Glas građana za netaknuto more i slobodne dupine

Korisnička ocjena:  / 1
LošeNajbolje 

dupini Predstavnici udruge Prijatelji životinja će u četvrtak, 6. ožujka 2008., u Upravi za zaštitu prirode pri Ministarstvu kulture uz nazočnost predstavnika Državnog zavoda za zaštitu prirode, predati do sada sakupljenih 31.224 potpisa peticije državnom tajniku, Zoranu Šikiću.

 

dupiniPored već najavljene zakonske zabrane zatočavanja dupina, udruga Prijatelji životinja i brojne druge udruge uz veliku potporu građana očekuju od Uprave za zaštitu prirode pri Ministarstvu kulture da trajno proglasi rezervat kod Malog Lošinja na dobrobit Dobrog dupina, njegovog staništa, ali i ugleda i dugoročnog interesa čitave Hrvatske.

Ova peticija potpisivat će se dok se ne donese zakonska zabrana zatočavanja dupina i trajno proglasi rezervat dupina kod Malog Lošinja na ponos Hrvatske koja će se s pravom moći nazvati ‘Zemljom prijatelja dupina'.

Prema populacijskom istraživanju u proteklih petnaestak godina smanjio se broj dupina u Jadranskom moru za gotovo četrdeset posto. Zbog prelova ribe i masovnog istrebljenja jedna vrsta dupina u Jadranskom moru - obični dupin - već je izumrla.

Lošinjski rezervat trenutno je prvi rezervat za dupine u Mediteranu. Zbog međunarodnog ugleda, ali i činjenice da nas sve više turista posjećuje upravo zbog očuvanih prirodnih ljepota i baštine, proglašenje trajnog rezervata za dupine je od dugoročnog interesa za Hrvatsku jer su slobodni i zaštićeni dupini i 'Hrvatska - zemlja prijatelja dupina' turistički proizvod kojim će se rijetko koja zemlja moći podičiti.

Populacija dupina, odnosno čitava skupina kitova kojoj pripadaju i dupini, drastično je ugrožena i diljem svijeta. Stoga je UN, koji je 2007. proglasio kao Godinu dupina, zbog alarmantne situacije u cijelome svijetu aktivnosti za spas morskih sisavaca produžio i na 2008. godinu. Hrvatska ima veliku međunarodnu potporu trajnom proglašenju ovoga rezervata.

Najveće prijetnje opstanku dupina su onečišćenje mora, uznemiravanje i buka, nedostatak hrane zbog prekomjernog izlova ribe, ali i slučajni i izravni ulov dupina. Građani traže da rezervat bude trajno proglašen, što bi zajamčilo pravilnu i nužnu skrb o toj ugroženoj vrsti i njenom staništu.

S druge strane, Novi list je u ponedjeljak 3. ožujka pod naslovom "Rezervatu za dupine niža kategorija zaštite" izvijestio da se od Ministarstva kulture uskoro mogu očekivati izmjene vezane uz rezervat u smjeru da se kategorija zaštite smanji te da se od zaštite izuzmu neki dijelovi na tom dijelu otoka koje karakterizira gospodarska aktivnost.  List podjeća kako je su kratko vrijeme nakon proglašanja rezervata u javnosti krenula negodovanja, pa da je tako gradonačelnik Gari Cappelli iskazao nezadovoljstvo te je tražio da se zaštita proglasi u nižoj kategoriji, a isti zahtjev upućen je i iz Primorsko-goranske županije. Također podsjeća da su posebno ogorčenje rezervatom pokazali ribari, koji od proglašenja provode kampanju u kojoj naglašavaju da je proglašenje bilo ishitreno i da nije stručno utemeljeno. Krajem studenoga prošle godine Sekcija ribara iz Malog Lošinja u kabinet ministra kulture dostavila je peticiju s više od dvije tisuće potpisa sa zahtjevom da se rješenje poništi jer ribari smatraju da je neutemeljeno, a ugrožava egzistenciju ribara i drugih gospodarskih djelatnosti stanovnika otoka. Zahtjev za poništenje pojačali su i argumentima stručnjaka, Hrvoja Gomerčića s Veterinarskog fakulteta u Zagrebu i Emina Teskeredžića sa Instituta Ruđer Bošković, koji također smatraju da nema osnove za proglašenje rezervata jer, po njima, dupini u tom dijelu nisu ni brojniji ni ugroženiji nego u bilo kojem drugom dijelu Jadrana.

Na upit Ministarstvu kulture što se po pitanju preventivne, odnosno trajne zaštite planira učiniti, iz kabineta ministra Novi list je dobio odgovor u kojem se medu ostalim navodi: »Ministarstvo kulture zajedno s Državnim zavodom za zaštitu prirode  razmatra mogućnost proglašenja trajne zaštite u nekoj od blažih kategorija sukladno Zakonu o zaštiti prirode. U tome postupku razmotrit će se granice budućeg zaštićenog područja radi mogućeg isključenja zona intenzivnijih gospodarskih aktivnosti. Uskoro će uslijediti prethodne rasprave s dionicima na tome području. Bitnu ulogu u ovom procesu imat će Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Primorsko-goranske županije 'Priroda', koja će paralelno pokrenuti aktivnosti na izradi plana upravljanja zaštićenim područjem te pravilnika o unutarnjem redu, stoji u odgovoru Ministarstva kulture.