Nerezine: Prihvaćena studija o gradnji marine iako je u postupku proglašenje zaštite tog područja
Hoće li marina protjerati jadranske dobre dupine?
Studija nije obradila utjecaj gradnje i korištenja marine na dupine, kornjače, sredozemnu medvjedicu, morske cvjetnice i druge životinjske i biljne vrste.
Gordana PETROVČIĆ
Vjesnik 13. svibnja 2006.
U Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva u tijeku je postupak izdavanja lokacijske dozvole za gradnju marine sa 350 do 400 vezova u Nerezinama na otoku Lošinju. Kako saznajemo od glasnogovornice Kate Gojević, u tom postupku Ministarstvo će tražiti suglasnost svih nadležnih tijela, među kojima Ministarstvo kulture igra važnu ulogu.
Pomoćnik ministra kulture iz Uprave za zaštitu prirode Zoran Šikić rekao nam je da »Ministarstvo kulture neće dati suglasnost za izdavanje lokacijske dozvole radi gradnju marine«.
»Trenutno traje postupak kojim će se proglasiti privremena zaštita lošinjsko-creskog arhipelaga na površini od 52.000 hektara mora pa se Uprava protivi svim zahvatima koji mogu znatno ugroziti to područje«, kaže Šikić.
Sporno je u cijelom slučaju što je Komisija Ministarstva zaštite okoliša ocijenila prihvatljivom za okoliš »Studiju utjecaja na okoliš marine i komunalnih vezova u uvali Biskupiji u Nerezinama na otoku Lošinju«, a Ministarstvo je potkraj listopada 2005. donijelo rješenje kojim to potvrđuje, uz primjenu određenih mjera zaštite okoliša.
Naime, Državni zavod za zaštitu prirode je prije usvajanja Studije uložio žalbu jer Studija nije obradila utjecaj gradnje i korištenja marine na dupine, kornjače, sredozemnu medvjedicu koja u posljednjih godinu dana tamo živi, morske cvjetnice Posidonia oceanica i drugih životinjskih i biljnih vrsta.
»Zbog iznimnog značaja tog područja u kojem obitava stalna rezidentna populacija dobrog dupina u Jadranu, koji je ugrožena i zaštićena vrsta u Hrvatskoj, Zavod je početkom listopada 2005. Ministarstvu kulture dostavio i stručno obrazloženje za preventivnu zaštitu lošinjsko-creskog akvatorija u kategoriji posebnog rezervata u moru«, naglašava Ana Štrbenac, načelnica Odjela za inventarizaciju i praćenje stanja prirode u Državnom zavodu za zaštitu prirode.
Hrvatska je potpisnica i međunarodnog Sporazuma o zaštiti dupina (ACCOBAMS) u kojem je lošinjsko-creski akvatorij evidentiran kao ključno područje za očuvanje dupina u Jadranskom moru i istaknut kao prioritetno područje za zaštitu. Taj je akvatorij dio preliminarne nacionalne ekološke mreže koja uključuje područja važna za očuvanje ugroženih tipova staništa i ugroženih vrsta životinja i biljaka na međunarodnoj razini.
Kad nacionalna ekološka mreža bude gotova, a bit će uskoro, jer Europska unija na njenoj izradi jako inzistira kao dijelu europske ekološke mreže »Nature 2000«, svaki projekt, plan ili zahvat na području uključenom u nacionalnu mrežu morat će na ocjenjivanje je li prihvatljiv u odnosu na prirodu. Unatoč svemu tome, Eugen Draganović iz Uprave za zaštitu prirode Ministarstva kulture, kao zamjenik predsjednika i član Komisije Ministarstva zaštite okoliša, Studiju je ocijenio pozitivnom. Draganović nam nije htio komentirati slučaj te nas uputio na ministarstva zaštite okoliša i kulture.
»U Komisiji sam zastupao stajalište zaštite prirode«, kratko je rekao dodajuai da zaštita dupina i gradnja velike marine nisu u kontradikciji.
Istodobno se Zoran Šikić ograđuje od Draganovićeva stava obrazlažući da »ljudi u komisijama za ocjenu studija utjecaja na okoliš ne zastupaju institucije iz kojih dolaze, no to bi se novim pravilnikom koji se izrađuje, trebalo promijeniti«.
Buka tjera dupine
»Nerezine su u središtu akvatorija ključnog za opstanak dupina u Jadranu i predloženog za zaštitu kao morski rezervat. Ako se tamo napravi marina, dupini ae to podrueje napustiti. Ako se dopusti gradnja marine, proglašavati to podrueje zaštiaćnim - nema smisla«, kaže dr. Draško Holcer, predsjednik Instituta za istraživanje i zaštitu mora »Plavi svijet«.
Institut je proveo projekt identifikacije kritienih staništa uz prijedlog mogućih metoda upravljanja budućim zaštićenim područjem oko Lošinja, što je financirala Kneževina Monako putem međunarodne suradnje s Ministarstvom zaštite okoliša. U sklopu tog dvogodišnjeg istraživanja utvrđeno je da je akvatorij otoka Lošinja ključno stanište za opstanak dupina u Jadranu. Prije dvije godine Institut je pokrenuo i projekt o utjecaju buke na populaciju dupina u lošinjsko-creskom akvatoriju.
»Istraživanja pokazuju da je buka, uz prelov ribe, ključni faktor koji uzrokuje odlazak dupina s nekog područja. U područja gdje je promet brodovima velik, dupini uopće ne dolaze«, ističe Holcer. Odgovor na primjedbe upuaćne tijekom javnog uvida u Studiju utjecaja marine u Nerezinama na okoliš, »Plavi svijet« nije dobio iako Zakon to nalaže. U Ministarstvu zaštite okoliša sada provjeravaju taj slučaj.
Dobri dupini
Iz Jadranskog mora već je zbog prelova ribe i masovne kampanje istrebljenja dupina poduzete pedesetih godina prošlog stoljeća, izumrla jedna vrsta dupina - obični dupin. Zahvaljujući životu u manjim skupinama i svojoj prilagodljivosti opstao je dobri dupin. No do kada?
Mještani protiv marine
Većina mještana Nerezina protivi se gradnji marine. Peticiju je potpisalo 200 od ukupno 300 stanovnika, a anketa provedena među 1100 dugogodišnjih turista pokazala je da će njih 1098 promijeniti mjesto odmora sagradi li se marina. Mještani su i prosvjedovali protiv marine, saznajemo od Manuele Filipas iz ogranka udruge »Eko Kvarner« u Nerezinama, koja ističe da su »interesi lokalne zajednice podređeni interesu privatne firme«.
»Većina kućanstava bavi se iznajmljivanjem soba turistima, a nestankom prirodnih plaža i šetnica, domaći kapaciteti postali bi neatraktivni«, upozorava Filipas, dodajući da bi marina zauzela više od 60 posto obalnog pojasa Nerezina i izbrisala identitet tog malog priobalnog mjesta. Obala bi bila uništena jer bi se samo za gradnju dvaju lukobrana u more nasipalo 600.000 tona materijala.
»Naš akvatorij trebao bi biti proglašen morskim rezervatom, što podržavamo jer je u skladu s održivim razvojem otoka. A gradnja marine u kanalu širine jedne nautičke milje prouzročila bi ekološku katastrofu jer sa sobom nosi otpadne vode i opasni otpad«, kaže Filipas. Napominje da uz Duška Lekića postoji i inozemni investitor o kojem se ne zna ništa.
»Projekt marine uključuje i trajektno pristanište što bi investitoru omogućilo da država u njegovo ime provede izvlaštenje privatnih zemljišta pod isprikom da je to u interesu od županijske važnosti. Nerezine su pak u mnogim peljarima navedene kao nepovoljna lučica zbog bure i juga«, dodaje Filipas. Projekt predviđa i gradnju pristupne ceste koja bi prolazila preko privatnih parcela.
Mali Lošinj za dupine
Za izradu Studije utjecaja marine na okoliš trebalo je pričekati donošenje novog Prostornog plana grada Malog Lošinja, naglašavaju u organku udruge »Eko Kvarner« u Nerezinama. Naime, idejno rješenje za marinu preuzeto je iz zastarjelog plana pa nije u skladu s Vladinom uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora iz rujna 2004.
Uredbom je propisano da svaki prostorni plan u postupku izrade, donošenja i provedbe mora, među ostalim, očuvati prirodne plaže i šume, kao i prirodne, kulturne, povijesne i tradicijske vrijednosti obalnog i zaobalnog krajolika te osigurati slobodan pristup obali i prolaz uz obalu i javni interes u korištenju, osobito pomorskog dobra.
Gradonačelnik Malog Lošinja Gari Cappeli podupire proglašenje morskog rezervata za dupine, a ne predloženu marinu. »Marina može imati najviše 220 vezova, a sad ih je već u nerezinskoj lučici više od 100.
Sve iznad te brojke Grad ne prihvaća«, kaže Cappelli. Međutim, predstavnik Grada Malog Lošinja bio je u Komisiji za ocjenu Studije utjecaja na okoliš marine koja predviđa 350 do 400 vezova, i suglasio se s njom. Cappelli to obrazlaže riječima: »Pa svi su članovi Komisije bili za Studiju, što bi onda značilo da je jedan protiv«.
Projekt marine
Prema Studiji utjecaja na okoliš, marina u Nerezinama imala bi luku za nautički turizam sa 200 vezova, zatim luku za privez plovila stanovnika, turista i onih u tranzitu sa 100 vezova, sportsku luku sa 50 vezova, trajektno pristanište i luku postojećeg remontnog brodogradilišta. Sastavni dio marine bila bi dva lukobrana. Postupak procjene utjecaja marine na okoliš proveden je na zahtjev investitora, tvrtke »Marina Artac« d.o.o. iz Nerezina. Njezin je direktor Duško Lekić, većinski vlasnik remontnog brodogradilišta u Nerezinama. Studiju utjecaja na okoliš izradila je zagrebačka tvrtka »Urbing«.
...
Malo me u tekstu zbunilo tko je direkttor, ali u sudskom registru piše: Kresencio Lekić, funkcija prokurist, Ovlaštenje: zastupa samostalno i pojedinačno
Duško Lekić, Funkcija direktor Ovlaštenje: zastupa samostalno i pojedinačno
Marina
Ma to je lokalni šerif koj je vedrio i oblačio za vrijeme Komunizma i u poduzeću Lošinjksa Plovidaba.No međutim činjenica je da ga lokalno stanovništvo ne voli jer je još uvijek bahat sa svojim stavovima.
Svatko ima pravo na zdrav život. Država osigurava uvjete za zdrav okoliš. Svatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša.
Svatko ima pravo na zdrav život.
...