Planinarsko ekološka sekcija Hrvatskog planinarskog društva "Zagreb - Matica", najstarijeg i najbrojnijeg planinarskog društva u Hrvatskoj uputilo je pismo potpore udruzi Eko Kvarner Cres-Lošinj u njenom nastojanju na očuvanju krajobraznih vrijednosti planine Osorščice od neprimjerene gradnje turističke žičare od Nerezina na vrh Sv. Mikul:
Planinski masiv Osoršćice sa svojim istaknutim vrhovima Mažova gora (151 m), Križica (343 m), Televrin (588 m), Sv. Mikul (558 m), Počivalice (246 m) i Kalčić (286 m) predstavlja neprocjenjivu prirodnu vrijednost otoka Lošinja. Svojim očuvanim krajobrazom, bogatom biološkom raznolikošću, bujnom mediteranskom vegetacijom, geološkim i krškim posebnostima, planina Osoršćica jedan je od posljednjih dragulja netaknute prirode na Mediteranu i kao takva značajna je u europskim razmjerima. Još davne 1887. godine, na poticaj austrijskog prijestolonaslijednika Rudolfa Habsburškog, bečki Oestereichischer Touristenklub gradi 5,5 km dugačku planinarsku stazu iz Nerezina na vrh Sv. Mikul, koja je i danas upotrebljiva, te potpuno u skladu s prirodnim okolišom i krajobrazom Osoršćice . . .
Ovih dana se u Prostornom planu uređenja grada Malog Lošinja može pročitati hvalevrijedna inicijativa za zaštitom planine Osoršćice kao značajnog krajobraza (poglavlje 1.2.8.6., str.112). Navodi se kako je planina Osoršćica prirodni predjel osobite krajobrazne vrijednosti koji se odlikuje mnogim biološkim i geološkim posebnostima, te ljepotom krajobraza i prekrasnim vidicima što je čini jedinstvenom otočnom planinom. U poglavlju 2.3.2.2. (str. 242) navodi se kako je značajni krajobraz prirodni predjel velike krajobrazne vrijednosti i biološke raznolikosti, utvrđen sukladno Zakonom o zaštiti prirode, a u kojem nisu dopušteni zahvati i radnje koje narušavaju obilježja zbog kojih je proglašen. Kaže se nadalje i kako u zaštićenom krajobrazu se mogu obavljati samo one radnje koje ne narušavaju izgled i ljepotu krajolika, ne mijenjaju karakterističnu konfiguraciju terena i zadržavaju tradicionalni način korištenja kultiviranog krajobraza. Spomenimo da se kao spomenici prirode planiraju proglasiti i Vela jama pod Televrinom, te špilja Sv. Gaudencija pod Sv. Mikulom.
Međutim, u Odredbama za provođenje Prostornog plana uređenja grada Malog Lošinja (poglavlje 5.1.5., članak 165, str. 63) navodi se planirana gradnja turističke žičare iz Nerezina na Osoršćicu i to kao dopuna pješačkih putova. Polazna stanica predložene žičare bila bi na potezu od Barda do sela Peštine, a žičara bi završavala na vrhu Sv. Mikul.
Tvorci prostornog plana očito nisu svjesni kontradiktornosti projekta žičare sa inicijativom za zaštitom planine Osoršćice kao značajnim krajobrazom, a žalosno je i da su oba prijedloga navedena u istom dokumentu. Planirana gradnja turističke žičare predstavljala bi neshvatljiv atak i trajnu devastaciju neprocjenjive krajobrazne vrijednosti Osorščice, oskvrnula bi se vizura i prirodne ljepote ove jedinstvene planine, a izrazito negativan bi bio utjecaj na biološku raznolikost i krhki planinsko-mediteranski ekosustav Osoršćice. Ovakvi prirodni prostori ne trpe najezdu turista nekakvim žičarama, a planinarskih staza i šetnica ima sasvim dovoljno za ljubitelje prirode.
Spomenimo i osjetljivo krško područje koje ne trpi nikakva zagađenja tla i okoliša, a koja bi bilo nemoguće izbjeći aktivnostima gradnje i održavanja pogona žičare. Nevjerojatno su cinične preporuke tvoraca prostornog plana (Odredbe za provođenje Prostornog plana uređenja grada Malog Lošinja, poglavlje 5.1.5., članak 165, str. 63), citat: "Trasu žičare i prateće građevine treba postaviti i oblikovati sukladno kriterijima zaštite prostora, vrednovanja krajobraznih vrijednosti i autohtonog graditeljstva", što naravno nije moguće. Činjenica je da objekt turističke žičare na planinu Osoršćicu predstavlja, najblaže rečeno, potpuno nepotreban i vrlo kontraproduktivan zahvat na ovaj prirodni dragulj otoka Lošinja, bespotrebno trošenje novaca poreznih obveznika i što je najgore, nepovratno uništavanje dragocjenih prirodnih i turističkih resursa Republike Hrvatske.
HPD Zagreb-Matica, najstarije i najbrojnije hrvatsko planinarsko društvo s iskustvom uspješno vođenih nacionalnih kampanja za zaštitu prirode Velebita i ostalih planinskih područja Hrvatske, oštro prosvjeduje protiv bezumnog projekta gradnje turističke žičare na planinu Osorščicu, te iskazuje bezrezervnu potporu udruzi Eko Kvarner povodom pokretanja ekokampanje "Ne žičari na Osoršćicu!"
Očekujemo i nadamo se da će i naše buduće generacije moći doživjeti nezaboravno panoramsko razgledavanje Kvarnerskih otoka s djevičanskih visova Osoršćice bez monstruoznog zdanja žičare.
S vjerom u uspjeh kampanje, srdačno Vas pozdravljamo!
Edo Hadžiselimović, dipl.ing.
Predsjednik KPP HPD Zagreb-Matica
Programski koordinator PES HPD Zagreb-Matica
Ne žičari na Osorščicu
Žičarom na vrh Osorščice ta prirodna ljepota i nenadomjestiva vrijednost bila bi zauvijek unakažena, upropaštena i svedena na nevažni dodatak jednom ružnom tehničkom uređaju.
• Svatko ima pravo na zdrav život. • Država osigurava uvjete za zdrav okoliš. • Svatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša.
Planinarsko ekološka sekcija Hrvatskog planinarskog društva "Zagreb - Matica", najstarijeg i najbrojnijeg planinarskog društva u Hrvatskoj uputilo je pismo potpore udruzi Eko Kvarner Cres-Lošinj u njenom nastojanju na očuvanju krajobraznih vrijednosti planine Osorščice od neprimjerene gradnje turističke žičare od Nerezina na vrh Sv. Mikul:
Ovih dana se u Prostornom planu uređenja grada Malog Lošinja može pročitati hvalevrijedna inicijativa za zaštitom planine Osoršćice kao značajnog krajobraza (poglavlje 1.2.8.6., str.112). Navodi se kako je planina Osoršćica prirodni predjel osobite krajobrazne vrijednosti koji se odlikuje mnogim biološkim i geološkim posebnostima, te ljepotom krajobraza i prekrasnim vidicima što je čini jedinstvenom otočnom planinom. U poglavlju 2.3.2.2. (str. 242) navodi se kako je značajni krajobraz prirodni predjel velike krajobrazne vrijednosti i biološke raznolikosti, utvrđen sukladno Zakonom o zaštiti prirode, a u kojem nisu dopušteni zahvati i radnje koje narušavaju obilježja zbog kojih je proglašen. Kaže se nadalje i kako u zaštićenom krajobrazu se mogu obavljati samo one radnje koje ne narušavaju izgled i ljepotu krajolika, ne mijenjaju karakterističnu konfiguraciju terena i zadržavaju tradicionalni način korištenja kultiviranog krajobraza. Spomenimo da se kao spomenici prirode planiraju proglasiti i Vela jama pod Televrinom, te špilja Sv. Gaudencija pod Sv. Mikulom.
Spomenimo i osjetljivo krško područje koje ne trpi nikakva zagađenja tla i okoliša, a koja bi bilo nemoguće izbjeći aktivnostima gradnje i održavanja pogona žičare. Nevjerojatno su cinične preporuke tvoraca prostornog plana (Odredbe za provođenje Prostornog plana uređenja grada Malog Lošinja, poglavlje 5.1.5., članak 165, str. 63), citat: "Trasu žičare i prateće građevine treba postaviti i oblikovati sukladno kriterijima zaštite prostora, vrednovanja krajobraznih vrijednosti i autohtonog graditeljstva", što naravno nije moguće. Činjenica je da objekt turističke žičare na planinu Osoršćicu predstavlja, najblaže rečeno, potpuno nepotreban i vrlo kontraproduktivan zahvat na ovaj prirodni dragulj otoka Lošinja, bespotrebno trošenje novaca poreznih obveznika i što je najgore, nepovratno uništavanje dragocjenih prirodnih i turističkih resursa Republike Hrvatske.
