U županijskoj Javnoj ustanovi »Priroda« smatraju da su u sadašnjoj fazi nadležni Ministarstvo kulture i Državni zavod za zaštitu prirode, Državni zavod smatra da je neophodna aktivna podrška Ministarstva kulture i JU »Priroda«, a Ministarstva kulture kaže da županijska Javna ustanova »Priroda« može poduzeti korake radi izrade plana upravljanja, piše Novi list ...
Pod naslovom "Dok se nadležni dopisuju, dupini čekaju zaštitu" Ira Cupać Marković piše kako se nakon proglašenja preventivne zaštite posebnog rezervata na dijelu mora uz istočne obale otoka Cresa i Lošinja u kategoriji rezervata u moru u povodu Dana dupina u kolovozu 2006. godine na terenu ni nakon više od godine dana u vezi s rezervatom ne događa ništa konkretno. Podsjeća da je proglašenje rezervata izazvalo burne reakcije zboga bojazni u vezi s definiranjem plana upravljanja koji treba odrediti razvojne smjernice, način izvođenja zaštite, korištenje i upravljanje, te opseg i uvjete obavljanja djelatnosti u tom području.
U definiranju plana i pravila u rezervatu trebale bi sudjelovati sve razine, od lokalne, županijske do državne i kao uvijek kada se ovlasti isprepliću, dolazi do problema, piše novinarka. Podsjeća da je ovo zaštićeno područje u nadležnosti županijske Javne ustanove »Priroda«, no da je nezadovoljstvo opsegom zaštite iskazalo i Poglavarstvo Primorsko-goranske županije, a da je rješenje o preventivnoj zaštiti donijelo Ministarstvo kulture temeljem stručnog obrazloženja Državnog zavoda za zaštitu prirode koji je utvrdio da postoje opravdani stručni razlozi za preventivnu zaštitu kao područja posebnih prirodnih vrijednosti. Napominje da se Ministarstvo kulture negativno očitovalo na traženja da se poništi rješenje o preventivnoj zaštiti, te da je u travnju ove godine pomoćnik ministra u Upravi za zaštitu prirode Zoran Šikić, za Novi list izjavio da ministarstvo ne odustaje ni od procedure za proglašenje konačne zaštite tog područja te da za vrijeme trajanja preventivne zaštite županijska Javna ustanova »Priroda« može poduzeti korake radi izrade plana upravljanja područjem rezervata s ciljem zaštite, uvažavajući stav pojedinih gospodarskih sektora, prije svega sektora ribarstva.
Međutim, kako navodi list, ravnateljica JU »Priroda« Sonja Šišić smatra da je u sadašnjoj fazi, odnosno od proglašenja preventivne do proglašenja konačne zaštite, nadležna državna razina i to Ministarstvo kulture i Državni zavod za zaštitu prirode te da u roku od tri godineoni trebaju donijeti Pravilnik o unutarnjem redu, nakon čega na red stupaju regionalna i lokalna samouprava, jer upravljanje je u njihovoj ingerenciji. Na upit, što se konkretno poduzima na definiranju pravila, ravnateljica je uputila novinarku na Državni zavod za zaštitu prirode jer je ravnatelj te ustanove Davorin Marković prije nekoliko mjeseci najavio je da će početkom jeseni krenuti radionice na koje će biti pozvani predstavnici svih interesnih skupina kako bi se izradio nacrt pravilnika o unutarnjem redu čime će zainteresirani imati priliku direktno sudjelovati u ustanovljavanju pravila na tom području. U pismenom očitovanju o konkretnim aktivnostima koje se poduzimaju Novi list je dobilo odgovor da Državni zavod za zaštitu prirode, kao nacionalna stručna institucija, i dalje stoji kod svog prijedloga da se održe radionice za izradu prijedloga pravilnika o unutarnjem redu, za što je nužna podrška nadležnog ministarstva i Javne ustanove »Priroda«, iz čega se može zaključiti da se početak radionica odgađa.
Iz svega navedenog očito je kako se donošenje konkretnih pravila i mjera u sklopu preventivne zaštite sporo odvija, jer prošlo je 14 mjeseci a nije učinjeno ništa, ističe list. Po izjavama nadležnih novinarka zaključuje kako je očito da se loptica s jedne razine prebacuje na drugu, jer iz JU »Priroda« kažu da to trebaju učiniti Ministarstvo kulture i Državni zavod, iz Državnog zavoda kažu neophodna je aktivna podrška Ministarstva kulture i JU »Priroda«, dok iz Ministarstva kulture, pak, kažu da za vrijeme trajanja preventivne zaštite županijska Javna ustanova »Priroda« može poduzeti korake radi izrade plana upravljanja.
Očito je da bi se svi oni trebali sastati i definirati tko, što i kada treba činiti, jer ovako se stiče dojam da prave volje za konkretnu zaštitu zapravo i nema. Stvar bi se mogla odgoditi i zbog skorih izbora, jer ovo je ipak izuzetno osjetljivo pitanje, a političari zbog tamo nekih dupina, ne bi željeli izgubiti nemali broj glasova ogorčenih i vrlo glasnih protivnika zaštite, zaključuje Novi list.
Ljudi misle da su delfini nježna stvorenja.Ali,nova istraživanja dokazuju da su delfini nasilne ubice koji tuku svoju djecu do smrti!Godinama je poznato da napadaju i ubijaju ajkule-ne zbog hrane,već iz hira a grupa škotkih marinobiologa je posmatrala kako mužjak delfin tuče svoju bebu do smrti.Istraživači iz Virdžinije su pronašli devet leševa beba delfina. Kosti su im bile smrskane a imali su i ugrize koje su im nanijeli odrasli delfini.
"Primjetili smo da je mnogo mrtvih beba u ovom području",rekao je doktor Dejl Dun."Htjeli smo ustanoviti razlog njihove smrti..."Dr Dun radi sa institutom oružanih snaga i patologije i sa grupom učenjaka istraživao je tajanstvene smrti delfina."Uključili smo mogućnost da su uzroci smrti ajkule ili bolesti",rekao je doktor Dun."No otkrili smo tragove ugriza na tijelima mladunčadi koji se poklapaju sa zubima odraslih delfina.Nesumljivo ove bebe su ubili drugi delfini.Dok smo istraživali,saznali smo da su škotski istraživači uistinu vidjeli kako mužjak ubija bebu delfina.Zgrabio ga je zubima i udarao ga po površini vode sve dok nije bio mrtav..."
Zaštitite dupine Jadranskog mora
Krajem 19. i tijekom 20. stoljeća državna uprava i udruge ribara poduzimaju brojne akcije za uništavanje dupina u Jadranu. Sredinom 50ih Udruženje morskog ribarstva Jugoslavije započinju do tada najopsežniju kampanju uništavanja dupina, a za svakog ubijenog dupina isplaćivana je nagrada. Tako je tijekom 50ih u svega nekoliko godina u hrvatskom dijelu Jadrana ubijeno preko 800 dupina! Prema Pravilniku o zaštiti pojedinih vrsta sisavaca od 9. svibnja 1995. g.u Hrvatskoj su proglašeni posebno zaštićenom životinjskom vrstom kitovi, a to su:dobri dupin; mali dupini sve ostale vrste kitova koji se zateknu u Jadranu.
Zbog toga zaista ne razumijem zašto se toliko ljudi protivi tome da se dupini u Jadranu zaštite. Ako su toliko godina dupini bili ubijani od strane čovieka mislim da je sad vrijeme da se on skupi za sve užase koje je učinio, jer ipak Bog je ovaj svijet i sve životinje čovijeku podario kako bi ih on zaštitio, a ne uništio.
moguće objašnjenje
Možda je objašnjenje u toksičnosti koje je sve više u morima, pogotovo žive koja je vrlo otrovna, djeluje na živčani sustav, dakle i mozak i jedna od nuspojava otrovanja živom je nasilje.
Svatko ima pravo na zdrav život. Država osigurava uvjete za zdrav okoliš. Svatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša.
U županijskoj Javnoj ustanovi »Priroda« smatraju da su u sadašnjoj fazi nadležni Ministarstvo kulture i Državni zavod za zaštitu prirode, Državni zavod smatra da je neophodna aktivna podrška Ministarstva kulture i JU »Priroda«, a Ministarstva kulture kaže da županijska Javna ustanova »Priroda« može poduzeti korake radi izrade plana upravljanja, piše Novi list ...
Svatko ima pravo na zdrav život.
...