Predstavnici Sekcije ribara iz Malog Lošinja uručili su
kabinetu ministra kulture zahtjev podržan s više od 2.000 potpisa građana za
hitno povlačenje rješenja o proglašenju rezervata za dupine na području istočne
strane otoka Lošinja i Cresa, a potpisi su prikupljeni u kratkom
vremenu na inicijativu sekcija ribara i brodara Udruženja obrtnika Cres -
Lošinj, piše Novi list.
Ističe se da su kao obrazloženje zahtjeva priložena stručna mišljenja meritornih
hrvatskih znanstvenika koji se bave biologijom i istraživanjem dupina i ostalih
morskih sisavaca.
Autor napisa Branko Šuljić navodi da prof. dr. Hrvoja
Gomerčića s Veterinarskog fakulteta u Zagrebu, kojeg naziva najmeritornijim
znanstvenikom za morske sisavce, u svom stručnom mišljenju upućenom Sekciji
ribara i gradonačelniku Malog Lošinja pored ostaloga tvrdi: »Proglašeni
rezervat - rezervat u moru uz istočne obale Cresa i Lošinja, što se tiče divlje
svojte dobri dupin nije od osobitog značaja radi svoje jedinstvenosti,
rijetkosti niti reprezentativnosti. Proglašeni rezervat nije stanište ugrožene
divlje svojte dobri dupin, nego je samo vjerojatno 0,9 do 1,6 posto, ili još
manje, stanište ove svojte. Proglašeni rezervat nije osobitog
znanstvenog značenja i namjene što se tiče morskih sisavaca, odnosno divlje
svojte dobri dupin.«
Također navodi i mišljenje dr. sc Emina Teskeredžića iz
Instituta Ruder Bošković da ne postoji nikakva stručna i znanstvena podloga za
stvaranje posebnog rezervata, budući da su dupini od 1995. godine zakonski
zaštićeni na cijelom hrvatskom dijelu Jadrana te tvrdnju »da se dupini
jednakomjerno nalaze duž cijele naše obale, a ne posebno značajnije na području
koje se pretvorilo u njihov rezervat«. Prema pisanju Novog lista, Teskerdžić
preporuča »da bi najobjektivniji i najbolji bio za razjašnjenje tog problema
tim prof. dr. se. Hrvoja Gomerčića, jer su oni desetak godina uključeni u tu
problematiku i njihova bi preporuka imala adekvatne znanstveno stručne
argumente i trebala bi biti zadnja« te zaključuje da ne postoji
cresko-lošinjska populacija dupina.
U informaciji kojom se javnosti Cresa i Lošinja obratila
Sekcija ribara.navodi se da su svi stručnjaci koji su razmatrali ovu
problematiku suglasni da rezervat na ovom prostoru ne može opstati, niti
zaživjeti jer nije utemeljen ni na čemu istinitom ili potrebitom, te da je u
stvarnosti kao zakonska kategorija potpuno neprihvatljiv za najgušće naseljeno
otočno područje na Jadranu, piše Novi list.
Također se navodi da Lošinjski ribari ne prihvaćaju
obrazloženje iz Ministarstva kulture da proglašenje rezervata ne znači i
zabranu ribarenja, strahujući od onoga što se može dogoditi kad dođe do
cjelovite primjene zakonskih odredbi. Strahovanja potkrepljuju s dva rješenja
što ih je Ministarstvo kulture dostavilo Sportsko ribolovnom društvu Udica iz
Malog Lošinja, koje je tražilo dozvolu za održavanje, ribolovnih natjecanja u
prostoru rezervata. U oba navrata dopušteno je održavanje natjecanja uz
sljedeći uvjet: »Pojavi li se jato dupina u navedenom području takmičenja za
vrijeme njegova održavanja, svi čamci i takmičari moraju napustiti zaštićeno
područje«. Zar to nije zabrana, pitaju lošinjski profesionalni ribari i
sportski ribolovci, piše Novi list.
Ribarska podrška s čitave obale
Jedan od zaključaka Susreta ribara što je krajem listopada
održan u Pagu glasi: »Tražimo hitno poništenje Rješenja o preventivnoj zaštiti
dijela mora uz istočne obale otoka Cresa i Lošinja u kategoriji posebnog
rezervata u moru za dupine, jer je doneseno na neutemeljenim osnovama, a
ugrožava egzistenciju ribara i drugih gospodarskih djelatnosti stanovnika
otoka.«, podsjeća Novi list te navodi da je uz jednoglasno prihvaćanje ribara s
čitave obale, Uprava ribarstva Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog
gospodarstva izrazila negodovanje što se takve odluke donose bez konzultiranja
resornog ribarskog sektora.
Pitanje?
Koliko ljudi koji su se potpisali su profesionalni ribari i ima li ijednog medju njima tko uposljava barem jednog uposlenika (osim sebe) i ima godisnji ulov ribe (prijavljen ili neprijavljen, svejedno) od barem 100.000 kuna godisnje po zaposlenom (ukljucujuci sebe)?
pitajte nas!
Već mi je muka od prepucavanja ovih i onih. Rješenje je vrlo jednostavno i u duhu demokracije. Gradska vlast bi trebala organizirati gradski referendum o proglašenju rezervata i to za šest mjeseci. U tom periodu treba omogućiti suprostavljenim stranama da educiraju građane i uvjere ih u svoje argumente. Peticija uvijek ima upitni legitimitet, ali ono što kaže većina građana na referendumu ima snagu zakona. Troškove provođenja referenduma bi trebalo oduzeti od predviđene donacije Plavom svijetu iz Gradskog proračuna. Svima je jasno da su nas oni na vrlo amaterski način "uvalili" u ovu neugodnu situaciju. A sada peru ruke i prebacuju odgovornost na Ministarstvo i JU Priroda
Referendum nema snagu zakona
Mala primjedba: ono što kaže većina građana na referendumu NEMA snagu zakona. Zakone donosi Sabor RH, a ne građani neposredno. A pokrivanje troškova referenduma oduzimanjem od nečije donacije je ideja koja ne bi pala na pamet čak ni onom "malom Ivici" iz viceva o djetinjastim rješenjim
Povjerenje
Kome smo dali povjerenje? kako je moguće da se uistinu ništa ne događa? Gradonačelnik je rekao da će sve učiniti da ispoštuje volju građana.
volja građana
Mislim da gradonačelnik mora poštovati i volju građana koji drže da dupine treba zaštititi, a ne samo onih koji su protiv. Nisu ga birali samo oni koji su protiv zaštite mora i života u njemu. Pa da vidimo na koje građane računa na sljedećim izborima.
Slažem se
Slažem se sa "glasačem" i upravo zato i vidim da je Fabijanić dozvolio da se preko njega izmanipulira javnost. Jasno da Dupine treba štititi ali način na koji se tomu pristupilo je površan i tipičan za politiku trenutne vlasti. Naravno da će Gariju sad biti teško koga zadovoljiti ali nema straha znamo mi dobro da on tu nemože ništa njemu su kao i obično ruke vezane a netko iz zagreba će odlučiti o sudbini lošinjana pa tako i o Fabijanićevoj. pardon o Fabijanićevoj su već odlučili.
Svatko ima pravo na zdrav život. Država osigurava uvjete za zdrav okoliš. Svatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša.