Dugoročno održivo ribarstvo u čistom i zdravom morskom okolišu
Administrator
Petak, 03 Kolovoz 2007
Osnovni strateški cilj hrvatske ribarstvene politike je gospodarski, socijalno i ekološki dugoročno održivo ribarstvo u čistom i zdravom morskom okolišu.
Uz taj cilj vezuju se i strateške odrednice kojima se teži uspostaviti biološki održivo i gospodarski učinkovito ribarstvo koje će omogućiti socijalnu zaštitu i sigurnost ribarima i njihovim obiteljima te podržati tradicionalno ribarstvo kao način života u obalnim i otočnim zajednicama, posebno onima u kojima je ono kao dominantna aktivnost značajan, često i jedini izvor prihoda.
Među strateške odrednice spada i postupno usvajanje relevantnih EU i drugih međunarodnih standarda rada i uvjeta za rad.
Prof. dr. Ivan Katavić, prvi čovjek našeg ribarstva, pomoćnik ministra poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, ravnatelj Uprave za ribarstvo je za Novi list ocijenio aktualni trenutak hrvatskog ribarstva i njegovu sutrašnjicu. Naime, sutrašnjicu hrvatskog ribarstva mnogi u nas smatraju neizvjesnom, prvenstveno iz razloga što nam predstoje pristupni pregovori s Europskom unijom, u kojima se očekuju veliki pritisci koji bi u konačnici mogli dovesti do toga da naše, još uvijek dobro očuvano ribolovno more moramo dijeliti sa svima iz velike europske asocijacije, a nadasve s onima koji su svoja morska bogatstva davno devastirali. Zbog toga ribari, opravdano, izražavaju bojazan pitajući se što će im donijeti ulazak Hrvatske u EU.
Unapređivanje ribarskog sektora
Do ulaska u EU strateške planira se rješavanje domaćih problema koji će uvjete poslovanja naših ribara barem donekle približiti onome što imaju njihovi kolege iz ribarski jačih i bogatijih zemalja. Tu su prioritetna tri ključna elementa ribarstvene politike i strategije - modernizacija ribarske flote, ribarske luke, odnosno vezovi u lukama te trajna edukacija ribara.
Programom modernizacije flote hrvatska vlada želi poboljšati konkurentnost nacionalnog ribarstva, unaprijediti sigurnost, zdravlje i zaštitu ribara koristeći pritom suvremena tehnička i tehnološka rješenja u području plovidbe, selektivnog ribolova i zdravstveno - higijenskih standarda na ribarskim plovilima. Poseban je naglasak na radnim uvjetima kojima se humanizira i čini podnošljivim život na moru. Ribarima i ribarskim brodovima treba osigurati nesmetan pristup, iskrcaj i siguran privez u uređenim obalnim pristaništima - ribarskim lukama i iskrcajnim mjestima. Posebno je značajno ono čemu se dosad u nas nije pridavalo značenje, a to je trajna edukacija ribara i njihovih obitelji kako bi zajedno s tijelima nadležnima za provođenje nacionalnih strateških opredjeljenja unapređivali ribarski sektor.
Ravnopravnost na moru
Prvi je krenuo u realizaciju program modernizacije barske flote. Njegova izvedba ne ide na željeni način, ali se ipak brodovi grade i prvi od njih uskoro bi trebali zaploviti prema lovištima. Puno ostvarenje tog programa, a mora se postići prije našeg ulaska u EU, osigurat će našim ribarima ravnopravno sudjelovanje u ribolovu s flotama ostalih zemalja. Sama flota bit će i modernija i kvalitetnija, za čim se u nas već dugo iskazuje potreba budući da su prošle mnoge godine od posiljednjeg sustavnog ulaganja u gradnju novih ribarskih brodova.
Luke i ribarski vezovi, a s njima i kopnena logisitka poseban su problem na kojega ribari godinama ukazuju. Upravo u ovom dijelu godine najizraženija je njegova eskalacija, kada u većini naših luka i lučica prednost dobivaju turistička plovila, dok se ribarima često zabranjuje vez i iskrcaj. Tražeći od države rješavanje tog problema ribari kao glavnu prepreku ističu lokalne vlasti na ni obali i otocima. Prema ribarstvenoj strategiji neophodno je osigurati potrebnu kopnenu logistiku i infrastrukturu kojima će se podržavati razvoj barstva. Da bi se to ostvarilo prostornim planovima na razini primorskih županija treba omogućiti izgradnju potrebnih ribarskih sadržaj s posebnim naglaskom na područja tradicionalne koncetracije ribarskih aktivnosti.
Pod naslovom Slaba flota i monopol u trgovini udaljuju ribarstvo od Europe o hrvatskom ribarstvu pisao je i Poslovni dnevnik ističući da Hrvatska konačno dobiva Studiju izvodivosti izgradnje ribarske infrastrukture koja je sukladna pravnoj stečevini EU
Piše da je radna verzija tog projekta dostupna stručnoj i ostaloj javnosti za raspravu te da iza te inicijative stoji Nacionalna veletržnice, čija je ambicija potaknuti sustavno rješavanje problema prometovanja i trgovanja ribom na nacionalnom prostoru. Ideju je podržalo i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva. Izrada je povjerena zagrebačkom Agronomskom fakultetu, a voditelj projekta je prof. dr. sci. Vjekoslav Par.
Količina ulova
Studija pokušava uskladiti specifičnosti hrvatskog ribarstva sa stečevinama EU koje se odnose na institucionalne i administrativne okvire, zakonodavni sadržaj, potrebnu infrastrukturu za iskrcaj i obavljanje prve prodaje kao i niz drugih problema, a zahvaća ukupno obalno područje te pojedine kontinentalne dijelove, obzirom na potrebu izgradnje i/li adaptacije postojećih lučkih kapaciteta i iskrcajnih mjesta.
Dosadašnja nebriga za razvoj ribarskih sadržaja dovela je do velikog nesklada između aktualnog ovdašnjeg stanja i zahtjeva EU, obzirom na razinu postignuća koje u ribarstvu ostvaruju zemlje članice Unije.
Za ilustraciju hrvatskih manjkavosti dostatno je spomenuti samo evidentno nepostojanje statističkih pokazatelja iz prošlosti ribarstva. Studija, na osnovu malobrojnih podataka, među ostalim, pokušava odrediti infrastrukturu koja će jamčiti normalno prometovanje ribom. Kapacitete obalne infrastrukture uvjetuju količina ulova i broj plovila te broj subjekata koji streme jednom iskrcajnom mjestu, no bitna je i infrastruktura vladinih te znanstvenih institucija koje prate ukupan učinak nacionalnog ribarstva, kao i sustav zadužen za edukaciju ribara, ističu autori.
Hrvatsko ribarstvo našlo se pred dvostrukom zadaćom, upozoravaju. Istodobno se mora izgraditi nedostajuća organizacija infrastrukturne logistike i obaviti operativna nadogradnja, koju uvjetuju rastući standardi EU. Ističu također da izgradnja ribarske infrastukture (na kopnu i otocima) i usklađivanje sa pravnom stečevinom EU imaju limitirajuće faktore. Izdvajaju fizičke uvjete za uspostavu monitoringa i kontrole te prodaju ribe na zajedničkom tržištu EU.
Obnovljive zalihe
Provedena analiza stanja morskog i slatkovodnog ribarstva ukazuje na brojne slabosti, prijetnje i nepogodnosti, ali i razvojne snage i prilike, iznose također. U slabosti svrstavaju loše karakteristike ribolovne flote, neorganiziranu opskrbu brodova i otkup te ribolovni napor koncentriran na unutarnjim vodama dok intenzitet izlova na otvorenom moru iznosi samo 0,9 posto procijenjene biomase, a sitne plave ribe (inćuna) osam posto. U lepezu prednosti autori Studije stavljaju prirodne resurse povoljne za razvoj ribarstva i brodogradnje, bogatstvo akvatorija pridnenom ribom uz brzo obnovljive i gotovo neiscrpne zalihe krupne i sitne plave ribe, dobru prometnu povezanost te tradiciju dugu više od 1.000 godina. Upozoravaju i na opasnosti među kojima posebno izdvajaju evidentan monopol u trgovini ribom, neredovitost aukcija, slabu povezanost usitnjenih ribolovnih centara te nepoznavanje uvjeta i prednosti prodaje od strane ribara. Prihvaćanjem EU stečevina te izgradnjom nedostajuće infrastrukture moguć je brži razvoj nacionalnog ribarstva uz suzbijanje sive ekonomije, vjeruju autori. Očekuje se i brža te sigurnija naplata, što je iznimno važno ribarima kao i ukidanje špekulantskih postupanja uz veću konkurentnost i doma i na europskom tržištu.
Kako pomiriti ribarstvo i turizam
Kroz integralno upravljanje obalno-otočnim područjem moguće je postići pomirbu svih ribarskih interesa sa naglo rastućim i sve 'agresivnijim' sektorom turizma. U nadmetanju za osvajanje obalnog prostora, ocjenjuju autori Studije, i ribari i turistički promotori mogu biti partneri u mnogim strateškim projektima, važnim za ukupnu nacionalnu budućnost.
Svatko ima pravo na zdrav život. Država osigurava uvjete za zdrav okoliš. Svatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša.
Osnovni strateški cilj hrvatske ribarstvene politike je gospodarski, socijalno i ekološki dugoročno održivo ribarstvo u čistom i zdravom morskom okolišu.
Svatko ima pravo na zdrav život.
...