Ako struka i udruge ne natjeraju politiku na drukčiji odnos prema prostoru, najvredniji dio hrvatskog teritorija postat će vlasništvo stranaca, upozorile su otvorenim pismom arhitekte okupljenje na kongresu u Opatiji jadranske udruge Plavi forum i Odbor za zaštitu od nekontrolirane urbanizacije.
Naša će država, tvrde, sljedeće desetljeće biti najveće gradilište u Europi jer su prostorni planovi dimenzionirali Hrvatsku na 16 milijuna ljudi.
U najužem zaštićenom obalnom području vlada dopušta aktiviranje građevinske zone za novih tri milijuna ljudi i olako nasjedamo investitorima koji pod krinkom turističkog razvoja grade stanove za tržište.
Velikim mešetarima pogoduje i država. Dokaz tome je novi Zakon o prostornom planiranju i gradnji u koji je ministrica Matulović-Dropulić “zaboravila” ozakoniti normative i kriterije prostornog planiranja, dakle donijeti zaštitne mehanizme kakve su na vrijeme utvrdili naši susjedi.
Očita je namjera zakonodavca da političkoj proizvoljnosti omogući da i dalje dominira nad strukom i općim dobrom, kaže prof. Damir Franolić u ime Plavog foruma. Dodaje da su do ovih alarmantnih pokazatelja o namjeri brutalnog građevinskog napada na obalu došli analizom prostornih planova po jadranskim gradovima i općinama i ti su podaci poznati resornom ministarstvu.
Iz svega zaključuju da su neki politički krugovi i s njima povezani interesni lobiji prepoznali hrvatski prostor, posebno Jadran i Zagreb, kao predmet špekulacije.
U toj otimačini sudjeluje i dio struke koja se stavila u funkciju raznih interesnih grupa. Licemjernost političara i državnih činovnika ide tako daleko da krivnju za devastaciju prebacuju na građane koji su prodavali zemljišta, a ne na one koji su planovima omogućili divlju urbanizaciju, zaključuje Franolić.
Izopačeno
... dodajem članku komkretan primjer; U Makarskoj je u vrijeme domovinskog rata izvršena kupoprodaja terena koji se nisu smatrali građevinskim jer su bili uski pojas od desetak metara šikare i šetnice uz plažu. 2000-te godine novi vlasnici, mahom iz susjedne države, izašli su pred iznenađenu javnost sa Planom DONJA LUKA 1. Investitori i gradski službenici su jednoglasno zamisao nazvali fantastičnim projektom koji će zapuštenu šikaru urbanizirati i za buduća pokoljenja ostaviti nešto lijepo. Građani, koji su se usudili komentirati, nazvali su planiranu zamisao "Kineskim zidom" i izrazili zgražanje. Iznenađeni neposredni susjedi, dotada prvi do mora, nakon gradnje sa svog posjeda više ne mogu vidjeti more, a niti osjetili dašak mediterana. Projektirani su, zatim 2002. godine izgrađeni četveroetažni objekti - hoteli čija tlocrtna površina prekriva cca 80% terena ( 40% dozvoljenog, ali ja cca 50% placa prekriveno šetnicom i plažnim pjeskom). Na raspravi, upravo ti koji najviše i neposredno gube, šutili su ili samo sa strahopoštovanjemkomentirali detalje iz plana ne usuđujući se osuditi i bojkotirati generalno - cijeli Plan. Kao suludu zamisao ljudi koji imaju čudne izvore financiranja skupih hotela i gradskih službenika koji im podilaze. Uprkos mnogim činjenicama po kojima bi baš službenici gradskog odjela za plansko građenje, trebali biti prvi filter odbacivanja takve zamisli, upravo su oni građanima poturivali "kukavičje jaje" i zdušno se trudili uvjeriti ih da im se čini da ne valja i da će pravi smisao vidjeti kad sve buge gotovo - izgrađeno. Strahopoštovanje financijski moćnih investitora i politički moćnih gradskih vlasti, te očigledna sprega navedenih proizvela je odsustva građana ili poptpunu šutnju, ili, stidljive natuknice na javnim raspravama. Tek u kuloarima se moglo čuti; ... majku im, ko im šta može, mogu te kupiti zajedno sa terenom. Uprkos tom strahu, usudio sam se protestirati s argumentima, te je jedino ispred moje kuće izbrisan nacrtani hotel, te se projektirala zelena površina. Ostalo je izgrađeno i sad kad je gotovo izgleda onako kako sam ja govorio na javnim raspravama, a ostali susjedi i građani van dvorane za javnu raspravu. Oni su sada u milosti moćnih, a ja doživljavam linč na vrlo surov način. Međutim linč će, izvjesno je, prestati kroz još destak godina, a Kineski zid će ostati stoljećima. Nek "buduća pokoljenja" spomenuta od "dobronamjernih" i "šutljivih" vide i glasno kažu koga poštuju; mene koji sam spriječio dio gradnje ili njih koji su izgradili "nešto lijepo". Avionske snimke, uokvirene na zidu ispred ulaza u Ured Grada, zorno prikazuju opisano. Kad se fokusira opisana zona Ratca ( Donja Luka ),može se vidjeti niz privatnih jednokatnica i dvokatnica prema moru koje završavaju sa građevinom koja ( na avionskoj snimci ) izgleda upravo kao veliki debeli ( KINESKI ) zid. Ovo je samo jedan ( a ima ih previše ) slučaj upropaštavanja ljepote primorskog gradića. Također i primjer gdje se, uz izvjesnu žrtvu, čak i pojedinac može izboriti i spriječiti devastaciju. Razvojem demokracije i uljuđivanjem države ( EU ) pojedinci će, sa ovakvim osnovama borbe, biti sve zaštićeniji i/ili dobiti sadisfakciju.
Stahovlada
Poznata mi je situacija na makarskoj plazi i znam da tamo uistinu vlada izopacen mentalitet (malo mjesto, nezaposlenost i zavisnost ljudi od milosti vlasti). Zaista je vrijeme da netko pocne da odgovara za svoje postupke. Ljudi se boje i jasno im je da ako podignu glavu, dobice po nosu. Jedno je moguce da im netko "po sluzbenoj duznosti" pomogne da se izbore za svoja prava. Evo, Evropa daje lijepe novce za udruzenja kao ovo. Lijepo je pisati o prirodi i brinuti se o dupinima, mislim da je jednostavnije da se za pocetak drzimo zakona k'o pijan plota. Da li postoji organizirana pravna pomoc koje bi ove udruge osigurale (kao u slucaju u Makarskoj o kojoj boris govori)? Ukoliko bi bilo rezultata, siguran sam da bi bilo i donacija. Na kraju krajeva, nece ih ni Evropa vjecito placati. Svatko od Borisovih susjeda bi bio presretan da se je mogao na nekoga osloniti.
Kako doci do prostornog plana
Moze li mi netko objasniti kako doci do kopije prostornog plana opcine Makarska (donesen) i Baska Voda (u procesu usaglasavanja). Da li se moze dobiti u elekronskom obliku i po usaglasenju gdje se mora objaviti?
devastacija
Na obali gdje je vojska , nicu kuce kuce koje se odmah farbaju, jedan dan su od cicigle drugi dan su sive. ide se dalje pored velike kuce odmaralista slovenaca, iskopana rupa , radi se septicka jama za odmaraliste sa ispustom u more, nadalje prije mosta sa lijeve strane nasipano kamenje i iskop a sa desne strane, nekakav zid se radi uz more, i nekakav nasip u moru.
Obilaznica
Prolaznik nešto govori o devastaciji pa zaboga što bi vi u lošinju bili privilegiraniji od nerezina. Eno netom završena obilaznica nerezina konačno dobiva, na sjevernoj petlji svoj obol, to jest neznam kome pripada posjed, ali je uredno potkopana magistralna cesta i "sigurno sa dozvolama" se radi betonsko kamena ograda, koja vizualno i praktično ne pripada tom dijelu ceste.
Govorimo kako urediti mala mjesta, na taj način ne sigurno, a i sigurnost prometa je upitna.
Ispričavam se investitoru ako ima odobrenje, onda sram bilo onoga tko je tako nešto dozvolio. Šta bi bilo kada bi, kako se kome digne ona stvar, pregrađivao i ograđivao bez ikoga pitati. Koliko mi se čini na pomolu je još jedan kamenolom, jer sam vidio velike kamione i ono što melje kamen.
Pisi Andrei Gregorini
nije to niko dopustio, to se niti ne treba dopustiti svoj posjed imas pravo ograditi s time da ne prekrsis propis tj. visinu zida ili ograde. jos se sjecam kada je nasa vrla andrea natjerala inspekciju svojim bdjenjem nad njima da skrate Jurekoviću ogradu za 5cm, pa sada rđa, sto je puno ljepse
Nas je problem sto nismo taj propis prilagodili tvom istancanom ukusu za estetiku
Obilaznica
E jebaču malo si ciničan, prvo tko je ta gregorina i najvažnije ja nisam mislio ništa lošeg osim što sam dao svoj komentar, a zapravo to i nije moja stvar, već nekih organa koji bi takove stvari trebali uočavati prije nas smrtnika i prema svima biti isti.
sto uociti
nisam cinican, niti meni se ta ograda ne sviđa, ali ne mogu tu nista ako se ograđuje privatno vlasnistvo,
to je sve do pojedinca netko ograđuje sa suhozidom, netko žicom, a netko betonskim zidom.
mislim da bi grad ako ima volje, a znam da nema, napraviti uredbu kojom bi se reguliralo gdje se moze kakav materijal koristiti za ograđivanje, uz cestu, dalje od ceste u mjestu ili tako nesto
Svatko ima pravo na zdrav život. Država osigurava uvjete za zdrav okoliš. Svatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša.