Centar za zdravo odrastanje
organizirao je u Svetom Jakovu javnu raspravu o idejnom projektu uređenja
zgrade bivše osnovne škole. Pozvani se predstavnici lokalne samouprave,
mještani i svi zainteresirani da dadu povratnu informaciju, prijedloge i primjedbe. Raspravi su se odazvali
gradonačelnik Gari Cappelli, vijećnici Anto Nedić i Boris Badurina,
predsjednica Mjesnog odbora Sonja Gulam, te tridesetak zainteresiranih
Već sam događaj je pokazao da
Svetom Jakovu nedostaje prostor za javna okupljanja, pa je skup održan na cesti ispred škole, a
povremeno su ga prekidala vozila u prolazu. Također se je pokazao nedostatak
komunikacije i okupljanja, pa su mještani progovorili o problemima i potrebama
mjesta neovisno o temi skupa, kao što su igralište za djecu, parking,
organizirani sadržaji za djecu. Sve ovo upućuje na to da je nositelj projekta
Centar za zdravo odrastanje dobro ocijenio potrebe mjesta kada je predložio
uređenje prostora i njezinu buduću višenamjensku upotrebu.
Nekadašnja
škola u mjestu Sveti Jakov na otoku Lošinju se svojim smještajem u samom
središtu naselja na uzvisini i veličinom ističe već pri dolasku u naselje.
Svojedobno je ova škola bila središte društvenog života kao jedina javna
ustanova, uz crkvu, koja je mještanima omogućavala izobrazbu, ali i druženje na
godišnjim zabavama, okupljanjima i manifestacijama. Ova je zgrada već
desetljećima napuštena i u derutnom je stanju, izuzme li se prostor trgovine i
restorana koji još koriste dijelove prizemlja,
te aktivnost udruge Uklad koja je svojim radom prikupila u prostoru zavidan
broj dokumenata, fotografija i artefakata iz povijesti mjesta Sv. Jakov. Upravo je nekadašnja namjena građevine, njen
položaj i veličina te rad udruge Uklad doprinijela osmišljavanju buduće svrhe
nekadašnje škole, uz projektne aktivnosti Centra za zdravo odrastanje, za koje
je centar dobio zgradu na korištenje.
Namjera rekonstrukcije je vraćanje društvene uloge
školi i prezentiranje memorije kraja u obliku aktivnog zavičajnog muzeja.Zavičajnu zbirku koja se nalazi
u prizemlju škole i koja je javnosti dostupna samo jednom godišnje uz pučku
feštu, moguće je adekvatno postaviti i prezentirati po građevini. Međutim,
klasična forma zavičajnog muzeja u kojoj posjetitelj samo razgledava artefakte
nekadašnjeg života zajednice nije dovoljno snažna da bi sama škola zaživjela
kao društveno središte kraja. Stoga se
predlaže postavljanje zavičajne zbirke na aktivan način kako bi posjetitelji
mogli i koristiti prostor za društvena zbivanja te na taj način snažnije
osjetiti nekadašnji život mjesta neposredno povezan sa današnjicom. Time
zavičajni muzej ujedno postaje i društveni dom kraja u kojem je moguće
organizirati razna zbivanja poput druženja, zabava, predavanja, prezentacija,
radionica i slično.
Prizemlje
nekadašnje škole posjeduje izvorno ognjište oko kojega je moguće organizirati
veliku prostoriju za objedovanje, susrete te sastanke mještana. Novim uređenjem
bi se iz ovog velikog zajedničkog prostora zavičajna zbirka protezala uz
stubište na novouređenu mezanin i galeriju do prvoga kata gdje bi se osposobila
druga velika zajednička prostorija sa mogućnošću održavanja radionica,
projekcije filmova, prezentacija i predavanja. Spuštanjem dijela konstrukcije
potkrovlja dobila bi se još jedna korisna etaža građevine, a procijepima nastalim
u novom razmještanju međukatnih površina čitava bi unutrašnjost oživjela novim
mogućnostima prirodnog osvjetljavanja te dinamičnim visinskim razlikama.
Projekt
rekonstrukcije zgrade vodi inženjerska zadruga za projektiranje, urbanizam i
oblikovanje „Praksa", dobrovoljno društveno-ekonomsko udruženje ravnopravnih
fizičkih i pravnih osoba koje demokratski odlučuju o svim aktivnostima i
zajedničkom poslovanju. Solidarnost i
uzajamna pomoć, integracija kulturnog i političkog angažmana u
proizvodnu sferu, edukacija i razmjena znanja među članovima neke su od karakteristika ove zadruge.
„Praksu" su osnovali članovi Pulske Grupe u svibnju 2011. godine kao prvu
inženjersku zadrugu na području Republike Hrvatske, a trenutno broji osam
članova; arhitekata, fotografa, dizajnera i novinara s nekoliko godina radnog
iskustva.
Škola
Ne znam koji bi mogao biti argument da se ostavi propadanje zgrade i ne krene u renoviranje. Zanima me da ga iznesete ako postoji. Sveti Jakov je idiličan ljeti ali zapušten i jadan i mislim da svako ulaganje, uređenje može donijeti pozitivne promjene.
...
Nema se tu šta misliti, ako netko može dobiti novac za taj projekt, samo napred! Sve je bolje od prazne zgrade koja otvara svoja sporedna vrata jednom u godini. Kada se uzme da je to gradsko vlasništvo i da ostaje i nadalje gradsko i da će se projekt provesti udruga u korist zajednice, onda se mogu napisati samo riječi pohvale.
Svatko ima pravo na zdrav život. Država osigurava uvjete za zdrav okoliš. Svatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša.