Destinacijski management

Gospoda iz povjerenstva za ukidanje zaštite dupina u lošinjskom akvatoriju svojim olakim negiranjem znanstvene osnove s područja za koje nisu stručna i pozivanjem na skupinu znanstvenika kojima su dupini sekundarni interes zapravo daju uzor prema kojem se netko tko često kopa nos može nazvati stručnjakom za otorinolaringologiju.

Zaključak o "opravdanosti i ne opravdanosti" Rješenja Ministarstva kulture RH o preventivnoj zaštiti dijela mora uz istočnu obalu otoka Cresa i Lošinja" je upravo nevjerojatan dokument. Na stranu nepismenost onoga tko ga je sročio i potpisao, to je paušalna izjava skupine laika, da ne kažem neznalica, koju je gradska vlast ovlastila da presude o znanstvenoj utemeljenosti niza stručnih ekspertiza. Ti ljudi po kratkom postupku konstatiraju da "prijedlog profesora doktora Gomerčića odražava pravo stanje i na našem području i na području cijelog Hrvatskog dijela Jadrana" te da ga u cijelosti prihvaćaju.

Ovo je sumrak znanosti i pobjeda ne samo trenutnih materijalnih interesa jedne skupine koja se prikazuje kao cijela otočna zajednica, nego i pobjeda samozvanih stručnjaka, koju podupire poltronizam nositelja gradske vlasti i oporbe uoči narednih lokalnih izbora. Pohlepa, neznanje, privatni interesi, tezgarenje nekolicine vlasnika zvučnih diploma i titula za masne honorare i političarsko dodvoravanje biračima doveli su do toga da se opredjeljenja za održivi razvoj, čuvanje okoliša i destinacijski management svode na puko pomodno fraziranje.

Dakle, skupina laika u povjerenstvu predlaže Gradskom vijeću da donese odluku kojom će zahtijevati da se ukine preventivna zaštita, s obrazloženjem da nema nikakve potrebe niti znanstvene osnove da se ovakvi rezervati osnivaju u unutrašnjim hrvatskim vodama, "u dvorištima stanovništva naših otoka". Demagogiju o dijelu hrvatskoga mora,  kao privatnom dvorištu lokalnog stanovništva razumijem (to uvijek pali), ali ne razumijem bahatost tih ljudi da s lakoćom prosuđuju o znanstvenoj osnovi pozivajući se na plaćenu ekspertizu izvjesnog profesora doktora Gomerčića te na "stav o ovoj problematici" koji su dali - kako se kaže u zaključcima Povjerenstva "i sljedeći znanstvenici s tog područja, doktori znanosti: Hrvoje Lučić, Marina Đuras i Ana Galov, te profesori: Đuro Huber i Snježana Vukov, kao i profesor doktor Emin Teskaređić."

E pa tu smo! Zbog toga dijela zaključka i pišem ovaj komentar.

Tu se kaže "znanstvenici s tog područja". Kojega područja? Dr. Gomerčić je veterinar, specijalist za histologiju koji se onako usput bavio i proučavanjem mahom mrtvih dupina. Zato eksperti ACCOBAMS-a s pravom konstatiraju da "prof. Gomeričić i dr. Teskeredžić nisu upoznati s najnovijim nalazima staništa dobrog dupina i s njihovom ekologijom ponašanja na prostoru Kvarnerića. .... Za razliku od studija koje su se nekad bavile isključivo mrtvim životinjama, danas opseg posla obuhvaća detaljna ispitivanja životinja u njihovom prirodnom okolišu, pomoću fotografske identifikacije, akustičnog snimanja, biopsije, satelitske i radijske tehnologije ...Veterinari, stručnjaci za anatomiju i stručnjaci za akvakulturu svakako mogu pridonijeti znanosti i očuvanju. Međutim, od njih se ne može očekivati potpuno poznavanje biologije populacije, ekologije ponašanja, konzervacijske biologije ili simulacije prostornih preferenci staništa, odnosno disciplina i alata koji su bitni za određivanje staništa dupina, a što je opet od središnje važnosti za svaku vjerodostojnu procjenu vrijednosti zaštićenog morskog područja za dupine.

Povjerenstvo se razmahuje i stručnnošću E. Teskeređića, koji jeste stručnjak, ali za marikulturu. Već i površno propitivanje na internetu pokazuje da mu se objavljeni radovi odnose na školjkaše i neke druge morske organizme, a kako se vidi iz njegova "izlaganja" na sastanku u Zagrebu, on tvrdi da dupina kraj Nerezina nema, jer ih on nije vidio.

Hrvoje Lucic je napisao disertaciju DOBNE I SPOLNE RAZLIKE U MINERALNOJ GUSTOĆI NADLAKTIČNE KOSTI I PODLAKTIČNIH KOSTIJU DOBROG DUPINA (Tursiops truncatus) I PLAVOBIJELOG DUPINA (Stenella coeruleoalba) IZ JADRANSKOG MORA u kojoj kaže da se "kitovi (Cetacea) ubrajaju se u ugrožene životinje, a pojedine vrste i među najugroženije životinjske vrste uopće. Dugi niz godina prati se značajan smjer opadanja brojnosti jedinki u populacijama gotovo svih vrsta ovoga reda te mijenjanja zoogeografske rasprostranjenosti pojedinih vrsta. Primjer toga je i Jadransko more u kome je danas stalno prisutna samo jedna vrsta kitova, dobri dupin, Tursiops truncatus (Montagu, 1821.) čija se brojnost procjenjuje na oko 220 jedinki iako je ranije tih vrsta bilo više." Također ističe da je zaštita svih vrsta kitova u Republici Hrvatskoj pravno uređena Zakonom o zaštiti prirode (Narodne novine, 30/1994, 162/2003), Pravilnikom o zaštiti pojedinih vrsta sisavaca (Mammalia) (Narodne novine, 31/1995) te odgovarajućim međunarodnim sporazumima. S ciljem zaštite i održanja u osjetljivom sustavu prirode, biologija kitova danas je predmet brojnih, sada već multidisciplinarnih znanstvenih istraživanja prirodnih i biomedicinskih znanosti."

Citirani dijelovi njegove disertacije nekako protivrječe njegovoj potpori teoriji da dupine ne treba štititi...

U poduljem spisku radova Đure Hubera sudeći prema naslovima i po tome što se mahom radi o skupnim radovima, dupini su mu periferan interes. Među njegovim radovima dominiraju naslovi poput Krvne žile grudnog uda indijskog slona, Ekološke osnove endohelmintskih invazija u zagrebačkom Zoološkom vrtu, Istraživanja javnog mnijenja o vukovima u Hrvatskoj i t.sl.

O ostalim autoritetima na koje se Povjerenstvo poziva nisam konzultirao internet jer se mjerom stručnosti Martine Đuras valjda može smatrati činjenica da se ona preziva još i Gomerčić, budući da mu je snaha, dok mu je Ana Galov kćer (udata je Galov, a inače je Gomerčić).

Gospoda iz povjerenstva za ukidanje zaštite dupina u lošinjskom akvatoriju svojim olakim negiranjem znanstvene osnove s područja za koje nisu stručna i pozivanjem na skupinu znanstvenika kojima su dupini sekundarni interes zapravo daju uzor prema kojem se netko tko često kopa nos može nazvati stručnjakom za otorinolaringologiju.

NN, podaci poznati uredništvu 

Povezano:

Država na zaštiti aktivna, županija i grad spavaju
Rezervat pao u zaborav
Novi projekt: lošinjski centar za istraživanje mora
Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
Plastika
Dan s dupinima
Aktivnost udruge Plavi svijet
Plavi svijet obilježio desetu godišnjicu rada
Nagrada za odgovorni turizam
Reagiranje "Plavog svijeta" na dezinformacije "Novog lista"
Zaštita mora adut razvoja
Kako pronaći ravnotežu?
Jedna pravila za vani, druga za "po doma"
Naši dobri dupini ostali su bez zaštite
Neznatna zaštita dupina
Za zemlju prijatelja dupina
Održivo gospodarenje ili lokalni interesi?
Političke konotacije su nekorektne
Tko u ovoj priči ne govori istinu?
Upitnik o stavovima o zaštiti mora
Kompromis je moguć
U potrazi za optimalnim rješenjem
Dobre dupine volimo žive, ali neki ih više vole mrtve
Prugasti dupin je još u luci
Vragolasti gost
Prugasti dupin u lošinjskom zaljevu
Stručnjak za dupine
Dvolična igra: Gradska vlast protiv rezervata za dupine
Dan dupina 2008.
Cinizam, bahatost ili autizam?
Ekološka svijest se gubi
Za trajno proglašenje rezervata kod Malog Lošinja
Uz Međunarodni dan zaštite okoliša
Kazna za uznemiravanje dupina
More umire
Lošinjski rezervat u ropotarnici Vladinih nerealiziranih projekata
Dupini kraj vučjeg brloga
Destinacijski management
Povjerenstvo osporava znanstvenike
Pojedinačni ili interesi budućih generacija?
Dupini između interesnih skupina
Obveze iz Konvencije o biološkoj raznolikosti
Bilješka sa sastanka u Ministarstvu
Edukacije i informacija nikad dovoljno
Neprihvatljiva najava ministarstva
Znanje, neznanje i većina
Područja od specijalnog interesa za zaštitu
Hrvatska bi kršila međunarodne obveze
Glas građana za netaknuto more i slobodne dupine
Drugim metodama protiv rezervata
Izumire li dobri dupin
Puntarski fuoj, studeni 2007.
Za trajno proglašenje rezervata
Više od 2.000 potpisa protiv rezervata
Politikantstvo, ksenofobija i manipulacija činjenicama
Suživot čovjeka i dupina
HNS za zaštitu labudova
HSP protiv rezervata za dupine
ZERP da, rezervat ne
ACCOBAMS i peticija
Reakcija na besmislene teze novinara
Zaštita dupina na čekanju
Selektivna reagiranja
WELCOME TO THE DOLPHIN FRIENDLY COUNTRY
"Male šape" za zaštitu životinja i biljaka
Dupini i u moru i na kopnu
Lažni plakati Eko Kvarnera na otocima
Predstavka u vezi zaštite mora
Plavi svijet ne pretendira na upravljanje zaštićenim područjem
Javnost i proglašenje rezervata
Pomoć bespomoćnoj policiji
Zemlja prijatelja dupina
Rezervat dupina nije zoološki vrt
Nasipavanje uništava infralitoralne zajednice
Hrvatska, zemlja prijatelja dupina
Prijatelji životinja pozdravljaju odluku Vodnjana
Dupinarija neće biti
Dupinarija u Vodnjanu neće biti
Lošiji dani za dupine?
Deklaracija o zaštiti Jadrana
 

Komentari (9)

Komentira Stručnjak 15-05-2008 18:07,   Profesionalci "U ovoj je sredini odavno prevladalo shvaćanje profesionalne etike po kojem investitor legitimno teži isključivo i jedino maksimalizaciji profita, dok struka radi za naručitelja. Profesionalizam je sveden na značenje sadržano u sintagmi profesionalni ubojica."  Kopirano sa ove stranice pod "Rekli su".   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira zabrinuti pješak 15-05-2008 22:45,   da.... Iako sam pokusao kroz gorenavedene tame pod "Povezano" shvatiti koji su to argumenti Za (npr Plavi svijet) i Protiv (npr Gomerčić) samog smisla osnivanja rezervata nisam to uspio isčitati pa bi mislim bilo lijepo od nekog upućenijeg da taksativno navede argumente obiju strana po mogućnosti s linkovima na neke studije.  Hvala  PS: nemislom na argumente tipa štetnost za gospodarstvo, neće nama niko iz zg govorit šta ćemo mi radit i sl. nego sikljućivo vezane uz sanište i "životne navike" dupina   » Prijavite komentar Administratoru »    Komentira gost 16-05-2008 08:11,   Zabrinutom pješaku: Argumenti ZA kojima raspolaže Plavi svijet nisu bitni za ovu priču. Odluku o zaštiti nije donijeo Plavi svijet nego Ministarstvo kulture na temelju svoje znanstvene podloge.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira nn 17-05-2008 10:31,   Odgovor Zabrinutom pješaku Smisao osnivanje rezervata je zaštita dijela mora. Znanstvenim argumentima glede staništa i životnih navika dupina oduzeto je svako značenje jer su prepušteni na prosudbu skupini neznalica u kojoj je i tip koji je za novine već odavno rekao "Ni R od rezervata".    Ili recimo to ovako: Postoji volja da se rezervat ukine, i to je dovoljno. Za argumente je lako jer ih se može kupiti, a ima tko će ih izraditi po mjeri ovih koji neće ni R od rezervata. Za novac se može sve kupiti pa i "znanstveni" alibi za odustajanje od zaštite.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira Ozon 18-05-2008 09:17,   Povjerenstvo za ozonske rupe Zaista je nevjerojatno da gradska vlast formira Povjerenstvo da ocjenjuje znanstvenu utemeljenost bilo čega pa tako i zaštite mora i ostane živa. Meni je to kao iz neke TV komedije, na pr. Monti Pajton i Ministarstvo smiješnog hoda. Kako vidim članovi odbora su jedan veterinar /kolega prof. Gomerčića/, pa vlasnik pizzerije, privatni iznajmljivači, brodar bez broda, ribar i član HDZ sve stručnjak do stručnjaka za biologiju i ekologiju mora I oni sad odlučuju što je znanstveno a što nije. Pa daj ti Cappeli osnuj povjerenstvo da odbaci znanstvenu utemeljenost priče o ozonskim rupama i opasnosti od sunčanja jer to škodi našoj turističkoj ponudi "sunce i more".   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira gost 18-05-2008 21:03,   ozončica i njeni jeb..sr A što si ti ti imaš brod onaj koji ti je tata na kriminalu zaradio glupačo glupava.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira Zvonko Losinjac 24-08-2008 13:53,   ... dr Ana Gomercic-Galov  http://www.vef.hr/dolphins/ radovi/pdf/galov%20doktorat% 202007.pdf   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira familija 24-08-2008 14:01,   ... Znači, doktorat je obiteljski posao:    "Najljepše zahvaljujem prof. dr. sc. Gordanu Laucu i prof. dr. sc. Zlatku  Šatoviću, mom bratu mr. sc. Tomislavu Gomerčiću i ocu prof. dr. sc.  Hrvoju Gomerčiću ..."   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira slučajni posjetitelj 26-04-2009 19:34,   ... Prof.H. Gomerčić i Đ. Huber su bili moji profesori i obojca su frikovi što se tiće zaštite životinja i oni svoje mišljenje ne bi prodali za nikakve novce i to sam 100% sigurna. Profesor Huber je čak najomiljeniji profesor na fakultetu i njegov život je posvećen zaštiti životinja.  Prema tome, oni sigurno iza svojih odluka stoje prije svega kao izuzetni ljudi, a tek onda kao profesori i znanstvenici.   » Prijavite komentar Administratoru

Komentirajte članak   Ime   Upišite adresu asd • adacta.org (• = @)    Naslov Dostupni znakovi: 14000 Unesi znakove koje vidiš. Ako su nečitljivi, osvježi da se prikažu novi.