represivni pristup osobama koje su posjedovale opojne droge radi vlastite uporabe. Ipak, treba reći što bi se postiglo dekriminalizacijom nekih droga, odnosno time da se konzumenti lakih droga tretiraju kao počinitelji neke prekršajne kazne? Na primjer kao kazne zbog neplaćenog parkiranja, švercanja u tramvaju ili remećenja javnog reda i mira. Pogotovo u svjetlu činjenice da posljedice konzumiranja droge mogu biti kobne. Osim toga, postavlja se pitanje hoće li se dekriminalizacijom lakih droga zapravo potaknuti mlade na njenu češću konzumaciju. Barijera ne bi bilo jer bi se u tom slučaju to tretiralo kao nešto polulegalno.

Javnost i stručnjaci bi u tom pogledu trebali biti mudriji i učiti djecu da je riječ o lošoj stvari jer i jedan joint može biti opasan i voditi u katastrofu. I da dekriminalizacija sama po sebi možda neće ništa riješiti. Odnosno, da neće spasiti niti jedan mladi život. Tim više što je zloporaba droga prije koju godinu postala mnogo više od nekadašnjeg običnog »uličnog« problema.

Vlado Jukić, ravnatelj Psihijatrijske bolnice Vrapče, ustanove u kojoj se lani zbog uporabe psihoaktivnih droga bolnički liječilo najviše osoba - njih 290, u izjavi Vjesniku kaže da se adolescenti na sreću neće identificirati s nekim političarom koji je konzumirao drogu i zbog toga se početi drogirati. Oni će to učiniti zbog svog društva i »svog filma«.

Ipak, moguće je da će taj argument (»pa što mi može biti od malo trave!«) koristiti u obitelji, pred roditeljima kao način opravdanja za svoje ponašanje.

U tom kontekstu, manekeni domaće javnosti, morali bi voditi računa o tome da njihove frajerske izjave mogu imati tragične posljedice. Ne zbog toga što će se neko dijete početi drogirati čim čuje nešto takvo, nego zato što takve nekritičke izjave kreiraju stav javnosti. Koji malo po malo postaje nekritičan prema problemu ovisnosti. Odnosno počinje ono nenormalno tretirati kao normalno. A to dugoročno vodi u propast!

Piše Silvana Oruč Ivoš

Vjesnik