|
 |
|
| Glavni Izbornik | ||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
|
| Drugi Izbornik | ||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
|
| Najčitanije |
|---|
| Aktualno |
|---|
|
|
|
|
|
|
| Distribucija sadržaja |
|---|
|
| Prijedlozi i primjedbe na prostorni plan Grada Maloga Lošinja |
|
|
| Administrator | |
| Nedjelja, 17 Rujan 2006 | |
EKO KVARNER Ogranak Nerezine i Artatore Povjerenstvu za izradu prostornog plana
Prva osnovna konstatacija je da se i ovim planom kao i većinom prostornih planova koji su u izradi neracionalno troši prostor.
Evropski obalni okoliš već je žrtva vlastite popularnosti, a učinci rastu s godišnjim preseljenjem milijuna turista na te obale, objavila je Europska agencija za okoliš.
U izvještaju Promjena lica europskih obalnih područja upozorava se da se ubrzano iskorištavanje obalnog prostora, koja uglavnom pokreću industrija zabave i turizma, prijeti uništenju osjetljive ravnoteže obalnih ekosustava . . .
"No da bi smo zaštitili naša obalna područja, moramo ih revalorizirati, ne kao igrališta ili transportne pravce s neograničenom izgradnjom za beskonačan broj stanovnika, ne kao rekreacijski i brodski potencijal, nego kao osjetljive sustave koji formiraju krajolik i nalaze se u središtu mnogih zajednica", dodala je McGlade.
U istom smislu govori i Strategija prostornog planirana RH kao i Uredba o zaštiti obalnog pojasa.
U dalnjem tekstu biti će obrađena pojedina područja Grada M.Lošinja za koja smatramo da su neodgovarajuće riješena.
Područje Nerezina:
Turističku zonu (T2) na području Lopari potrebno je smanjiti
Turističku zonu (T2) na području sadašnjeg kampa Rapoća treba smanjiti
Turističku zonu (T2) na području naselja Bučanje ne treba uopće širiti.
Osnovni razlog za gore navedene prijedloge je neodgovarajuće rješenje otpadnih voda.
Luke zatvorenog tipa ( Luka Nerezine te eventualno nova nautička marina) imaju 4. kategoriju mora. Područje oko naselja Lopari i kampa Rapoća već sada i bez povećanja kapaciteta u ljetnim mjesecima dosižu 3. kategoriju mora ( neodgovarajuće za kupanje).
Izgradnjom novih kapaciteta i nove nautičke marine more i priobalje Nerezina u potpunosti bi se uništilo.
Osim same turističke gradnje potrebno je izgraditi i stanove za brojno osoblje koje će zadovoljavati predviđenu kvalitetu od 4 zvijezdice što dodatno opterećuje prostor.
Sljedeći limitirajući faktor izgradnje svakako je i opskrba tekućom vodom koje mi nemamo beskonačno, u testualnom dijelu PPU-a to se navodi ali u tabelarnim prikazima to nije dovoljno jasno određeno.
Dakle treba jasno reći kojiu količinu stanovnika uključujući i Grad Cres može podnijeti naš sadašnji izvor vode Vransko jezero. Bez tih pokazatelja brojka od oko 13.000 novih ležajeva za područje Grada M.Lošinja, što je više od 50% postojećih kapaciteta, nije opravdana.
Trenutno je Nerezine po broju noćenja na 2. mjestu iza Maloga Lošinja. U brojkama to je kapacitet od oko 5500-6000 kreveta ako k tome dodamo novih 3400, dolazimo do brojke od oko 9000 kreveta. Samo za potrebe gostiju potrebno je dakle oko 3000 parkirnih mjesta za automobile. U PPU je navedeno da svako parkirno mjesto iznosi oko 60m ˛ što znači da je 3000x 60=180.000 m ˛ ili 18 ha prostora potrebno samo za parkirališta.
Ovim planom takvi parkirni prostori nisu predviđeni što je dodatni limitirajući faktor velikog broja novih kreveta.
Jednako tako potrebno je jasno izračunati koliki je stvarni kapacitet naših plaža jer se nastankom nove nautičke marine isti uvelike smanjuje. U PPU nigdje nije naznačen faktor površine za pojedinog kupača iz čega bi se u konačnici mogli izračunati i teoretski mogući kapaciteti smještaja. Stoga tražimo da se takav faktor, isto kao i za automobil (60m˛ po automobilu ), izračuna za jednog kupača.
Po iskustvu iz nama bliskih područja otoka Krka, Istre i Dalmacije dokazano je da se većina stambenih građevinskih zona u konačnici pretvori u apartmanska naselja. Napominjemo da Nerezine već sada ima dovoljan broj praznih kuća koje bi se velikim stambeno-građevnim područjem samo povećao.
Iz gore navedenog predlažemo da se smanje građevna područja za područje Nerezina.
Žičara za Osoršćicu je nepotrebna i neopravdana. Budući da našu otočku «planinu» Osoršćicu već sada u sezoni dnevno posjećuje više od 100 izletnika (podaci iz knjige utisaka u crkvici Sv.Mikul na istoimenom vrhu) ne vidimo nikakav razlog povećanja tog broja, tim više što se na Osoršćici ne predviđa izgradnja nove infrastukture i dodatnih sadržaja. Povećanjem broja posjetitelja dodatno bi se opteretio krhki eko sustav.
Zahtjevamo da se iz PPU-a izbaci žičara za Osoršćicu.
Dio uvale i rta Sonte predviđen je za sportsko rekreativnu zonu. Budući da to područje još nije dovoljno arheološki istraženo ( ostaci crkvice Sv.Platona) potrebno je predvidjeti njegovo istraživanje, a do tada ga odgovarajuće planom zaštititi, a nastanak sportsko-rereacijskih zona ograničiti na područje koje nije zaštićeno.
Nautički turizam u Nerezinama:
Postojeća je luka loše iskorištena te nezaštićena za vjetrove.
Ovim PPU-om potrebno je predvidjeti poboljšanje kvalitete u nerezinskoj luci što bi značilo produbljenje sjeverozapadnog dijela te postavljanjem valobrana ispred ulaza u luku.
Prostor do južnog liukobrana nerezinske luke predviđen je za uređenu plažu te građevinsku zonu. Kakva je to građevinska zona? U tekstualnom dijelu nije odgovarajuće definirana, a pošto se nalazi u pojasu unutar 70 m od obale ne vidimo svrhu otvaranja takve građevinske zone.
Zahtjevamo da se taj dio građevinske zone u potpunosti izbaci iz PPU-a jer uređenje plaže koje je predviđeno planom ne podrazumjeva i građevinsku zonu.
Iako u PPU za potrebe lukobrana nautičke marine nije ucrtano niti opisano nasipavanje mora, isto se podrazumjeva, a po izjavama investitora ono čini čak 60% ukupne investicije marine.
Strategijom prostornog planiranja RH te Programom prostornog planiranja RH, zabranjeno je veliko nasipavanje mora te stoga i ovim PPU-om isto mora biti definirano i ograničeno na minimalnu moguću mjeru.
Prilazni put za južni krak lukobran nautičke marine u PPU-u ucrtan je kao postojeći što ne odgovara stvarnom stanju.
Prilazni put za sjeverni lukobran nautičke marine nije ucrtan, ali zahtjevamo da se tekstualno jasno napiše da u skladu s odredbama iz Koncepta PPU ML str 146. takav prilazni put za nautičku marinu nije moguć budući da cijelom svojom dužinom prolazi kroz naselje.
Kao zaključak navodimo da je područje zahvata buduće planirane nautičke marine veće od 10 ha morske površine u sredini naselja. Županijskim planom je na tom području s jednakom površinom i jenakim gabaritima predviđena nautička marina do 400 vezova. Iz toga proizlazi da će buduća marina imati oko 40% neiskorištenog morskog prostora te stoga zahtjevamo da se površina buduće nautičke marine smanji za najmanje 40% od sada planirane površine, a u korist uređenih plaža kojih već sada nedostaje.
Zahtjevamo da se prostor u zaleđu lučice Biskupija predviđen za T1 (Hotel) izbriše budući da se nalazi u obalnom pojasu od 70 m.
Područje Ćunskog:
Područje oko zračnog pristaništa nije dovoljno dobro obrađeno te se produljenjem poletno-sletne staze ukidaju prilazi naseljima Kandija i uvali Zabodarski s oko 10-tak kuća.
Za uvalu Kandija predviđa se prilazni kolni put iz pravca Artatora dok se za Zabodarski ne predviđa nikakav kolni put.
Potrebno je predvidjeti prostor za kolni put do uvale Zabodarski. Svojevremeno, prilikom gradnje sadašnje zračne luke, put za spomenutu uvalu već je izmješten ali nije nikada ucrtan. Napominjemo da je takvog puta uvijek bilo te stoga treba predvidjeti i ovim planom.
Jedno od mogućih riješenja je da se prilikom produljenja piste predvidi i dodatnih 3-4 m širine potrebnih za lokalni prilazni put do uvale Zabodarski.
Područje Tovar:
Predlažemo da se ograniči građevinska zona za područje oko brda Tovar. Ako je za to područje predviđena nautiča luka za ribarske brodove s eventualnim potrebnim sadržajem, pitamo se za koje se stanovnike predviđa spomenuta građevinska zona.
Gotovo je sigurno da će se ta zona vrlo brzo pretvoriti u apartmansko naselje uz samu obalu.
Turističko naselje Poljana:
Na tom je području već došlo do devastacije prostora, a sadašnjim bi se prijedlozima plana za to i potvrdilo što je u najmanju ruku neprihvatljivo. Loše riješeno pitanje otpadnih voda te ostale infrastukture idu u prilog našem razmišljanju. Broj stalnih i sezonskih radnika u odnosu na prijašne razdoblje drastično je smanjen tako da opravdanost novih smješajnih kapaciteta kao izvora za zapošljavanje je upitna.
Predlažemo da se predvidi samo minimalno prostorno povećanje neophodno samo za podizanje nivoa usluge u postojećem naselju.
Brodogradilišta na području Grada u planu se uzimaju kao postojeće stanje (M.Lošinj i Nerezine) nedostatno planira njhova modernizacija i pretvaranje u ekološki prihvatljive proizvodne pogone. Osim samog načina modernizacije potrebno bi bilo predvidjeti i vremenski period do kada se određeni neodgovarajući tehnološki postupci moraju sanirati (napr.suho pjeskarenje). Potrebno bi bilo predvidjeti eventualno izmještanje pogona koji su neprimjereni za obalno područje.
Golf igrališta na području Grada M.Lošinja:
Na strani 165 u PPU-u spominje se vježbalište za golf (područje Kurila) iako je Uedbom o zaštićenom obalnom pojasu jasno rečeno da je izgradja takvih igrališta na otocima zabranjena.
Po planovina evropske golf udruge golf igralište ima 18 rupa a vježbalište za golf 9-12 rupa.
Igralište troši u prosjeku oko 2000 mł vode. Svakih 24 h jedno golf igralište popije istu količinu vode koju potroši gradić s oko 8000 stanovnika.
Golf igrališta su potpunosti umjetne tvorevine te podrazumjevaju izgradnju pratećih sadržaja.
Primjenom umjetnih gnojiva i pesticida za vrtlarsku kozmetiku golf igrališta uzrokuje se visoki stupanj kontaminacije zemljišta. Golf teren godišnje potroši 1300-1500 kg otrova i još tone umjetnog gnojiva koje se upija u tlo.
Zabrinjavajuće je da za izgradnju golf igrališta nije potrebna građevna dozvola već je dostatna samo lokacijska dozvola što znači da jednom kada se golf igralište ili vježbalište ucrta u planove njegova realizacija biti olakšana.
Usporedbe radi podaci iz EU govore da su prihodi ostvareni jenim golf igralištem znatno manji od prihoda ostvarenih uzgojem maslina za istu utrošenu površinu. U istim izvorima navodi se da je prosječna plaća spremačice i osoblja zaposlenoh na golf igralištu oko 300 EU, što je i u našoj državi ispodprosječna plaća (podaci se odnose na Portugal).
Po podacima UN glavni će problem čovječanstva u narednih 20 g. biti pitka voda, dakle ovakvi tereni u budućnosti nemaju perspektive. Kao posljedica spomenutog narasti će cijena održavanja što će često dovesti do bankrota investitora koji će prenamjenom zemljišta pokušati zaraditi uloženi novac. Nama će vjerojatno ostati samo kontaminirano zemljište i eventualno apartmani u tuđm vlasništvu.
Još jenom jasno NE za golf igrališta te vas molimo da ih izbacite iz planova.
PRIMJEDBA NA PRIJEDLOG LOKACIJE TRANSFER STANICA ZA OTPAD
Smatramo neprihvatljivim da se transfer stanica za otpad nalazi između dva naselja – naselja Ćunski kojem je novim Prostornim planom Grada Malog Lošinja predviđeno proširenje građevinske zone za cca 40%, odnosno naselja Artatore koje je definirano kao turističko naselje sa mogućnošću širenja kapaciteta do 900 kreveta.
Osim toga, transfer stanica za otpad mora biti udaljena barem 500 m od naselja što u ovom slučaju nije ispoštovano.
PRIMJEDBA NA PRIJEDLOG ISTRAŽIVANJA I ISKORIŠTAVANJA MINERALNIH SIROVINA – KAMENOLOM E1 BRDO KUŠĆ I E2 BOJNAK
Smatramo neprihvatljivim da se za KAMENOLOM BOJNAK predviđa proširenje, odnosno da se KAMENOLOMU BRDO KUŠĆ omogući daljnja eksploatacija mineralnih sirovina.
1. KAMENOLOM BOJNAK
Kamenolom Bojnak smješten je na području općine Cres, a administrativno graniči s područjem Grada Mali Lošinj, pa bi se predviđeno proširenje nalazilo na području Grada Mali Lošinj.
Radi se o LEGALNOM kamenolomu koji posjeduje verificiranu Studiju utjecaja na okoliš, odnosno na temelju nje ishodovane slijedeće dokumente nužne za ekploataciju mineralnih sirovina:
rješenje za istraživanje tehničko-građevnog kamena u istražnom prostoru «Bojnak» (Klasa: UP/I-310-34/99-01/00008; Urbroj: 2170-01-04-00-6/BK)
koncesiju za eksploataciju tehničko-građevnog kamena u eksploatacijskom polju «Bojnak» na Cresu (na temelju rješenja Ureda za gospodarstvo, Primorsko-goranske županije, Klasa: UP/I-310-34/00-01/008; Urbroj: 2170-01-04/01-5/BK od 06. veljače 2001. i rješenja Ureda državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji, Službe za gospodarstvo Klasa: UP/I-310-34/03-01/0009, Urbroj: 2170-76-02-04-02/BK od 28.siječnja 2004.) koja je na snazi do 25. veljače 2041.
Povjerenstvo za utvrđivanje rezervi mineralnih sirovina izdalo je 26. srpnja 2000. rješenje o količini i kakvoći rezervi tehničko-građevnog kamena u istražnom prostoru «Bojnak» (Klasa: UP/I-310-01/00-03/91; Urbroj: 526-04-00-05) na temelju kojega je vidljivo da EKSPLOATACIJSKE REZERVE KAMENOLOMA «BOJNAK» ZADOVOLJAVAJU POTREBE I OTOKA CRESA I OTOKA LOŠINJA ZA IDUĆIH 90-tak GODINA (klasa A+B+C1= 4 622 930 mil. metara kubičnih, sa prosječnom potrošnjom od 1% rezervi kroz 2 godine ), ŠTO NEPOTREBNIM ČINI NJEGOVO PROŠIRENJE NA PODRUČJE GRADA MALOG LOŠINJA.
Tome treba pridodati da se MO Ustrine izjasnio protiv proširenja kamenoloma «Bojnak» zbog želje za razvijanjem autohtone poljoprivredne djelatnosti (ovčarstvo).
Eko-centar Caput insulae - Beli također se oštro protivi širenju kamenoloma «Bojnak» - zaštićena kolonija bjeloglavih supova koja obitava na otoku Cresu ne samo da je posebno osjetljiva na zagađenje bukom, nego i područje predviđeno za proširenje koristi kao zonu prehrane, odnosno slijetanja.
2. KAMENOLOM BRDO KUŠĆ
«KAMENOLOM BRDO KUŠĆ», Artatore bb, Ćunski navodi se kao postojeći kamenolom kojem se novim Prostornim planom Grada Malog Lošinja omogućava nastavljanje eksploatacije mineralnih sirovina.
Međutim, ovaj kamenolom ne posjeduje verificiranu Studiju utjecaja na okoliš, odnosno prema Uredu državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji (Klasa: 032-03/06-01/12; Urbroj: 2170-75-00-06-2) ne posjeduje:
- lokacijsku dozvolu za predmetni kamenolom
- odobreni rudarski projekt za izvođenje rudarskih radova
- koncesiju za eksploataciju tehničko-građevnog kamena.
Prema tome ne radi se o postojećem kamenolomu, kako to definira Prostorni plan Grada Malog Lošinja, nego o SNIMANJU POSTOJEĆE BESPRAVNE UZURPACIJE PROSTORA.
Stoga je UVRŠTAVAJE «KAMENOLOMA BRDO KUŠĆ» U PROSTORNI PLAN GRADA MALOG LOŠINJA PRIHVATLJIVO JEDINO ZBOG IZDAVANJA LOKACIJSKE DOZVOLE ZA SANACIJU (a ne za eksploataciju). To je potrebno posebno naglasiti kada se predmenti kamenolom spominje u novom Prostornom planu Grada Maloga Lošinja. Naime, prema 53. čl. Zakona o rudarstvu – pročišćeni tekst ( NN, 114/01) onaj tko je protuzakonito izvršio eksploataciju mineralnih sirovina dužan je sanirati nelegalnim radovima devastirano zemljište.
Istovremeno «Kamenolom brdo Kušć» nije prije početka izvođenja eksploatacije riješio imovinsko-pravne odnose sa svim vlasnicima zemljišta.
S obzirom da kamenolom «Bojnak» svojim eksploatacijskim rezervama pokriva potrebe i otoka Cresa i otoka Lošinja, te da Prostorni plan Primorsko-goranske županije predviđa postojanje samo jednog kamenoloma za oba otoka, i to isključivo na otoku Cresu, «Kamenolom brdo Kušć» nema opravdanje za daljnju eksploataciju niti po tim osnovama.
Osim toga treba napomenuti kako se predmetni kamenolom djelomično nalazi unutar 1000 m od mora što se protivi Uredbi o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora ( N/N 30/94, 68/98, 61/2000, 32/2002 i 100/2004).
«Kamenolom brdo Kušć» također se nalazi između dva naselja (od svakoga je udaljen cca 600 m) – između naselja Ćunski kojem se novim Prostornim planom Grada Malog Lošinja povećava građevinska zona za cca 40 %, odnosno naselja Artatore koje je definirano kao turističko naselje.
Također se postavlja pitanje sigurnosti izgradnje vodospreme za naselje Artatore koje je planirano u neposrednoj blizi postojećeg kamenoloma.
Kamenolomi na otocima su nužno zlo, te su kao takvi poželjni jedino zbog proizvodnje tehničko-građevnog kamena u svrhu građenja na otoku.
KAMENOLOM BOJNAK na otoku Cresu posjeduje potrebne dozvole, primjereno je lociran (ne nalazi se na udaljenosti manjoj od 1000 m od mora, od naselja Ustrine udaljen je cca 1,5 – 2,0 km, a izgradnjom Prostornim planom Grada ML predviđene nove ceste još će se više smanjiti zagađenje bukom), te, što je najvažnije, količina rezervi tehničko-građevnog kamena na istražnom prostoru Bojnak dostatna je da se podmire potrebe i otoka Cresa i otoka Lošinja za idućih 90-tak godina. Time postaje nepotrebno kako širenje «Bojnaka» na područje Grada Maloga Lošinja, tako i omogućavanje daljnje eksploatacije «Kamenolomu brdo Kušć».
PRIMJEDBA NA PRIJEDLOG DA SE UVALA RUŽMARINKA (UVALA ARTATORE) OZNAČI KAO LUKA OTVORENA ZA JAVNI PROMET SA DJELATNOSTIMA KOMUNALNE LUKE, PUTNIČKOG TERMINALA ZA MALE OTOKE I OSTALIM DJELATNOSTIMA
Smatramo neprihvatljivim širenje vrsta djelatnosti koje se mogu odvijati u uvali Lozičini (tzv. Ružmarinci) u uvali Artatore. Naime, i s ekonomskog i s ekološkog stajališta smatramo neopravdanim definiranje uvale Ružmarinka ne samo kao privezišta lokalnog značaja (komunalne luke), nego i kao putničkog terminala za male otoke, odnosno luke za ostale djelatnosti.
Uvala Ružmarinka pogodna je za privez plovila lokalnog stanovništva koje ima potrebu za organiziranim vezivanjem plovila. Zbog ograničenog kapaciteta privezište neće biti u mogućnosti ispuniti niti sve zahtjeve vlasnika nekretnina u mjestu (prema popisu od prije 2 g. postojala je potreba za cca 150 vezova, a uvala ne može pokriti niti 50 % tih zahtjeva), pa se postavlja pitanje kako se misli na tako malenom prostoru još organizirati i privez plovila nautičara. Posebno treba napomenuti da je podmorje, obala i priobalje uvale Ružmarinka teško devastirano, te da je jedini prihvatljivi način organiziranja privezišta na ovoj lokaciji onaj koji ne zahtjeva nikakvu novu devastaciju u vidu nasipavanja materijala u more ili produbljivanja dna.
Naime, uvale je sustavno devastirani posljednje tri godine - bagerom su mrvljene stijene, kopano je dno, a napravljen je i nepropusni lukobran (50 x 5m). Radilo se o radovima izvršenim bez Studije utjecaja na okoliš, odnosno bez lokacijske i građevinske dozvole, te koncesije na uvalu. Prije tri mjeseca je temeljem rješenja Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva (klasa: UP/I-362-02/03-02/7474, urbroj:531-07/3-4-2-033 i klasa: UP/I 362-02/06-02/00844, urbroj: 531-07-1-14-2-06-02) uklonjena bespravno sagrađena mini-marina u predmetnoj uvali.
Širenje djelatnosti uvale Ružmarinka na putnički terminal za male otoke čini nam se ekonomski neopravdanim pošto sadržaji luke Mali Lošinj i Čikat zadovoljavaju potrebe prometa za male otoke. Suspektnom nam se čini i činjenica da se u uvali predviđaju i «ostale djelatnosti» koje nisu specificirane. Oba ova navoda otvaraju prostor popratnim infrastrukturnim sadržajima koji će nepotrebno dodatno opteretiti ovu omanju i već teško devastiranu uvalu.
Zbog svega navedenog smatramo prihvatljivim da uvala Ružmarinka bude klasificirana kao komunalna luka u kojoj će prednost imati ograniziranje privezišta za lokalno stanovništvo.
Prostornim planom predviđena cesta Artatore - Kandija prolazi kroz područje uvale Ružmarinka. Cesta se nalazi u zaštićenom obalnom pojasu i u jednom dijelu prati bespravno sagrađeni kolni put koji su bageri Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva sanirali prije tri mjeseca kada su uklanjali nelegalne gradnje u uvali Ružmarinci.
U takvim uvjetima cesta se čini prihvatljivom jedino ukoliko se primjereno udalji od mora i ukoliko ne podrazumjeva ponovno devastiranje krajoobraza, odnosno raskapanje nedavno zatrpanog kolnog puta. Eventualne infrastrukturne sadržaje nužno je prebaciti na stranu ceste koja se nalazi dalje od mora, a prostor između ceste i mora predvidjeti za rekultivaciju.
Eko koordinacija udruga s otoka Lošinja, u suradnji s Centrom za zdravo odrastanje IDEM i ja, već je uputila prijedlog Gradu ML da joj se dodijeli devastirano zemljište zbog ozelenjavanja, te organiziranja niza događanja – izložbe, tematskog predavanja, okruglog stola – s ciljem promocije krajoobraznog identiteta i edukacije mladih za aktivno građanstvo.
Ostale prijedloge i primjedbe s točnim pokazateljima koje nismo uspjeli predati u fazi prijedloga PPU-a dostaviti ćemo tjekom javne rasprave o PPU za Grad Mali Lošinj.
Nadajući se da ćete pomno proučiti naše prijeloge te ih uvrstiti u NAŠ prostorni plan
Pozdravljamo s štovanjem
EKO KVARNER
Ogranak Nerezine i Artatore
4446 posjeta
. Odgovore možete naći na RSS 2.0 • Unos novog komentara.
Komentari (5) |
|
Komentira only thruth
15-10-2006 13:39, U prijedlozima i primjedbama na prostorni plan Grada Maloga Lošinja EKO KVARNER na str. 4 između ostaloga navodi :"... između naselja Ćunski kojem se novim Prostornim planom Grada Maloga Lošinja povećava građevinska zona cca 4o%,odnosno naselja Artatore koje je definirano kao turističko naselje." Nije točna informacija. Vidjet ćemo , ali prije se radi o velikom, velikom smanjenju građevinskog područja naselja Artatore, a ne o povećanju. Provjerite navedeno u PPO Cres-Lošinj, SN 8/91. ARTATORE Prema PPO Cres-Lošinj planirana je značajnija nova izgradnja u naselju Artatore i naselju Ćunski. Prostornim planom Općine Cres-Lošinj utvrđeno je građevinsko područje novokonstituiranog naselja Artatore za stambeno naselje od 3o ha (VIDI str.194 PPO Cres Lošinj)i za turističke zone naselja Artatore kao naselja u zaštitnom obalnom području. Utvrđene turističke zone naselja od 37 ha se nalaze prema PPO Cres - Lošinj izvan građevinskog područja naselja Artatore. ( VIDI str. 195 PPO Cres-Lošinj.Ukupno je predviđeno 67 ha građevinskog područja. ĆUNSKI Ćunski je naselječija građevinska područja nisu uključena u zaštitni obalni pojas. Prema PPO Cres- Lošinj predviđeno je 15 ha građevinskog područja naselja Ćunski. Izgrađenost građevinskog područja naselja Artatore manja je od % i prema Uredbi potrebno je smanjiti 3o% građevinskih područja naselja Artatore. Vidjet ćemo koliko ha od utvrđenih 67 ,prema PPO Cres Lošinj dobiva naselje Artatore i od utvrđenih ha naselje Ćunski. Da li se radi o povećanju od 40% kao što navodi EKO KVARNER ili o veliko, velikom smanjenju građevinskih površina naselja Artatore vidjet ćemo za 7 dana. 
Komentira robby
02-12-2006 20:57, Toliko priče o svemu a ne vidite največu opasnost i eko katastrofu a to je benzinska stanica obala na Priku.Pobrinite se da ona nestane jer kad ona pukne nećemo više ni trebati vas ekostručnjake koji brinu samo da drugima zagorčaju život a bojite se uhvatit u koštac sa malo većim igračima. Pozdrav sa sunčanog Lošinja (dođite kod mene da se nasnifate benzina badava a poslje može i malo i zelenjave od nafte i na kraju kupanje u nafti te izležavanje u naftnom blatu živjela NAFTA)   
Komentira lara
18-05-2008 21:44, obožavam delfine!!!!! to su divne životinje!!! nikad nisam vidjela u živo delfine ali ću uskoro!!! jedva čekam!!! ajde pozdrav svima!!! pusa!!!         
Komentira marija šarlija
27-05-2010 15:55, kako je nama u zabodarskom koji tamo živimo pogledajte nememo ni vode ni struje a nitko nas ne želi ni saslušat
Komentira INA
27-05-2010 18:25, Koliko znam Inina pumpa na priku odavno je trebala biti zatvorena. Nema nikakve uvjete da bude otvorena , prava je ekološka bomba u centru grada koja će svakog trenutka exsplodirati! Na žalost nikad nismo imali gradonačelnika s mudima da to rješi !! |
||
|
mXcomment 1.0.9 © 2007-2012 - visualclinic.fr
License Creative Commons - Some rights reserved
| « Prethodna |
|---|
| Promjena veličine slova |
|---|
| Slikovnica |
|---|
 |
| Članak 69. Ustava RH |
|---|
|
|
Svatko ima pravo na zdrav život.| Zadnji komentari | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
|