Populacija dupina, zapravo cijela skupina kitova kojoj pripadaju i dupini, u drastičnom je padu u cijelom svijetu. Uznemirivanje, buka, onečišćenje mora, nedostatak hrane zbog prekomjernog izlova ribe te slučajni i izravni ulov najveće su prijetnje opstanku dupina.
Stoga su Ujedinjeni narodi, u okviru Konvencije o migratornim vrstama i pripadajućim sporazumima ACCOBAMS, o zaštiti dupina, i ASCOBANS, te u suradnji s nevladinom udrugom Whale and Dolphin Conservation Society (WDCS) proglasili 2007 - godinom dupina. Godina dupina dio je i UN-ove kampanje »Desetljeće edukacije i održivog razvoja«, jer joj je cilj senzibilizirati svjetsku javnost o potrebi zaštite dupina, odnosno mora. Pokrovitelj Godine dupina je Princ Albert II od Monaka, s obzirom da Monako tradicionalno pruža potporu istraživanjima mora, posebno Mediterana.
Što se tiče dupina u Jadranu, i općenito morskih sisavaca, situacija je loša. Naime, od tri vrste morskih sisavaca, sredozemne medvjedice, običnog i dobrog dupina, u Jadranu živi još jedino dobri dupin (Tursiops truncatus). Obični se smatra regionalno izumrlim, to jest smatra se da više ne živi, niti se razmnožava, u našem dijelu Jadrana. Ista je situacija i s medvjedicom.
»Jedina nama poznata rezidentna, stalna, populacija dobrih dupina u Jadranu obitava u akvatoriju otoka Lošinja.
To ne znači da rezidentnih skupina nema u drugim dijelovima Jadrana, no zasad ne znamo za njih. No, ove ćemo godine početi s istraživanjem dupina u viškom arhipelagu koja će olakšati novi istraživački brod i dva vozila koje je »Plavom svijetu« donirala tvrtka PZ auto«, kaže biolog Draško Holcer iz Hrvatskog prirodoslovnog muzeja i predsjednik Instituta za istraživanje i zaštitu mora »Plavi svijet«.
U suradnji sa Sveučilištem St. Andrews u Škotskoj, vodećoj svjetskoj instituciji koja se bavi biologijom kitova, »Plavi svijet« je radio i populacijska istraživanja koja su pokazala da se u proteklih 15 godina u području lošinjskog arhipelaga, to jest Kvarnerića, konstantno smanjuje broj dupina, od inicijalne procijene brojnosti od 140 do 150 životinja pa do 100-tinjak, koliko se procjenjuje da ih ima danas.
Utvrđivanjem ključnih područja za razmnožavanje, odgoj mladunaca, prehranu i odmor znanstvenici su utvrdili da uznemirivanje i buka najviše utječu na život dupina.
Naime, uznemirivanje i buka su glavni razlozi zbog kojih dupini napuštaju neko područje, pa je i to jedan od mogućih razloga pada njihove brojnosti od gotovo 40 posto. »Dupini, posebno tijekom turističke sezone, izbjegavaju područja u kojima je izražena ljudska djelatnost, a to su luke, marine, benzinske stanice, morske rute između Raba i Lošinja«, kaže Holcer, dodajući da su utvrdili i da kod dupina postoji neka vrsta kolektivnog pamćenja.
Dupini, naime, pamte ako su tijekom nekog perioda bili konstantno uznemirivani na nekom području, pa iduće godine na tom području uopće neće boraviti. »Veliki broj brodova na moru za dupine je veliki problem. Nalijetanje brodova, namjerno ili nenamjerno, doživljavaju kao napad predatora, pa pokušavaju izbjeći susret«, priča Holcer.
Istraživanje načina prehrane ukazuje na trend promjene u prehrani. »Početkom istraživanja prije 15-ak godina, kada smo radili analizu sastava njihova plijena, glavni plijen bila im je riba, odnosno oslić i trlja. Danas se hrane uglavnom plavom ribom. Očito je došlo do prelova, pa koriste plijen koji im je raspoloživ, šarune i srdele. To upućuje na značajne promjene u okolišu i na činjenicu da dupinima nije baš najbolje«, upozorava Holcer. Rezultati istraživanja pridonijeli su da je lani u kolovozu Vlada proglasila program »Preventivne zaštite lošinjskog arhipelaga«, u kategoriji posebnog rezervata u moru. Međutim, još uvije nitko nije preuzeo upravljanje tim područjem, što inače rade županijske javne ustanove za zaštitu okoliša.
»Predložili smo i Gradu Malom Lošinju da osnuje javnu ustanovu koja bi preuzela brigu o rezervatu koji se prostire na velikoj površini od 540 četvornih kilometara, uz istočne obale otoka Lošinja i dijela Cresa. Poglavarstvo grada Lošinja reklo je da će planirati osnivanje takve ustanove«, kaže Holcer, naglašavajući da bi to bio veliki resurs Lošinja, jer bi dupini postali njegov zaštitni znak koji bi privlačio turiste i izvan sezone.
»Plavom svijetu je cilj zaštita prirode, ali ona može biti učinkovita samo u dogovoru i suradnji sa svim zainteresiranim stranama. Zbog toga pozivamo na zajednički dogovor i kompromis ribare, stanovnike, turističke djelatnike, prevoznike i druge korisnike mora da se odrede mjere zaštite i način ponašanja u zaštićenom području«, napominje Holcer.
Marina u Nerezinama bez lokacijske dozvole Krajem siječnja Ministarstvo zaštite okoliša prostornog uređenja i graditeljstva odbilo je zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole za gradnju marine u Nerezinama. Naime, investitor tvrtka Marina Artac d.o.o., čiji je direktor Duško Lekić, želi graditi marinu sa 400 vezova. Lokacijska dozvola je odbijena jer zahtjev nije bio u skladu s dokumentima prostornog uređenja, posebno obzirom na planirani broj od 400 vezova, zatim jer Grad Mali Lošinj nije još donio obavezni prostorni plan grada, i jer za izdavanje dozvole nije pribavljeno pozitivno mišljenje Uprave za zaštitu prirode Ministarstva kulture. »Ako se napravi marina s 400 vezova usred zaštićenog područja, koja ima za cilj privlačenja sve većeg broja brodova, onda zaštićeno područje postaje besmisleno. No, da je napravljena odgovarajuća Studija utjecaja marine na okoliš možda bi se našao neki kompromis. Studija je prihvaćena, iako ni jednom rečenicom nije uzela u obzir da tu žive dupini ili neke druge životinje«, ističe Holcer.
Svatko ima pravo na zdrav život. Država osigurava uvjete za zdrav okoliš. Svatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša.
Svatko ima pravo na zdrav život.
...