Upravi za zaštitu prirode Ministrastva kulture RH podnesena je predstavka u svezi proglašenja preventivne zaštite nad područjem mora uz otoke Cres i Lošinj. U nastavku je odgovor Uprave na tu predstavku ...
Ova Uprava zaprimila je Vašu predstavku iz koje se vidi da postoji određena bojazan da će proglašenje trajne zaštite nad dijelom mora uz istočne obale otoka Cresa i Lošinja otežati život stanovnicima koji u tom području žive.
U skladu s člankom 26. Zakona o zaštiti prirode („Narodne novine" br. 70/05.) Ministarstvo je 26. srpnja 2005. godine donijelo rješenje kojim se pod preventivnu zaštitu stavlja dio mora uz istočne obale otoka Cresa i Lošinja u kategoriji posebnog rezervata-rezervata u moru.
Preventivna zaštita proglašena je na vrijeme od najdulje tri godine, kako je određeno zakonom. U tome će se roku provesti daljnja istraživanja i konzultacije sa različitim stručnjacima kako bi se utvrdilo da je područje od važnosti za odgovarajuću zaštitu a u skladu s odredbama članka 12. Zakona o zaštiti prirode.
Dođe li pak do proglašenja trajne zaštite spomenutog područja, tada će se za isto morati izraditi i donijeti plan upravljanja kao temeljni dokument kojim se detaljno uređuje i propisuje način čuvanja i korištenja zaštićenog područja kako je to određeno člancima 80. i 81. Zakona. Također je potrebno donijeti i Pravilnik o unutarnjem redu kojim se detaljno uređuje način ponašanja i korištenja zaštićenog područja.
Prije izrade ovih dokumenta nije moguće govoriti o zabranama ili pak ograničenjima koja eventualno mogu nastati u korištenju prostora. Uvjerenja smo da bi eventualno proglašenje trajne zaštite ovog područja prije moglo koristiti razvitku i dobrobiti ovog otočnog područja i njegovih stanovnika nego li pak štetiti kroz eventualna ograničenja u korištenju mora.
Državni zavod za zaštitu prirode je izradio u skladu s odredbom članka 22., stavcima 1. i 2. stručnu podlogu za proglašenje zaštite nad dijelom mora uz obale otoka Cresa i Lošinja, te uputio je Ministarstvu kulture, kao nadležnom ministarstvu za poslove zaštite prirode, zahtjev za proglašenje zaštite u spomenutom prostoru. U skladu s istim člankom zakona Ministarstvo mora provesti postupak o čijem će pokretanju odlučiti kada temeljito ispita sve argumente koji idu u prilog proglašenju trajne zaštite kao i sve posljedice koje uspostava posebnog rezervata-rezervata u moru može imati na život ljudi u tome području.
Kod koga je lopta?
Da, birokratski odgovor, ali jasno kaže da stvar nije na brizi i odgovornosti Plavog svijeta i ostalih ekoloških udruga kako to misli Renci nego je lopta kod gradske vlasti, ribarskog ceha i nadležnih državnih tijela.
Kod koga je lopta?
Krivo. Lopta nije kod ribarskog ceha. Lopta je uvijek, i to je važno, kod institucija. Oni imaju moć da donose i provode odluke, raspoređuju naš novac - novac poreznih obveznika - na ono što oni proglase prioritetima i stoga je na njima i odgovornost za ono što rade. I Plavi svijet i ribarski ceh u sličnom su položaju. Oni su udruge i nemaju moć koju zakonom sada imaju Grad i ustanova Priroda. Istina je da postoje neke razlike među njima - Plavi svijet ima više kompetencije, a udruženje obrtnika više novca za rad - ali niti jedni ni drugi nemaju moć, a onda niti tu odgovornost.
Svatko ima pravo na zdrav život. Država osigurava uvjete za zdrav okoliš. Svatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša.
Upravi za zaštitu prirode Ministrastva kulture RH podnesena je predstavka u svezi proglašenja preventivne zaštite nad područjem mora uz otoke Cres i Lošinj. U nastavku je odgovor Uprave na tu predstavku ...
Svatko ima pravo na zdrav život.
...