Građanska inicijativa Volim Lošinj, Mali Lošinj - Drugim metodama protiv rezervata

Najnovije ...

Najčitanije

Aktualno

Distribucija sadržaja

Komentira Super hik
08-02-2008 17:42,

...
Ti si jedan od onih za koje nečeg nema ako on ne vidi. Udruge su itekako reagirale samo ti ne znaš zato. Evo ti primjer reakcije:

Nedavna havarija turskog broda pored istarske obale najbolja je škola hrvatskoj prepotentnosti na Jadranu. Kao prvo, pokazala je da su se sve velike riječi o našoj spremnosti i oganiziranosti rasprsle kao mjehur od sapunice čim smo se suočili sa prvim pravim problemom. Drugo, havarija se je dogodila u laboratorijski savršenim uvjetima; more je bilo mirno, gotovo bonaca, bio je radni dan a ne vikend i mjesto radnje bio je ipak za ekološku ugrozu bolje pripremljeni sjeverni Jadran.

Iako cijela priča još uvijek nije u potpunosti gotova, već se sada mogu napraviti prve analize događaja. Tri se momenta već sada nameću za analizu.

1) sama havarija broda na Jadranu spada u domenu očekivanih, a ne neočekivanih događaja. Matematički gledano, promet brodova Jadranom (a pogotovo brodova sa opasnim teretom) takve je gustoće da je sa stanovišta teorije vjerojatnosti takvu havariju trebalo očekivati i prije. Pritom, bitno je reći da smo ovaj puta imali veliku sreću što je havariju doživio ro-ro brod, a ne tanker, jer pored istarske obale svake godine, samo za Trst, prolazi preko 300 tankera sa po 100.000 tona nafte (prolazeći samo 2,5 milja od Savudrije).

2) Postavlja se pitanje brzine reakcije i efikasnosti naših snaga zaduženih za prevenciju i spašavanje na moru. Kada se pogleda koliko je bilo potrebno da pojedini spasilački brodovi dođu do havariranog broda, način na koji je bio gašen požar kao i nevjerojatan manjak opreme nameće se i pitanje odgovornosti nadležnih. Dodatno, ovo pitanje je važno i u kontekstu ZERP-a jer istarski ribari tvrde da su prvih nekoliko sati havarije (kada su se spašavali životi članova posade i putnika) nesretnom brodu pomagale snage Republike Italije (što je u potpunosti prihvatljivo, ali treba imati snage to i priznati).

3) Pitanje luke spasa. Prema direktivi Evropske komisije broj 59 iz 2002. godine svaka obalna država mora urediti mjesta zakloništa (place of refuge), u pomorskoj praksi često nazivanih i lukama spasa. Republika Hrvatska je implementirala tu direktivu u svoj Pomorski zakonik (NN br. 181/04). U našem zakoniku piše: “Ministar će odrediti mjesto zakloništa, propisati uvjete koje zakloništa trebaju ispunjavati, te propisati uvjete i način korištenja mjesta zakloništa.“ No je li to učinjeno? Je li havarirani turski brod imao zaklonište?

Posljednje pitanje je pogotovo važno i zbog mogućeg ponavljanja havarije u budućnosti. Zbog toga pokušajmo analizirati najgori mogući scenarij.

Pretpostavimo stoga da se (nedajbože) usred turističke sezone, recimo 10. kolovoza na Jadranu dogodi slična havarija; ali pretpostavimo da je u pitanju tanker koji vozi 100.000 tona sirove nafte i da je lokacija havarije u blizini Palagruže, a ne Briuna. I da se požar lokalizira te da oštećeni brod treba hitno odvesti u sigurnije zaklonište zbog nadolazeće ciklone. Kamo bi se išlo s njim; na Hvar, na Vis, na Šoltu... Logično je pretpostaviti da će lokalno stanovništvo odbiti svatku opciju privremenog zakloništa za oštećeni brod na njihovom otoku. Tako se može ponoviti situacija koja je tako skupo koštala španjolsku i francusku obalu u jesen 2002. kada je već havarirani tanker “Prestige” odtegljen daleko od obale, te je sirova nafta istekla iz broda zagadila nekoliko stotina kilometara obale Francuske, Španjolske i Portugala. Umjesto toga, da je bila pripremljena luka spasa, te da je brod bio na vrijeme otegljen u nju zagađenje bi se moglo lokalizirati na svega nekoliko kilometara. Vlada kraljevine Španjolske naknadno se svojim podanicima za to ispričala.

Zbog svega navedenog neophodno je već sada pripremiti se za takav scenarij, pripremanjem izabranih zakloništa (sa svom potrebnom opremom i sa svim definiranim procedurama) i lokalne zajednice (sa jasno definiranim koncesijama i obeštečenjima u slučaju nastalih šteta).

Jer ova se nesreća veoma skoro može ponoviti.

» Prijavite komentar Administratoru

Komentira Super hik
08-02-2008 18:02,

Javljaju se i talijanske udruge
Sjeverni Jadran rizično je ekološko područje
Autor:

Talijanske regionalne agencije za zašitu okoliša trenutačno se nalaze na moru i prate moguće zagađenje mora i obale uslijed nesreće turskog broda Und Adriyatic
Agencija ANSA navodi da se plovilo regionalne agencije za zaštitu okoliša (ARPA) za Veneto nalazi na moru ispred Chioggie te da je na njemu četvoro stručnjaka za morsku biologiju koji su u stalnom kontaktu s analitičarima talijanskog Državnog instituta za istraživanja te posadom broda ARPA-e za regiju Furlaniju Julijsku krajinu.

Giorgio Mattassi, ravnatelj odjela za vode ARPA-e Furlanije Julijske krajine, izvijestio je da plovilo njegove agencije uzima uzorke mora u sjevernom Jadranu na području u blizini gorućeg turskog broda te proučava raspršivanje i padanje u more toksičnih supstanci koje je je oslobodio požar na brodu, navodi ANSA.

"Nisu toliko važni uzorci vode koje ćemo uzeti danas koliko rezultati onoga što ćemo napraviti idućih dana. Zapravo je potrebno da se dim sa svojim toksičnim sastojcima slegne u more kako bi mogli dobiti konkretne podatke.

Moram reći da područjem u kojem se sada nalazi brod prolaze snažne struje a valovi su visine 30 do 40 centimetara. To znači da postoji odlična izmjena vode te stoga i odlično raspršivanje. Mogućnost da dođe do ekološke katastrofe je vrlo mala", rekao je Mattassi za agenciju ANSA.

Mattassi je za ANSA-u također potvrdio da praktički nema "opasnosti da brod potone ili da se iz spremišta izlije nafta".

Predsjednik organizacije za zaštitu okoliša Legambiente iz talijanske regije Emilia Romagna Luigi Rambelli izjavio je da nesreća turskog broda upozorava na velike ekološke rizike kojima je izložen sjeverni Jadran, prenosi ANSA.

"Riječ je o zatvorenom moru, dubine 40 metara, na kojem se odvija ribolov i turizam koji su od velike važnosti, a ova nam epizoda kaže da institucije i gospodarske grane ne mogu više gubiti vrijeme i moraju uvidjeti ozbiljnost velikog rizika kojem smo godinama izloženi, nužnosti strogog nadzora koji bi spriječio pristup dotrajalim teretnim brodovima i službu prevencije i zaštite koja još nedostaje", rekao je Rambelli.

PO organizaciji Legambiente postoje mnogi razlozi za zabrinutost za Jadran, od velikog prometa brodova koji Jadranom prevoze naftu i materijale kemijske industrije do možebitnog "dodatnog povećanja prometa za 15 milijuna tona nafte koji bi donio projekt Družba Adria", naftovod koji bi u Omišalj doveo rusku naftu.

Legambiente godinama upozorava na "vrlo osjetljivo stanje sjevernog Jadrana i traži, do sada uzaludno, od talijanskih regija i država jadranske obale odlučne akcije u cilju priznavanja sjevernog Jadrana kao područja kojem je nužna potrebna posebna zaštita zbog njegove važnosti iz ekoloških, društveno-gospodarskih i znanstvenih razloga, a stoga što je ono ranjivo spram utjecaja na okoliš aktivnosti vezanih s pomorskim prometom", navodi ANSA.

» Prijavite komentar Administratoru

Promjena veličine slova

A+ | A- | Reset

Slikovnica

Članak 69. Ustava RH

Volim Lošinj Svatko ima pravo na zdrav život.
Država osigurava uvjete za zdrav okoliš.
Svatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša.