Ta će se sredstava, pojasnili su iz hrvatskog pregovaračkog izaslanstva, trebati namiriti iz više izvora - iz proračunskih sredstava, vanproračunskih sredstava i iz fondova EU.
Iz programa IPA, Hrvatskoj će kroz sljedeće tri godine biti na raspolaganju 27 milijuna eura za zaštitu okoliša od čega će najveći dio ići za centar za gospodarenje otpadom te za sustav za pročišćavanje otpadnih voda. Nakon ulaska u EU, Zagrebu će iz fondova Europske unije biti na raspolaganju veća sredstva ali će se Hrvatska morati dobro pripremiti kako bi bila sposobna apsorbirati novac. Postoje primjeri zemalja koje su 2004. ušle u EU i tijekom prve dvije godine nisu uspjele izvući ni centa od Bruxellesa jer se nisu dovoljno pripremile, naglašeno je.
Ukupna je ocjena u izvješću za poglavlje Okoliš, kažu u pregovaračkom izaslanstvu, da je Hrvatska u velikom dijelu usklađena, a mjerilo koje je Hrvatskoj postavljeno je da nastavi razvijati administrativne kapacitete na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, te da predstavi financijski plan koji će pokazati na koji način, u kojem vremenu i kojim sredstvima Hrvatska ima namjeru provesti zacrtano.
Što se tiče izvora financiranja, upravo za jačanje administrativnih kapaciteta, odnosno za zapošljavanje novih ljudi, jačanje inspekcijske službe, školovanje, te otvaranje ureda za zaštitu okoliša na razini gradova ili županija, trebat će izdvojiti novac iz proračuna. Dio novca izdvojit će i privatni sektor, dio će se ulaganja i kompenzirati a određeni sustavi moraju biti i samoodrživi. 'Uz inicijalna ulaganja, ulaganja iz EU, uključivanjem privatnog sektora i samoodrživim sustavom trebao bi se riješiti financijski okvir', rečeno je.
Što se tiče pojedinačnih dijelova poglavlja Okoliš, za kakvoću zraka, gospodarenje otpadom, zaštitu prirode i GMO, Hrvatska je dobila dobre ocjene o usklađenosti, dok se primjerice na području kakvoće voda govori o 'određenoj usklađenosti', a na području industrijskog onečišćenja traži 'dodatni napor'. Hrvatska je već tijekom screeninga naglasila da će trebati uložiti velika sredstva upravo u područje industrijskog i energetskog sektora, te na području kakvoće voda.
Europska komisija u izvješću je uvidjela i određeni problem podjele nadležnosti za zaštitu okoliša između ministarstava i drugih tijela, te misli da bi to moglo usporiti proces prilagodbe zbog čega sugerira Hrvatskoj da o tom problemu razmisli.
Iako je Hrvatska izrazila želju za prijelaznim razdobljima za usklađivanje određenih područja poglavlja Okoliš, tek po zatvaranju pregovora o ovom poglavlju vidjet će se što će moći i hoće li uopće nešto moći ishoditi. Inače, s obzirom da se radi o vrlo zahtjevnom i opsežnom poglavlju, kako se procjenjuje najtežem uz Poljoprivredu i ruralni razvoj, ne očekuje se da će ovi pregovori brzo napredovati, a njihovo otvaranje očekuje se tek početkom sljedeće godine.
Hrvatska je dosad otvorila pregovore u šest poglavlja, a u dva od tih šest pregovori su već privremeno zatvoreni. Od 27 poglavlja koja su prošla proceduru u Vijeću EU-a, Hrvatska sada ima ukupno u devet poglavlja mjerila za otvaranje, a u 18 poglavlja mjerila nije dobila.
...
Zašto ovo nije interesantna vijest za bilo kakav komentar? Evo, EU će nam pomoći oko smeća, kanalizacije, jačanja inspekcija, zaštite okoliša, sve ono o čemu se na ovom siteu govori.
...
Ta je vijest za nas nesaglediva u većini svojih dimenzija, pa niti ne znamo kako je komentirati.Činjenica je da kod nas vlada mit, valjda zato jer kad se vozimo autom uz naše prometnice još uvijek vidimo sve zeleno i polunaseljeno, da je Hrvatska čista i nezagađena. Otprilike kao i mit da nam ne treba rezervat u moru, jer u moru još ima života, dakle mi smo ga sačuvali dosad pa ćemo i odsad stihijski. Pritom ljudi umiru u Sisku kako muhe, u Karlovcu pivpvara truje ljude, struju trošimo kao da je upravo mi na razne ne plaćamo, raspolažemo prostorom gledajući trenutne i vrlo kartkoročne interese, a i dupin je popisu ugroženih vrsta nakon što su njegovi srodnici već nestali iz Jadrana. Vjerojatno uz ovu vijest o 11 milijardi EUR ide i ona loša, a to je da je ovo tek manji dio novca koji treba investirati da se ova priča počne tretirati kako treba. Hrvatska za ovo nema dovoljno stručnjaka, nema novca, nema političke volje i ima građane koje reprezentiraju pisci komentara koji bi započeli rat protiv dupina. Ova se priča ne da odraditi onako kako to kod obično ide, da se zadovolji forma, a da suština ostane ista. Zato nema komentara. Što reći?
Svatko ima pravo na zdrav život. Država osigurava uvjete za zdrav okoliš. Svatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša.
Svatko ima pravo na zdrav život.
...