Vizija turističkog razvoja

Prema riječima Đurđice Šimičić, direktorice TZ, prepoznatljivost Lošinja na turističkom tržištu treba se temeljiti na njegovim velikim prostornim i graditeljskim vrijednostima, bogatstvu flore i faune i bogatoj kulturno-povijesnoj tradiciji. Podizanjem kvalitete destinacije na kategoriju četiri zvjezdice postigla bi se adekvatna tržišna valorizacija tih vrijednosti.

Naredna turistička sezona poslužit će za istraživanje tržišta kojim će se anketiranjem gostiju utvrditi njihove potrebe i očekivanja. U skladu s rezultatima istraživanja prišlp bi se kreiranju turističkog proizvoda.

U prvoj fazi projekta izradit će se dokument pod nazivom Vizija turističkog razvoja do 2010. godine, a temeljit će se na Master planu, prostorno-planskoj dokumentaciji i najnovijim turističkim trendovima.

Brendiranje će se raditi u suradnji s lokalnom samoupravom, otočnim gospodarstvom, nevladinim sektorom i svim subjektima koji su posredno ili neposredno vezani uz turizam.

Nositelji projekta su gradonačelnik Gari Cappelli, direktorica TZ Mali Lošinj Đurđica Šimičić, a savjetnica je Marina Đukanović iz zagrebačke tvrtke Carpe Diem Consulting.

Nakon istraživanja tržišta i izrade Vizije bit će osnovana Agencija za brand management, piše Novi list.

Povezano:

Definirati viziju i smjer turističkog razvitka
Vizija turističkog razvoja

Komentari (25)

Komentira antipod 12-02-2007 14:05,   ... A zašto nema nikoga iz Jadranke u tom projektu? Kako oni misle nešto mijenjat u turizmu bez njih kad oni drže, koliko, 80 % tržišta.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira gost 12-02-2007 21:01,   ... U sudskom registru nema tvrtke Carpe Diem Consulting u Zagrebu. Ima samo Carpe Diem d.o.o.  Na internetu sam našao ovo.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira gromača 13-02-2007 12:17,   ... To sve lijepo zvuči ovako napisano - puno stranih i običnim ljudima nerazumljivih riječi i rečenica.... No, što će se KONKRETNO učiniti? Pretpostavljam da se nezna odgovor, jer prvo se mora napraviti istraživanje...   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira Hakuna matata 13-02-2007 13:04,   ... Pojednostavljeno, anketiranjem turista saznalo bi se što im na Lošinju nedostaje, što žele, što im smeta itd. Tu nastaje problem koje i koliko turista anketirati da bi rezultati bili mjerodavni. Rezultati će ovisiti o izboru anketiranih žena i muškaraca različite starost, obiteljskih osoba s djecom i bez njih, samaca i samica, različitog stupnja obrazovanja koji dolaze iz različitih krajeva (domaći, stranci ...) itd. Rezultati anketiranja trebaju biti "nacrt" prema kojem bi se odredio željeni sadržaj sveukupne ponude - od smještaja i ishrane do ponude zabave, rekreacije, kulturnih sadržaja i t.d. Pri tom će biti važno definirati ono što Lošinj razlikuje od drugih turističkih odredišta.    Vruće se nadam da iz toga neće proizaći slogan da je Mali Lošinj grad u kojem se ne spava kako bi se mahnita cijelonoćna buka iz lokala i s pozornice u centru pretvorila u lošinjski brand.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira gost 13-02-2007 17:15,   ... Gluposti, kao da se nezna što gosti žele. Na svakom projektu (pa i na ovom) se diže velika lova, a tu su i provizije. . .  Kako smo već navikli, puno riječi a malo djela. Za početak treba očistiti grad od psećih govana jer bi nam to mogao postati brend ?!   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira aj 13-02-2007 17:40,   ... Slažemse da treba čistiti od govana. Naročito od govana koja prave buku da nema sna.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira gromača 14-02-2007 23:07,   ... Vizija koja određuje budućnost otoka glasi: Destinacija u kojoj se može uživati u zdravom stilu života, u mirnom i očuvanom okolišu, destinacija u kojoj se može osjetiti otvoreni prostor. Znači Lošinj je turistička destinacija kojoj se određuje budućnost u skladu potpuno očuvane okoline i sklada sa stilom života koji asocira na zdrav život i prostor koji takav mora i ostati. Naglašava se važnost očuvanja prirode i dodatne valorizacije povijesnog nasljeđa koje je atraktivno turistima, ali nedovoljno promovirano. Konkretno se predlaže:   - izgradnja sustava za upravljanje kvalitetom okoliša;  - izgradnja više tematskih i boutique hotela;  - valorizirati na visokom stupnju centar za vodene sportove na Čikatu;  - podizanje kvalitete turističke valorizacije gradova Mali i Veli Lošinj;  - osmišljavanje prirodno-ekološke zone Osoršćice;  - rezervat dupina i edukacijski centar;  - golf igrališta sa pripadajućim sadržajima u Ćunskom;  - javni centar za talasoterapiju; osmišljavanje cjelovitog sustava staza i putova za pješačenje i bicikle;   - eko-centar, eko-naselja Halmac i Tržić (Cerović, 2005.).   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira HZ 15-02-2007 09:15,   ... Umjesto famoznih golf terena u Ćunskom, zbog kojih bi iz Vranskog jezera trebalo potegnuti još jednu vodovodnu cijev (sjetimo se zabrane zalijevanja u ljetnim mjesecima), bilo bi bolje razmisliti o upotrebi visoko kvalitetne poljoprivredne površine - Ćunskog polja! Kad bi se u cijelom polju posadila profitabilna poljoprivredna kultura, to bi daleko više doprinjelo prepoznavanju očuvanog okoliša koji asocira na zdrav život i prostor!   » Prijavite komentar Administratoru »    Komentira Gost 15-02-2007 09:39,   ... Opće je poznato da je izgradnja golf terena samo maska pod kojom se skriva apartmanizacija.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira Turist 15-02-2007 17:07,   ... Produžetak piste,golf igrališta,razni sadržaji kao (hoteli-sport centar-luksuzni apartmani-bazeni)sigurni su pogodak na Ćunskom polju ,ma koja poljoprivreda na kamenju moze hraniti ovaj narod na otoku.Turistima treba sadržaja a ne krompira to imaju i doma.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira Xman 15-02-2007 17:14,   ... Turist mi po ovome što piše zvuči kao lobist građevinarske mafije. Gradi, samo gradi i zauzimaj prostor jer tu je profit.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira Gost 15-02-2007 17:20,   ... Golf tereni troše prostor, zhtijevaju mnogo vode, mijenjaju nepovratno okoliš, a zapošljavaju jako malo radnika.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira Turist 15-02-2007 18:40,   ... Svatko se hvata samo za golf a što je sa drugim sadržaima.Kod nas vrijedi pravilo ako sam nemaš koristi onda taj projekt ne valja.Nisam ja za betonizaciju ali nisam ni za primitivizam pojedinih ideja na ovim stranicama.Valjda nam je jasno da krompir i kapula nisu za ovo područje ma koliko to netko želio.Izracunajmo koliko cemo dobiti od poljoprivrede u Ćunskom ili koliko od turizma,pa valjda je to svima jasno.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira gost 15-02-2007 18:55,   ... Pa hajde onda izračunaj korist od golf terena.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira Turist 16-02-2007 00:01,   ... Kad sve znaš o golfu onda nevidim zašto da ja računam bolje da računam o krompirima za izvoz sa Lošinja. Kad napravim studiju javim ti odmah.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira Gost 16-02-2007 07:12,   Golf terenima do eko katastrofe Evo ti elementi za računanje koristi od golf terena:    Svako golf igralište, srednjeg tipa, s 18 rupa, prema procjenama Europske Golf Udruge, troši prosječno 2.000 kubičnih metara vode dnevno. Svaka 24 sata jedno golf igralište “popije” istu količinu vode koju potroši jedan gradić s 8000 stanovnika. Hoćemo li si zbog, blago rečeno, neznanja nadležnih u Istarskoj županiji zbog golfa stvoriti poteškoće u opskrbi vodom ljeti? Voda je naše bogatstvo i osnovni uvjet života – ne smijemo dopustiti njeno neracionalno trošenje, kakvo bi se dogodilo izgradnjom tolikih golf terena.    Primjena umjetnih gnojiva, te herbicida i pesticida potrebnih za konvencionalnu vrtlarsku kozmetiku golf igrališta, uzrokuje visoki stupanj kontaminacije zemljišta. U slučaju neadekvatne kontrole tokova i konačnih destinacija odljevnih voda s golf igrališta (što je, s postojećim stanjem i angažmanom naših inspekcijskih službi, gotovo izvjesno), to može dovesti do zagađivanja izvora pitke vode i tla.     Pokušavajući se oduprijeti rastućim kritikama i protivljenju golf igralištima i stvoriti pozitivnu sliku o sebi u javnosti, golferi nude “terene bez pesticida”, “golf terene prijateljske prema okolišu” ili “osjetljive golf terene”. Treba jasno reći - takvi tereni ne postoje; kreiranje i održavanje “savršenog travnjaka” neizbježno zahtijeva intenzivnu upotrebu kemikalija.    Zašto postoje anti-golf organizacije u cijelom svijetu, a ne postoje, na primjer, anti-rukomet ili anti-vaterpolo organizacije? Zato što, za razliku od ostalih sportova, golf tereni predstavljaju veliko opterećenje i opasnost za okoliš. Zadovoljstvo za malobrojne uz veliku štetu za sve. Ljudi se protiv golfa bore ne samo u našoj zemlji, nego i u daleko “sređenijim” i bogatijim zemljama poput Japana, u kojem je Svjetska anti-golf organizacija i osnovana.   Čak se i jedna specijalizirana agencija Ujedinjenih naroda, Međunarodna organizacija rada (ILO) izjasnila vrlo kritičnim tonom o golfu: ”Realizacija golf igrališta u mnogim je državama prouzrokovala pravu katastrofu..,.” ( ILO magazin br. 39 iz lipnja 2001. - broj posvećen društveno odgovornom turizmu)   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira maggiore 16-02-2007 09:49,   Vizija turistickog razvoja Poceti sa anketiranjem gostiju smatram prlicno analfabetski u ovoj fazi losinjskog turizma.Losinju trebaju tehnologija i sadrzaji koji vec negdje postoje i koji su provjereni. U prvom redu trebaju zadovoljavati potrebe najpotencijalnih gostiju iz Bavarske, juzne Austrije, Friuli Italie, Slovenije. Sve ostale "zelje" mogu se dogradjivati usput, isto tako dobrom kopijom vec postojecih sadrzaja (na.pr.: Majorka, Kanari, Madera its.)a sto se vode tice za golf,- pa taj problem je davno rjesen PRECISTACEM SLANE VODE. Pa taj dio je obaveza investitora u golf terene.Te investicije su ogromne, tako da jedan precistac slane vode ne kosta gotovo "nista".Sve u svemu, mnogo se debatira i potsjeca na neka mracna vremena. Ne treba vise govoriti o vizijama nekih celnika, vec o primjeni i realizaciji postojecih projekata, pa makar oni bili mali.Pokazite svijetu da ste sposobni prihvatiti njihov novac i uloziti ga u objekte a pri tome sacuvati autenticnost toga prekrasnog otoka.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira Hakuna matata 16-02-2007 09:58,   ... Početi sa anketiranjem gostiju nije samo analfabetski,nego znači priznati da takvog anketiranja nije već bilo. S druge strane anketiranjem gostiju u narednoj sezoni saznat će se želje i prigovori onih koji već dolaze na Lošinj ili će doći možda po prvi put. Dakako, ako budu obuhvaćeni anketom. No i tu nastaje problem određivanja strukture anketiranih, ako o tome već nema podataka. Naime, odgovori na pitanja ovise o tome koga pitaš   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira Dvorska luda 16-02-2007 20:03,   ... Kanarizacija otoka nam ne treba. Ono što se desilo Kanarima je horor scenarij i ako to ponovimo onda smo totalno neodgovorni.  Pročistač slane vode je rješenje za jedan dio problema, a to je opskrba vodom. A što sa pesticidima? Oni odlaze u zemlju i tamo ostaju, bez obzira kakva ih voda nosila. Osim toga na ovako malom prostoru kao što je otočni to je rasipanje najvrijednijeg resursa za naproporcionalnu dobit. Naravno da treba napraviti i aerodrom i bazene (već zbog naše djece, a ne samo onih iz Bavarske), ali sa oponašanjem masovnoturističkih destinacija kao što su Kanari treba biti oprezan.  Istina je, sadnja krumpira i kapule na ovako vrijednom prostoru nije profitabilna. Ali prostor treba sačuvati i za buduće generacije, to se tek onda zove održivi razvoj. Kamo će pobjeći naša djeca i unuci kad sve bude izgrađeno i za njih ne bude mjesta? Na Kanare neće zasigurno.  Osim toga danas je turistička ponuda tipa Kanari zadnja kategorija. To je godišnji za luzere. Danas je ekologija veliki trend i ona turistička destinacija koja se može pohvaliti da ima vlastitu zdravo proizvedenu hranu može prodati ne samo krumpir i kapulu skuplje, nego i sve ostale proizvode, krevete pa i zrak.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira krastavac 16-02-2007 21:04,   ... Tko se to razumije u neisplativost krumpira i kapule, a u golf se sigurno razumije kao baba u ...Golf nije nikome interesantan, vec izgradnja apartmana i zatvaranja u Žici.Nismo sposobni sacuvati "karolinu, ville na cikatu, hotele u gradu itd." A mi bi prodali zemlju za profit ali kome i za koga.Ti koji su sve to prodali ( nisu znali sto bi sa svim time sto ih je bog nagradio)ali ih zakon nije jos dostigao, mozda i hoce. Oni znaju sto je profit i   dobrobit za mjesto i mjestane.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira HZ 17-02-2007 22:00,   Carpe Diem Uvidom u Sudski registar može se naći da u zagrebu postoji jedna jedina tvrtka pod imenom "Carpe Diem" registrirana za trgovinu, građevinrstvo i montažu. Između ostaloga tvrtka se bavi građenjem, projektiranjem i nadzorom nad građenjem te obavlja trgovačko posredovanje na domaćem i inozemnom tržištu! Osnivač i likvidator tvrtke s temeljnim kapitalom od 20.000 KN je g. Dražen Mašala.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira delfin 07-03-2007 16:24,   ... Postoji firma Carpe Diem koja se bavi turističkim animatorima, ali Carpe Diem Consulting ostaje i dalje enigma. Možda će poslužiti za pranje onih 80.000 kn namijenjenih Marini koja inače radi u Luri (Dukat). Žalosno je da Cappelli i Đurđica uzimaju ljude koji nemaju potrebnog iskustva i koji nisu educirani u pogledu brandiranja turističke destinacije. Možda ni oni sami ne znaju što je brandiranje… Zašto se takav zadatak nije ponudio zainteresiranim i educiranim osobama koje su cijelo vrijeme na Lošinju i koje imaju i znanja, ali i iskustva? Jer, takvih definitivno ima. Nažalost, očito je da su prevladali interni dogovori temeljeni na osobnim interesima, a kojima se građanima Lošinja želi samo zamagliti oči.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira Kalimero 07-02-2008 18:25,   ... Samo da vas informiram, iako sam kasno uočio ovu temu. Još je uvijek aktualna, mislim. Firma (je?) možda registrirana u Zagrebu, ali cura je naša Lošinjanka. Samo je na privremenom radu u metropoli, pardon Sesvetama.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira Sabahudin 02-06-2008 08:31,   prepoznatljivost Cini mi se da smo mi naje... sa ovima. Ulovili su se oni opasno tog "Brendiranja" Iz ove recenice o prostornim i graditeljskim vrijednostima smrdi betonizacija-apartmanizacija, novi Sv.Jakov. Pitam se kada vec toliko prostora ima, zasto mladi moraju kupaovati stanove sumnjive kvalitete po 3000eur/m?? Toliko o demagoskoj brigi naseg sindaca za mlade. Netko je spomenuo golf terene, cemu to ,pa nemaju ih turisticke rivijere tipa Portoroz i Rovinj, Zadar itd. koji raspolazu sa vise prostora i koji imaju puno bolju povezanost i popunjenost tokom cijele godine.  Mozemo se mi sprdati sa Bavarcima, Austrijancima, Talijanima i Slovencima, ali oni su nase trziste i to treba znati iskoristiti. Nije Monte Carlo zbog Monte Carla, nego njegovog zaledja koje mu gravitira.   Kada bi nas turizam bio tamo gdje je bio prije 30 godina, bilo bi nam dobro. Kada vec toliko tupe o brandiranju, i stvaranju prepoznatljivosti, nema sto, plan im uspijeva. Kada proseces po rivi uvijek mozes pojesti samo baklavu i sampitu, oko glave ti lete kuglice sladoleda, u kalicama zakantuni uvijek se nadje originalnih suvenira iz Turske. Nema sto postigli su prepoznatljivost..... Soluna.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira Laci 02-06-2008 11:46,   festival buke A u tu "prepoznatljivost" spadaju i oni festivali zaglušujuće buke na trgu za koje se plaćaju veliki novci, a pitanje je ko od toga ima koristi osim vlasnika kafića oko trga. Mislim, tko normalan će u staroj pomorskoj napraviti hotel i tko lud bi u njemu odsjeo   » Prijavite komentar Administratoru

Komentirajte članak   Ime   Upišite adresu asd • adacta.org (• = @)    Naslov Dostupni znakovi: 14000 Unesi znakove koje vidiš. Ako su nečitljivi, osvježi da se prikažu novi.