Djeca znaju da su dječja prava često mrtvo slovo na papiru, jer obitelj, školovanje, nediskriminacija i fizičko nekažanjavanje - osnovna su dječja prava, pokazalo je veliko istraživanje na više od 1000 djece i mladih obavljeno za ured UNICEF-a, izvijestio je Jutarnji list
Svako treće dijete u Hrvatskoj u dobi od osam i devet godina zna da nije točno da roditelji ne tuku svoju djecu, 21 posto ih zna da svako dijete nema obitelj, svako peto osjetilo je da se prema djeci koja su po nečemu drugačija okolina ne ponaša pravedno, a 12 posto zna da nije točno da sva djeca mogu ići u školu. Oni tako znaju da su dječja prava često mrtvo slovo na papiru, jer upravo to - obitelj, školovanje, nediskriminacija i fizičko nekažanjavanje - osnovna su dječja prava.
Problemi ovisnosti
Mladi su pak rezignirani. Nezadovoljni su situacijom u zemlji i svojim položajem, na koji nemaju nikakav utjecaj.
Njih 96 posto smatra da se hitno nešto treba promijeniti u načinu njihova školovanja i zaposlenja, no više od polovice uvjereno je da oni sami što se toga tiče ništa ne mogu učiniti.
Najveći problem mladih, smatra njih 45 posto, neki je oblik ovisnosti: o alkoholu, drogama ili cigaretama.
Poziv na djelovanje
Pokazalo je to veliko istraživanje o stavovima i mišljenjima djece i mladih, koje je na 503 djece od osam i devet godina i isto toliko mladih od 16 i 17 godina za Ured Unicefa u Hrvatskoj provela agencija Ipsos Plus.
- Istraživanje je poziv na djelovanje jer nam govori što tišti djecu i mlade, a njihov nam je uvid u stanje prava djece vrlo dragocjen jer ukazuje na područja koja oni sami vide kao mogućnosti za poboljšanje i povećanje društvenih ulaganja u djecu - kaže Lora Vidović, predstojnica hrvatskog Unicefa.
Ispitana djeca u 2. i 3. razredu osnovne škole generalno su zadovoljna poštivanjem dječjih prava, jer ih tek šest posto smatra da se ona ne poštuju. Još su zadovoljniji provedbom vlasititih prava - 84 posto ih kaže da se dobro ili jako dobro poštuju.
Iako je tek pet posto djece reklo da znaju da imaju pravo na ljubav - što stručnjaci objašnjavaju činjenicom da je ljubav djeci samorazumljiva pa je ne doživljavaju kao posebno pravo - upravo su u to pravo najsigurnija: 84 posto ih vjeruje kako svako dijete ima nekoga tko ga voli.
Također, 60 posto ih zna da nije potpuno točno da se prema djeci koja su po nečemu drugačija svi ponašaju pravedno, a 47 posto ih je odgovorilo da su i sami bili diskriminirani. I djeca i mladi u svojim zajednicama primjećuju ili doživljavaju diskriminaciju.
Ranjive skupine
Podaci nam govore koje su ranjive skupine, ali i da trebamo više polagati pažnje odgoju koji promiče toleranciju i uvažavanje različitosti - kaže Vidović.
Suprotno općem mišljenju, samo 0,8 posto djece kaže da se osjeća loše u školi. Ipak, na pitanje što ih u životu najviše brine, većina odgovara da je to škola.
Najveći dio misli da će se stanje dječjih prava popraviti ako se promjene roditelji, a porazan je njihov osjećaj nemoći: 43 posto smatra da oni ne mogu učiniti ništa - ni sada ni kada odrastu.
Mladi ispitanici, učenici 2. i 3. razreda srednjih škola pesimističniji su od djece. Njih tek 44 posto misli da se dječja prava u Hrvatskoj poštuju. Najviše se poštuje njihovo pravo na zdravstvenu skrb, koje je dobilo ocjenu 4,21.
Na drugom je mjestu pravo da budu voljeni (4,14), a na trećem pravo na igru i zabavu (4,08). Na dnu ljestvice su pravo na zaštitu od diskriminacije i pravo mladih da se njihovo mišljenje uzme u obzir.
- Još jednom su nam skrenuli pažnju i na probleme ovisnosti i zapravo zatražili pomoć u prevenciji - upozorava Vidović.
U ostvarivanju svojih prava, kažu, najgore prolaze mladi s teškoćama u razvoju, djeca vjerskih i etičkih manjina te siromašni učenici, dok su od onih koji se razlikuju od većine najmanje na udaru mladi iz jednoroditeljskih obitelji.
Analiza medija: Mladi ne žele predrasude
U medijima hoće više pozitive, na TV-u još sporta. Vise od trećine mladih negoduje jer se u medjima pojavljuju samo kada se dogodi nešto loše. Ne vole sapunice Djeca od osam i devet godina prvo bi s programa maknuli sapunice
Čak 37 posto mladih smatra da ih mediji prikazuju u izrazito negativnom ili lošem svjetlu, zbog čega će hrvatski Ured Unicefa podatke dobivene u ovom istraživanju ovaj tjedan predstaviti i raspraviti s urednicima najvećih medijskih kuća. Većina ispitanih srednjoškolaca smatra da se o mladima piše u novinama i govori na televiziji samo kad se nađu u negativnim situacijama, povezanim s drogom, alkoholom i tučnjavom te da su izvještaji puni predrasuda i stereotipa. Samo 19 posto mladih zadovoljno je zastupljenošću mladih u televizijskom programu, a priželjkuju više sporta, dokumentaraca i filmova.
Među ispitanom djecom od osam i devet godina, njih 60 posto smatra da na televizij ima dovoljno zanimljivih sadržaja. Kad bi pak oni odlučivali, drastično bi se povećala količina crtanih filmova, a smanjila minutaža sapunica, emisija neprimjerenih djeci i vijesti.
Kršenje zakona: Iako zakon to brani, neki i dalje odgajaju batinama
DJECA: Nikad nas ne tuku? Skroz netočno!
Zanimljivo je da je većina malih ispitanika - 52 posto - za svoja prava prvi put čula u školi, a tek 30 posto kod kuće. Očekivano, većina njih zna da imaju pravo na slobodno vrijeme i igru - s tim pravom upoznato je čak 77 posto ispitanika. S druge strane, njih tek 47 posto zna da imaju pravo na obitelj, dom i ljubav, a 36 posto da imaju pravo na obrazovanje. Da imaju i pravo na obveze zna tek 9 posto mališana. Niti jedno dijete nije znalo da ima pravo ići u crkvu i imati svoju religiju.
Tjelesno kažnjavanje
U ocjenama konkretnih prava djeca su dala odraslima za misliti: samo 16 posto djece odgovorilo je da je točno da djecu nikada ne tuku i tjelesno kažnjavaju. Njih 32 posto pouzdano zna da je to potpuno netočno, a još 49 kaže kako je ponuđena tvrdnja djelomično točna, a djelomično netočna.
- U ovome istraživanju vidimo da djeca i dalje trpe tjelesno kažnjavanje unatoč tome štoje ono zakonom zabranjeno. Stoga je važno da još više uložimo u edukaciju i roditeljima pomognemo odgajati djecu bez batina, kaže Vidović.
....
Dijete ima pravo na kvalitetno obrazovanje. Bez dobrog obrazovanja nije moguće zamisliti budućnost u informacijskom stoljeću, stoljeću znanosti. Djecu je teško zainteresirati za školu, ne vide smisao u učenju, škola ih opterećuje itd. Ako kao roditelj zahtijevam od škole da mi dijete poduče nekom znanju, budem optužen za visoke zahtjeve! Tražiti rad i disciplinu od djeteta danas izgleda kao zlostavljanje. Ne čudi me ova rezigniranost mladih, kakva je njihova budućnost bez dobrog obrazovanja koje je presudno za budućnost!
Svatko ima pravo na zdrav život. Država osigurava uvjete za zdrav okoliš. Svatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša.
Djeca znaju da su dječja prava često mrtvo slovo na papiru, jer obitelj, školovanje, nediskriminacija i fizičko nekažanjavanje - osnovna su dječja prava, pokazalo je veliko istraživanje na više od 1000 djece i mladih obavljeno za ured UNICEF-a, izvijestio je Jutarnji list
Svatko ima pravo na zdrav život.
...