Ova stranica koristi kolačiće koje u svakom trenutku možete kontrolirati postavkama u vašem internet pregledniku

Ako ne promijenite postavke preglednika slažete se s korištenjem kolačića Vise o kolacicima

Razumijem i prihvacam

Kako pronaći ravnotežu?

Korisnička ocjena:  / 0
LošeNajbolje 

skupDok se kod nas zaštita mora i priobalja kod mnogih interesnih grupacija, naročito ribara i građevinskih lobija, dočekuje »na nož«, stvari se u svijetu prilično ubrzano mijenjaju, a ribari i druge interesne grupacije na zaštitare više ne gledaju kao na one koji im ometaju posao, već kao na partnere koji stvaraju preduvjete da se svojom djelatnošću bave i u budućnosti.

»Upravljanje morskim zaštićenim područjima – Kako pronaći ravnotežu?« bila je središnja tema i pitanje na koje su odgovore zajednički pronalazili znanstvenici i menadžeri, vodeći stručnjaci iz područja zaštite mora iz 17 zemalja svijeta na međunarodnom skupu u hotelu Bellevue u Malom Lošinju.

Skup su organizirali University College iz Londona, Program za okoliš Ujedinjenih naroda (UNEP) i lošinjski Institut za istraživanje i zaštitu mora – »Plavi svijet«, kao dio PHARE projekta Europske unije, »Jačanje sposobnosti nevladinih organizacija za provodenje Natura 2000 prioritetnih aktivnosti«. Zaključke ovog skupa tiskat će University College iz Londona i bit će smjernice za upravljanje zaštićenim morskim područjima.

Među ostalim cilj zaštite općenito, pa tako i zaštite mora i oceana, je postići učinkovitu ravnotežu između očuvanja bioraznolikosti i održivog korištenja zaštićenog područja. Na morske ekosustave pritisci su sve veći, posljedice toga sve vidljivije, ali ipak kada se predlaže zaštita i kada se donose planovi upravljanja za zaštićena područja problema je mnogo, a nerijetko eskaliraju i sukobi među različitim interesnim grupacijama.

Ovisno o državama i pojedinim sredinama, procesi zaštite prolaze manje ili više složeno, ali, valja primijetiti, gotovo nigdje glatko. U to smo se mogli uvjeriti i u našoj zemlji, gdje se predložena zaštita mora na istočnoj obali Cresa i Lošinja više od tri godine vrti u krug, pa se na postupanje po tom pitanju uglavnom čeka, a javnost nema informacija u kojoj je proces fazi i kakvi su planovi po pitanju zaštite tog područja u budućnosti.

I dok se kod nas zaštita mora i priobalja kod mnogih interesnih grupacija, naročito ribara i građevinskih lobija, dočekuje »na nož«, stvari se u svijetu prilično ubrzano mijenjaju, a ribari i druge interesne grupacije na zaštitare više ne gledaju kao na one koji im ometaju posao, već kao na partnere koji stvaraju preduvjete da se svojom djelatnošću bave i u budućnosti. Takav primjer ispričala nam je Lucia Perez iz španjolske pokrajine Galicije, gdje su od 2000. godine do sada formirana tri zaštićena područja u moru, Marine Reserve of Fishing Interest »OS Miharzos«, a u postupku proglašenja su još četiri i to na traženje ribara.

Perez pojašnjava kako se radi o području gdje su ribarstvo i turizam najzastupljenije djelatnosti. Ribari su devedesetih godina osjećali sve više problem u djelatnosti zbog prelova ribe i ilegalnog ribarenja te je 2000. godine formiran svojevrsni savez ribara i znanstvenika s fakulteta u La Coruni, a uključeni su i djelatnici uprave za ribarstvo. Mnogo je učinjeno na unaprjeđenju uvjeta za ribare, osigurana je internet prodaja ribe, eliminirano je ilegalno ribarstvo, a zaštita mora dodatno je bila potencirana nakon iskustva izlijevanja tankera u španjolskim vodama. Tada su i ribari i djelatnici u turizmu, ali i svi ostali, shvatili da je ekosustav vrlo osjetljiv i da treba poduzeti konkretne mjere zaštite.

Ribari i zananstvnici zajednički su razradili mjere zaštite i upravljanja zaštićenim područjem, u koje su uključeni i predstavnici regionalne uprave, organiziran je stalni monitoring. Vrlo brzo pokazale su se mnoge pogodnosti, ne samo u ribarstvu nego i turizmu, pa su druge zajednice iz područja Galicije također zatražile da se i na njihovim područjima organizira zaštita i uskoro će sveukupno biti sedam zaštićenih područja, kaže Lucia Perez. Znanstvenici su definirali dimenzije zaštićenog područja, a sve interesne grupacije su zajednički kreirale pravila unutar tih područja. Otpor ribara je bio najveći, ali je upravo njihovo sudjelovanje u kreiranju načina upravljanja zaštićenim područjima pridonjelo da su otpor i negativne reakcija ribara s vremenom gotovo potpuno izostali.

Profesor Carr s kalifornijskog sveučilišta kaže kako je za uspješnu provedbu postupka proglašenja zaštite temeljno da se prijedlog zasniva na znanstveno utemeljenim rezultatima, potom da se svima omogući da participiraju u kreiranju plana upravljanja, a važnim smatra i to da znanstvenici i stručnjaci s područja zaštite političarima jasno i temeljito obrazlože razloge i značaj zaštite mora. Važnosti uključivanja što većeg broja ljudi kod ustanovljavanja zaštićenog područja ističe i Jon Day, ravnatelj ustanove koja upravlja zaštićenim područjem Velikog koraljnog grebena u Australiji, Great Barrier Reef, koji obuhvaća područje veće od površine Italije, a zaštita je krenula još 1974. godine i od tada se stalno unapređuje.

– Great Barrier Reef je ikona i nacionalni ponos Australije – kaže Jon Day te pojašnjava da je zaštita krenula kada se osjetilo da je greben ugrožen razvojnim planovima, koji su tada predlagani, a bazirali su se na vađenju kamena i nafte. Vlada je stoga odlučila da prostor treba zaštiti, sazvani su stručnjaci, koji su također predložili zaštitu, nakon čega je osnovana javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjima. Rezervat je tijekom godina zoniran, pri čemu je široko bila uključena javnost. Naime, na prijedlog zoniranja u prvom krugu pristiglo je deset tisuća primjedaba. Nakon što je sastavljen prijedlog upravljanja, a koji se dobrim dijelom temeljio upravo na tim prijedlozima, stiglo je mnogo novih komentara i izraza nezadovoljstava, naročito od ribara, a kada su kritičare pitali jesu li dali pisane prijedloge, rekli su da nisu. »Pa kako da mi znamo što očekujete i želite, ako to ne izrazite«, pitali smo ih, pojašnjava ravnatelj Day kako je to kod njih izgledalo pri definiranju plana upravljanja. Nakon toga pristigla im je još dvadeset i jedna tisuća primjedaba jer su ribari, ali i druge interesne skupine, shvatili da će konačni prijedlog upravljanja biti za njih prihvatljiviji ako se uključe u njegovu izradu.

– U početku nismo očekivali da ćemo tolike dijelove zonirati, ali plan je izmijenjen na temelju povratnih informacija i interesa javnosti. Danas se način na koji smo zaštitili Veliki koraljni greben uzima kao globalni primjer uspješne zaštite morskog područja – kaže Jon Day, koji situaciju ne uljepšava i ne idealizira.

Ekolozi i ribari

Kaže se da nikada nisu svi zadovoljni i nikada niti jedna interesna grupacija ne ostvari sto posto svoja očekivanja, ali uspostavljen je kompromis u kojem su svi dobili šansu ostvariti dio svojih interesa i svi su svjesni da su za to nešto morali dati da bi u konačnici nešto dobili – kaže ravantelj Day, te ističe da zbog očitih klimatskih promjena i njihovih posljedica ribari sve veću potporu i suradnju traže sa znanstvenicima pa je partnerstvo ekologa i ribara sve čvršće, kao i s turističkim gospodarstvom koje je svjesno da budućnost ima samo kroz održivi razvoj.

Podrška Arnolda Schwarzeneggera

Mark Carr s kalifornijskog sveučilišta u Santa Cruzu pojašnjava kako su u Kaliforniji krenuli u zaštitu nakon što je postalo očito da se riblji fond prepolovljuje, a pojedine vrste potpuno izumiru. Nakon toga državna uprava je donijela zakon kojim je definirano da se uz kalifornijsku obalu mora formirati niz zaštićenih područja. Proces je krenuo 1998. godine, odluku o zaštiti mora svesrdno podržava guverner Arnold Schwarzenegger, a cijeli se postupak temelji na zananstvenim rezultatima.

Ira Cupać Marković

Komentari: 

0 0 # Dvorska luda 2009-10-19 14:43
Utješno je vidjeti da postoje dobri primjeri suradnje i stvaranja kompromisa različitih grupacija. Takvo što morat će se dogoditi i kod nas, jer svima postaje jasno da se ne smijemo ponašati kao da je sa morem i životom u njemu sve u redu. Naročito sada kada su pregovori sa EU ponovo krenuli, jasno je da je jedini način da se zaštiti interes lokalnih ribara upravo uspostava rezervata. U slučaju da se to ne dogodi, na ovom će području moći ribariti baš svi, Talijani, Slovenci pa i Norvežani kada bi im se to ushtjelo i isplatilo :zzz . Uspostavom zaštite na ovom području ribolov bi bio dopušten lokalnom stanovnštvu, što bi ih stavilo u privilegiran položaj prema ostalima, koji nerijetko imaju bolje brodove i opremu. Da ne spominjem riblji fond, koji je bitno smanjen i koji bi se zoniranjem na području obnovio. Od te bi priče imali koristi itekako ljudi ovoga kraja, a ne samo dupini.
Šteta je da je lokalna politika tako kratkovidna da ne razumije što je interes otoka, nego su se poveli za šačicom sebičnih galamðija. Lokalna politika je strepila od njihovog angažmana na izborima, srećom da im je na izborima jasno pokazano tko su i kako su vrednovani tu gdje žive. Hoće li lokalna vlast pokazati da ima pameti i poštenja u vezi zaštite ovoga područja?
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # Gromača 2009-10-19 14:45
Plavi svijet pokazuje svojim pristupom da je ozbiljan, sve čestitke na organiziranju skupa! Šteta je što nitko iz lokalne vlasti nije prisustvovao besplatnoj edukaciji na kojoj su mogli puno toga naučiti.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # štićenik 2009-10-19 14:47
Pitanje: Jesu li na taj skup u belevue bili pozvani naši ribari, brodari, brodograditelji , turistički djelatnici i ostali predstavnici interesnih skupina ili je sve to kao i obično bilo samo filozofiranje stranaca koji žele nametati svoja pravila?
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # Decibel 2009-10-19 20:39
U članku koji komentirate piše da su sudionici skupa bili znanstvenici i menadžeri, dakle ljudi koji imaju temelja i isklustva pričati o toj temi. Uz dužno poštovanje naših ribara, brodara, brodograditelja , turističkih djelatnika i predstavnika interesnih skupina, znatna je razlika izmeðu zastupanja interesa i zastupanja znanstvenih činjenica. Kako znanost i politika uvažavaju interese i ugraðuju ih u konkretna rješenja, o tome je u članku vrlo ilustrativno opisan slučaj zaštite australskih koraljnih grebena. Meni se čini da se ovaj skup nije bavio lošinjskim područjem predloženom za zaštitu, nego da su jednostavo izmjenjivana iskustva onih područja koja su zaštitu provela. Upravo zato trebala je biti prisutna politika, da dobije uvid u modele i procedure, ali ne i svatko tko se boji rezervata ili ga priželjkuje.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj

Dodaj komentar

Komentari koji nemaju veze s temom članka uz koji su uneseni bit će uklonjeni. Za unos "off topic" komentara mogu se koristiti stranice SVAŠTARA 2, SVAŠTARA, ŠKOVACA i SATIRIČKI PRILOZI. Uredništvo ne snosi odgovornost za sadržaj komentara.

Sigurnosni kod
Osvježi

galerije1

mi-logo
wonline
yrno
Vremenska prognoza
za Lošinj


ZADNJI KOMENTARI

  • Odumiranje lokalnih medija doprinosi širenju dezinformacija

    Dodo 03.08.2021 14:42
    Ajmo reći gradonačelnica
    Novac dobiven od Eu se morao negdje ulupati, a gradonačelnica Malog Lošinja Butkoviću nije ...
     
  • Odumiranje lokalnih medija doprinosi širenju dezinformacija

    Licemjer 03.08.2021 13:43
    ...
    Za što ga ja to točno klevećem?
     
  • Odumiranje lokalnih medija doprinosi širenju dezinformacija

    gost 03.08.2021 11:58
    Hm...
    To su teške optužbe koje bi se mogle okarakterizirat i kao kazneno djelo klevete. Nadam se ...
     
  • Odumiranje lokalnih medija doprinosi širenju dezinformacija

    Licemjer 03.08.2021 11:14
    ...
    Umjesto da se zahvaljujete Vedranu, zahvalite se tko mu je već platio mjenjanje krova i ...
     
  • Odumiranje lokalnih medija doprinosi širenju dezinformacija

    Vedrane hvala Ti 03.08.2021 10:16
    Glas otoka
    Srećom imamo lokalni nezavisni portal i perjanicu objektivnog Novinarstva, jedini iza kojeg ...
     
  • Odumiranje lokalnih medija doprinosi širenju dezinformacija

    Spavačica 03.08.2021 06:27
    Spavač
    Zar nije jedan od tih spavača ili spavačica postao novi direktor Crvenog križa ?
     
  • Odumiranje lokalnih medija doprinosi širenju dezinformacija

    Simon 02.08.2021 21:12
    Lokalci
    A što reći o lokalnim "izvorima informacija" koji daju promociju razno raznim HDZ spavačima ...
     
  • Odumiranje lokalnih medija doprinosi širenju dezinformacija

    Kapetan male barke 02.08.2021 14:37
    pomrčina zdravog razuma
    Evo što dobiješ kad jednu glupost pokušaš opravdati, pa nastaviš izmišljati nove gluposti koje ...
     
  • Odumiranje lokalnih medija doprinosi širenju dezinformacija

    ZeZ 02.08.2021 12:49
    12 godina statiranja
    A što očekivati od magistre ekonomije kojoj je trebalo 12 godina da stekne diplomu, a jedino ...
     
  • Odumiranje lokalnih medija doprinosi širenju dezinformacija

    Kad je bal, Nek je bal 02.08.2021 09:53
    Lošinjski Obrovac
    Koliko je gradonačelnica sposobna u vođenju investicija vidjeti smo u prošlom mandatu kada ...
     
  • Odumiranje lokalnih medija doprinosi širenju dezinformacija

    Jumbo 02.08.2021 08:39
    Mrtvaška: Politički pamfleti i lažna obećanja
    Umrtvljeni lokalni mediji ne donose vijesti koje smetaju lokalnim šerifima i šerificama.
     
  • Priča o golfu: Zadnji čin obmane javnosti

    gost 01.08.2021 16:57
    Primjeren komentar
    HDZ-ov privatni bal vampira i samopromocija Velikog vođe i njegovih kokošara pa nije ni ...
     
  • Priča o golfu: Zadnji čin obmane javnosti

    Bruno 01.08.2021 16:04
    i ja sanjam svaki dan
    Sanjam kako brzobrodskom linijom doći u neko normalno vrijeme u Rijeku kao županijsko ...
     
  • Priča o golfu: Zadnji čin obmane javnosti

    Žuja 01.08.2021 11:13
    Bravo za ništa
    Hvalit će se isto kao prije zadnih izbora "ostvarili smo sve što smo najavili" iako Lošinj ...
     
  • Priča o golfu: Zadnji čin obmane javnosti

    Lino 01.08.2021 10:15
    sanjam svaki dan
    Zanima me hoće li se nakon izgradnje pristništa na Mrtvaški gradonačelnica hvaliti kako je ...
     
  • Priča o golfu: Zadnji čin obmane javnosti

    gost 01.08.2021 09:49
    Mala zemlja za velike hvalisavce
    Na spajanje Pelješkog mosta pozvan i predsjednik HDZ-a BiH. Predsjednik Republike Hrvatske ...
     
  • Priča o golfu: Zadnji čin obmane javnosti

    TT 31.07.2021 17:37
    ...
    Istina je da je njena nepismenost neupitna. Jer, tko bez titlova ne može pratiti sam sebe ...
     
  • Priča o golfu: Zadnji čin obmane javnosti

    gost 31.07.2021 13:33
    Ana je nevina
    Istina je da je pismenost Ane Kučić upitna. Tko bez blesimetra ne zna suvislo govoriti ...
     
  • Odumiranje lokalnih medija doprinosi širenju dezinformacija

    Potjeh 31.07.2021 09:39
    Faktografija
    A nama koji smo preživjeli minulu izbornu kampanju za lokalnu vlast i vidjeli ulogu ...
     
  • Odumiranje lokalnih medija doprinosi širenju dezinformacija

    hranitelj tuljana 30.07.2021 21:08
    Tko o čemu...
    Nama koji smo preživjeli 2020. i 2021. i nevjerojatnu količinu korona propagande sa svih ...
     
  • Priča o golfu: Zadnji čin obmane javnosti

    Čangrizavac 30.07.2021 18:25
    Tako piše ona koja je 12 god. studirala
    Svoju nepismenost i površnost Ana Kučić ne može sakriti ni u jednoj jedinoj rečenici.
     
  • Priča o golfu: Zadnji čin obmane javnosti

    Poskok 30.07.2021 17:40
    rimac, žalac, jadac
    Zar još uvijek vjeruje da joj rektalni alpinizam može imalo pomoći kada joj najviše bude ...
     
  • Deset lista - politika ista?

    gost 30.07.2021 17:39
    Državnički poslovi Ane Kučić
    Nakon dvomjesečnog odmora kao da je saborska zastupnica prionula je na posao. Na fejsu ...
     
  • Priča o golfu: Zadnji čin obmane javnosti

    Diditi 30.07.2021 17:13
    Lako će Puntarka s EU kontrolama ...
    Ovo me podsjetilo na Kučićkinu izbornu kampanju u kojoj je samouvjereno najavila da će svoja ...
     
  • Priča o golfu: Zadnji čin obmane javnosti

    Tvrtko 30.07.2021 14:26
    Puno ih je doprinijelo ...
    Puno je ljudi dalo doprinos izgradnji Pelješkog mosta. Otprilike 500 milijuna Europljana ...
     
  • Priča o golfu: Zadnji čin obmane javnosti

    gost 30.07.2021 14:07
    O Ana, o Ana tugo mojih dana
    i.imgur.com/pNHwhwM.jpg (http://i.imgur.com/pNHwhwM.jpg) Svoju nepismenost i površnost Ana ...
     
  • Deset lista - politika ista?

    gost 30.07.2021 13:52
    Dvomjesečni odmor A. K.
    Nije prošlo mjesec dana od izbora nego puna dva mjeseca. A nakon što je na današnji dan ...
     
  • Priča o golfu: Zadnji čin obmane javnosti

    Jeremija 30.07.2021 12:39
    Razdragani kič Ane Kučić
    Da ispuni dužnost klanjanja Velikom vođi na fejsu #anakucic je razdragana objava "Čestitke ...
     
  • Priča o golfu: Zadnji čin obmane javnosti

    ... 30.07.2021 12:27
    ...
    Priča o Pelješkom mostu je priča o nesposobnosti Hrvatske index.hr/.../...
     
  • Priča o golfu: Zadnji čin obmane javnosti

    sprdačina 30.07.2021 09:48
    znaju samo na se u se i poda se
    Još od doba Sanadera grade most kao strateški projekt koji će spojiti Hrvatsku. Upropastili ...