![]() |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Dupin je zdrav Posada njihova istraživačkog broda jučer se otisnula na more u poslijepodnevnim satima, da bi otkrila što se krije iza poziva Lošinjaca koji su tvrdili da se u Lošinjskom zaljevu izgubio mladunac dobrog dupina. Na sreću zabrinutih ljubitelja morskog svijeta nije riječ o ovoj, za Lošinjski akvatorij rezidentnoj vrsti, nego za naše prostore o vrlo rijetkom odraslom gostu, koji je pripadnik puno manje porodice prugastih dupina. Kako je i zašto došao u Lošinjski akvatorij, ne znaju, ali je potvrđeno da se posve normalno kreće i ponaša, te da se za promatranja uobičajeno hrani. Prugasti su dupini pelargijski sisavci koji se u dubokim i prostranim vodama kreću u velikim jatima i zadržavaju isključivo daleko od obale. Stagnacija populacije Na sjevernom se Jadranu prugasti dupin dosad pojavljivao samo na području Vinodolskog kanala, gdje je primjećivan na pučini ispred Crikvenice i Selca, kamo je čak viđeno nekoliko primjeraka te vrste, dok je za otvorena i duboka mora južnog Jadrana češća pojava. Njegov veći brat i bliski srodnik, dobri dupin, lošinjskim je morskim istraživačima jako dobro poznat. - Dosad smo registrirali i u knjige uveli više od sto jedinki dobrih dupina koji su na sjevernom Jadranu stalni stanovnici. Ipak, i dalje izražavamo zabrinutost zbog toga što se njihov broj od 1996. do 2003. smanjio za 40 posto, te ih procjenjujemo na 120 jedinki. - Otad populacija dobrog dupina na ovom području stagnira, ali ima naznaka da se svijest ljudi o ovim morskim sisavcima podiže, pa se kroz donacije i programe poput Posvojio sam dupina plaćaju istraživanja i programi za njihovu zaštitu. Isto tako, primijećene su i dosad nezabilježene jedinke dobrog dupina u Velebitskom kanalu, koje se kreću zajedno s lošinjskima, što povećava šanse za rast brojnosti i smanjuje mogućnost genskih bolesti prouzročenih izolacijom - zadovoljno dodaje Nikolina Rako. Dupini pripadaju skupini odontocenti - kitovi zubani - koja uključuje 68 danas poznatih vrsta. Dupini ili pliskavice su, kao i mi, sisavci. Imaju toplu krv, dišu zrak i rađaju žive mlade. Žive u svim morima i oceanima, pa i u Jadranu. Stalni stanovnici Jadrana su samo dvije vrste dupina - obični ili pravi dupin i dobri dupin. Dobri dupin može narasti gotovo četiri metra i rasprostranjen je na cijelom Jadranu, a obični obitava samo na srednjem i južnom. Prugasti je gost.
Povezano:
Dobre dupine volimo žive, ali neki ih više vole mrtve 363 posjeta . Odgovore možete naći na RSS 2.0 • Unos novog komentara.
Nema komentara mXcomment 1.0.9 © 2007-2009 - visualclinic.fr License Creative Commons - Some rights reserved
|
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
© 2009 Građanska inicijativa Volim Lošinj, Mali Lošinj
Joomla! is Free Software released under the GNU/GPL License. |
Povratak na vrh! | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||