15. travnja o.g. osnovano je po odluci gradonačelnika stručno povjerenstvo za pripremu i provedbu primjene ugovornih oblika javno – privatnog partnerstva na području Grada Malog Lošinja. Odluka je donesena u skladu sa Smjernicama za primjenu koje je Vlada RH donijela u rujnu prošle godine.
Zadaća je povjerenstva
da do 1. lipnja Poglavarstvu predoči prijedlog potencijalnih projekata za
zadovoljenje javnih i razvojnih potreba Grada pogodnih za realizaciju putem
javno - privatnog partnerstva. Prijedlozi trebaju biti rangirani prema
prioritetima potreba i fiskalnim mogućnostima Grada.
Zadaća je
povjerenstva da do 1. lipnja Poglavarstvu predoči prijedlog potencijalnih
projekata za zadovoljenje javnih i razvojnih potreba Grada pogodnih za
realizaciju putem javno - privatnog partnerstva. Prijedlozi trebaju biti
rangirani prema prioritetima potreba i fiskalnim mogućnostima Grada.
O javno - privatnom partnerstvu
Javno - privatno partnerstvo (JPP) se kao oblik suradnje
između tijela javne vlasti s privatnim sektorom i udrugama civilnog društva na
zadovoljavanju javnih potreba pokazalo izuzetno učinkovitim modelom podmirenja
širokog spektra tih potreba na svim razinama, od lokalne i regionalne zajednice
do državne razine.
Potreba za javno - privatnom suradnjom najizraženija je na
lokalnoj razini. Globalni trendovi pred lokalne zajednice postavljaju široki
niz zahtjeva. Na primjer, mnoga lokalna gospodarstva moraju održavati svoju
konkurentnost na globalnom tržišitu, no poduzeća ne mogu sama podnijeti taj
izazov pa se za stvaranje pogodnog poslovnog okruženja i investicijske klime
oslanjaju na lokalne vlasti i davatelje usluga. Održivom lokalnom ekonomskom
razvoju svojim aktivnostima na zaštiti isključenih skupina stanovništva i
zaštiti okoliša doprinose i organizacije civilnog društva.
S druge pak strane, kad potrebe za razvojem i podmirenjem
javnih potreba nadilaze proračunske mogućnosti lokalne zajednice, nameće se
nužnost dugoročnog zaduživanja. No u situaciji kad je zajednica već zadužena,
kao što je to slučaj s Gradom Malim Lošinjom, javno - privatno partnerstvo
postaje nezaobilaznim modelom za realizaciju prijeko potrebnih novih projekata.
Klasičan odnos "kupac - prodavalac" između zajednice i gospodarstva
te civilnih udruga prerasta u kooperacija između javnog i privatnog sektora na
području planiranja, proizvodnje, pružanja, financiranja, poslovanja ili
naplate javnih poslova. Javni sektor se tu javlja kao ponuđač takve suradnje -
partner koji ugovorno definira vrste i obim poslova ili usluga koje namjerava
prenijeti na privatni sektor i koji obavljanje javnih poslova nudi privatnom sektoru.
Privatni sektor se javlja kao partner koji potražuje takvu suradnju, ukoliko
može ostvariti poslovni interes - profit - i koji je dužan kvalitetno
izvršavati ugovorno dobivene i definirane poslove. Ukratko, cilj javno -
privatnog partnerstva je ekonomičnija, djelotvornija i učinkovitija proizvodnja
javnih usluga u odnosu prema tradicionalnom načinu podmirenja javnih potreba.
Ulaganjem privatnog novca za stvaranje javnog dobra (od
škola i vrtića, do cesta i kanalizacijskih sustava) ili pružanje javne usluge
smanjuju se ukupni troškovi projekta, poboljšava se kvaliteta usluga te se brže
realiziraju potrebne građevine. Financiranje je na privatnom partneru koji svoj
ulog vraća naplatom od javnog partnera. Budući da se sklapaju ugovori koji se
ostvaruju kroz dugi niz godina (20 do 30) kvaliteta u JPP projektima je ne samo
ugovorna obaveza, već i interes izvođača radova. Naime, tada se gradi
kvalitetnije nego u uvjetima javne nabave, jer je privatni partner osim za
projektiranja i građenja, odgovoran i za uporabu i održavanje građevine. Dakako
da ga to odvraća od štednje na materijalu i drugim troškovima gradnje.
Iskustva su pokazala da uspješno javno - privatno
partnerstvo ima i niz kolateralnih učinaka jer doprinosi ne samo socijalnim i
ekonomskim aspektima, već i zaštiti okoliša. Osim toga, JPP može pridonijeti i
socijalnoj koheziji lokalnog stanovništva, te njegovoj integraciji i
zapošljavanju.
Za primjernu ugovornih oblika javno - privatnog partnerstva
Vlada RH je kreirala smjernice u kojima su istaknuti sljedeći ciljevi:
ugovaranje i izvođenje većeg broja projekata;
prirodna tržišna podjela rizika između privatnih
poduzetnika i javne vlasti, a u cilju efikasnog i efektivnog korištenja
sredstava poreznih obveznika;
iskorištavanje veće učinkovitosti privatnih poduzetnika,
kojima se omogućuje da efikasno i efektivno grade, te da upravljaju izgrađenim
projektima na efikasniji i efektivniji način od tijela javne vlasti;
stvaranje dodane vrijednosti kroz spajanje resursa, napora
i znanja privatnog i javnog sektora;
pronalaženje novih rješenja za izgradnju i održavanje
javne infrastrukture;
srednjoročna do dugoročna stimulacija gospodarske
aktivnosti;
racionalno korištenje javnih sredstava za dobrobit svih
korisnika javnih službi.
U stručno povjerenstvo za pripremu i provedbu primjene
ugovornih oblika javno - privatnog partnerstva na području Grada Malog Lošinja
imenovani su Mirta Lozančić kao voditeljica povjerenstva, Silvija Kocijan kao
zamjenica, te Boris Badurina, Mario Skočibušić, Robert Antičević, Branimir
Kojić i Đurđica Šimičić kao članovi.
nekadrovi
JPP je po svemu ubrzavajući oblik rješavanja javnih potreba građana, naravno u društvima kojima je ugovor i poštivanje pravnih obveza svetinja. Kako će to kod nas funkvionirati, a posebice u našem gradu pokazati će vrijeme, ali činjenica da o tome nitko nema pojma, mora nas sve zabrinjavati. Ali pozdravljam početak, možda se ipak do nečega dođe, no bez kvalitetnih i kompetentnih kadrova to neće biti moguće. Zanima me koje će svo to projekte od javnog značaja Cappellijevo povjerenstvo imenovati i koje će kriterije pri tome koristiti..
...
"tada se gradi kvalitetnije nego u uvjetima javne nabave, jer je privatni partner osim za projektiranja i građenja, odgovoran i za uporabu i održavanje građevine. Dakako da ga to odvraća od štednje na materijalu i drugim troškovima gradnje."
He, he ... ovo sa JPP je loša vijest za neke "ugledne" lošinjske poduzetnike namlatili su brdo love "štednjom" po direktnim pogodbama i ugovorima o gradnji, a više neće moći. Ko je jamio, jamio je
obilježja grada
Baš zanimljivo, jako me zanima da li će stručnjaci ponuditi i obilježja grada u projekte JPP-a kao što su: Gradski muzej, Gradski sat, Gradska vijećnica, Gradski stadion, gradski park, gradska kavana i sl. kako bi imali atribute grada i gradske sredine. Prije toga treba riješiti pitanje gradske kanalizacije i gradskog smetlišta da grad ne smrdi..
Svatko ima pravo na zdrav život. Država osigurava uvjete za zdrav okoliš. Svatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša.