Javnozdravstvena i ekološka zbilja Cresa i Lošinja
/ 0
- Detalji
- Kategorija: Politika
- Objavljeno Utorak, 18. 08. 2026.
- QuoVadis
Potaknuti zabrinjavajućim aferama oko uvoza opasnog otpada i zagađenja cijele Like, aferama o azbestu, brdima crne prašine u okolici Zadra, jame Sovjak u našoj županiji, odlagališta otpada Jakuševac i brojnih drugih zagađenih lokacija koje znatno utječu na kvalitetu života građana diljem Republike Hrvatske, mnogi si postavljaju pitanje koliko smo mi otočani svjesni izloženosti zagađenju na Cresu i Lošinju ⮞
Prateći medijske naslove i zabrinutost javnosti za zdravstveno i higijensko stanje vode i zraka, zapravo cijelog okoliša, primjetno je da se hrvatska javnost budi i iskazuje ozbiljnu zabrinutost za zdravlje svoje obitelji i okoliša u cjelini. Stoga se postavlja pitanje u našoj otočnoj javnosti kako mi na ovim otocima stojimo sa pravom na zdravstveno ispravnu vodu i pravom na siguran i kvalitetan okoliš u kojem živimo. Kako se mi na otoku odnosimo prema našem okolišu i kakve politike u tom smislu podržavamo?
Poznati ekološki aktivist Vjeran Piršić u jednom podkastu kaže: Lika je hidrološka spužva i strateški bazen pitke vode za cijelu Hrvatsku. Ako je Lika hidrogeološka spužva logično je i pitanje ima li ta „spužva" utjecaj i na naše Vransko jezero? 37.000 tona opasnog otpada u strateškom bazenu pitke vode za cijelu Hrvatsku ...
Odgovori koji banaliziraju i omalovažavaju ovo pitanje površnim, često demagoškim obrazloženjima ne doprinose boljem informiranju i edukaciji građana o Vranskom jezeru kao sudbonosnom izvoru pitke vode.
Zanimljivo je da nije moguće pratiti ni vodostaj za nas otočane sudbonosnog Vranskog jezera, ali se vodostaji potoka Dubračine kod Crikvenice i Boljunčice u Čepićkom polju te drugih rijeka i potoka diljem RH koje objavljuju Hrvatske vode mogu pratiti.
Vodostaj Vranskog jezera nije objavljivalo ni nekadašnje Vodovod i čistoća d.o.o. Cres-Lošinj, kao što ne objavljuje niti današnji koncesionar i distibuter vode Ponikve d.o.o. Krk. Građani Cresa i Lošinja nisu informirani o stanju vodostaja i kvaliteti vode u ključnom jezeru od kojeg ovisi sav život na otocima.
Zašto nemamo redovite objave o zdravstvenoj ispravnosti vode Vranskog jezera? Lokalna vlast postoji, ali oni koji je obnašaju očito ne vode brigu o građanima nego o sebi samima. Ova tema je toliko važna za budućnost naših otoka da će o njoj biti još puno govora.
Zločin i ekocid na području Kurila
U otočnoj javnosti vrlo malo je tekstova o utjecaju lokalnog brodogradilišta na zdravlje stanovništva uz stari škver na Škveriću koga je vrijeme odavno pregazilo i gdje se o modernizaciji rada škvera i rezultatima ispitivanja mora u lošinjskoj vali i utjecaju na zdravlje Lošinjana ne može čuti ništa. Sve je u najboljem redu? Također, o planiranoj lokaciji deponije građevinskog otpada i o funkcioniranju sortirnice za koju se grad Mali Lošinj kreditno zadužio možemo čitati samo iz medija kada se istražuju određene radnje prilikom izvedbe građevinskih radova. Zašto o radu/neradu sortirnice građani nisu informirani i ne znaju ništa?
Nije moguće o našem prostoru pisati a ne spomenuti i težak zločin i ekocid na području Kurila. Lokalni agresivni „poduzetnici", vlasnici i suvlasnici poljoprivrednog zemljišta uz pomoć gradskih vlasti i HEP-a su nezakonito izgraditi i uzurpirali poljoprivredno zemljište. Na tisuće kvadrata, stotine ilegalnih objekata kojima je grad Mali Lošinj osigurao priključke na gradski vodovod, jer su tobože registrirani kao obiteljska poljoprivredna gospodarstva a nemaju niti jedan jedini poljoprivredni proizvod, nego naprotiv ilegalno se bave turističkom djelatnošću. Po broju otočnih OPG-geova koji sufinancira gradski proračun nekih poljoprivrednih proizvoda bi trebalo biti sasvim dovoljno za lokalno stanovništvo, a ne vidimo da sa Kurila i sličnih lokacija imamo u ponudi lokalne proizvode. Što i koga sufinanciramo? Nadajmo se da će pravna država kad tad doći na naš Lošinj.
Kada je o Kurilima riječ u blizini je i kamenolom koji godima radi bez jasnih procedura.
Pitanja o funkcioniranju pročišćivača kanalizacije i otpadnih voda na Zagazinjinama, nesnosnom smradu kao i pitanju čistoće javnih prostora i grada u cjelini su ključna za razvoj turističke destinacije. Kada se u javnom prostoru i pokrene rasprava o akutnim zagađenjima u gradu ima umova koji ukazuju da takve rasprave mogu štetiti turizmu. Za zdravlje zajednice nije ih briga.
Daleko bismo došli kad bi nabrajali sve lokacije koje neodgovorni građani uništavaju a da lokalne i državne vlasti ne poduzimaju baš ništa.
Hoće li nam afera s opasnim otpadom u Lici i potencijalno trovanje naše vode u Vranskom jezeru otvoriti oči, ili ćemo i dalje biti nojevi s glavom u pijesku?
Ima li naša otočna intelektualna i politička elita ikakav strateški plan i odgovore u slučaju da Vransko jezero dođe u pitanje? Ili to nije njihova nadležnost i nije njihova briga? Račun za našu neodgovornost će zasigurno doći svim građanima na naplatu, pitanje je vremena.
Quo vadis Lošinj?