Potaknuti zabrinjavajućim aferama oko uvoza opasnog otpada i zagađenja cijele Like, aferama o azbestu, brdima crne prašine u okolici Zadra, jame Sovjak u našoj županiji, odlagališta otpada Jakuševac i brojnih drugih zagađenih lokacija koje znatno utječu na kvalitetu života građana diljem Republike Hrvatske, mnogi si postavljaju pitanje koliko smo mi otočani svjesni izloženosti zagađenju na Cresu i Lošinju ⮞
Prateći medijske naslove i zabrinutost javnosti za zdravstveno i higijensko stanje vode i zraka, zapravo cijelog okoliša, primjetno je da se hrvatska javnost budi i iskazuje ozbiljnu zabrinutost za zdravlje svoje obitelji i okoliša u cjelini. Stoga se postavlja pitanje u našoj otočnoj javnosti kako mi na ovim otocima stojimo sa pravom na zdravstveno ispravnu vodu i pravom na siguran i kvalitetan okoliš u kojem živimo. Kako se mi na otoku odnosimo prema našem okolišu i kakve politike u tom smislu podržavamo?
Poznati ekološki aktivist Vjeran Piršić u jednom podkastu kaže: Lika je hidrološka spužva i strateški bazen pitke vode za cijelu Hrvatsku. Ako je Lika hidrogeološka spužva logično je i pitanje ima li ta „spužva" utjecaj i na naše Vransko jezero? 37.000 tona opasnog otpada u strateškom bazenu pitke vode za cijelu Hrvatsku ...
Odgovori koji banaliziraju i omalovažavaju ovo pitanje površnim, često demagoškim obrazloženjima ne doprinose boljem informiranju i edukaciji građana o Vranskom jezeru kao sudbonosnom izvoru pitke vode.
Zanimljivo je da nije moguće pratiti ni vodostaj za nas otočane sudbonosnog Vranskog jezera, ali se vodostaji potoka Dubračine kod Crikvenice i Boljunčice u Čepićkom polju te drugih rijeka i potoka diljem RH koje objavljuju Hrvatske vode mogu pratiti.
Vodostaj Vranskog jezera nije objavljivalo ni nekadašnje Vodovod i čistoća d.o.o. Cres-Lošinj, kao što ne objavljuje niti današnji koncesionar i distibuter vode Ponikve d.o.o. Krk. Građani Cresa i Lošinja nisu informirani o stanju vodostaja i kvaliteti vode u ključnom jezeru od kojeg ovisi sav život na otocima.
Zašto nemamo redovite objave o zdravstvenoj ispravnosti vode Vranskog jezera? Lokalna vlast postoji, ali oni koji je obnašaju očito ne vode brigu o građanima nego o sebi samima. Ova tema je toliko važna za budućnost naših otoka da će o njoj biti još puno govora.

Zločin i ekocid na području Kurila
U otočnoj javnosti vrlo malo je tekstova o utjecaju lokalnog brodogradilišta na zdravlje stanovništva uz stari škver na Škveriću koga je vrijeme odavno pregazilo i gdje se o modernizaciji rada škvera i rezultatima ispitivanja mora u lošinjskoj vali i utjecaju na zdravlje Lošinjana ne može čuti ništa. Sve je u najboljem redu? Također, o planiranoj lokaciji deponije građevinskog otpada i o funkcioniranju sortirnice za koju se grad Mali Lošinj kreditno zadužio možemo čitati samo iz medija kada se istražuju određene radnje prilikom izvedbe građevinskih radova. Zašto o radu/neradu sortirnice građani nisu informirani i ne znaju ništa?
Nije moguće o našem prostoru pisati a ne spomenuti i težak zločin i ekocid na području Kurila. Lokalni agresivni „poduzetnici", vlasnici i suvlasnici poljoprivrednog zemljišta uz pomoć gradskih vlasti i HEP-a su nezakonito izgraditi i uzurpirali poljoprivredno zemljište. Na tisuće kvadrata, stotine ilegalnih objekata kojima je grad Mali Lošinj osigurao priključke na gradski vodovod, jer su tobože registrirani kao obiteljska poljoprivredna gospodarstva a nemaju niti jedan jedini poljoprivredni proizvod, nego naprotiv ilegalno se bave turističkom djelatnošću. Po broju otočnih OPG-geova koji sufinancira gradski proračun nekih poljoprivrednih proizvoda bi trebalo biti sasvim dovoljno za lokalno stanovništvo, a ne vidimo da sa Kurila i sličnih lokacija imamo u ponudi lokalne proizvode. Što i koga sufinanciramo? Nadajmo se da će pravna država kad tad doći na naš Lošinj.
Kada je o Kurilima riječ u blizini je i kamenolom koji godima radi bez jasnih procedura.
Pitanja o funkcioniranju pročišćivača kanalizacije i otpadnih voda na Zagazinjinama, nesnosnom smradu kao i pitanju čistoće javnih prostora i grada u cjelini su ključna za razvoj turističke destinacije. Kada se u javnom prostoru i pokrene rasprava o akutnim zagađenjima u gradu ima umova koji ukazuju da takve rasprave mogu štetiti turizmu. Za zdravlje zajednice nije ih briga.
Daleko bismo došli kad bi nabrajali sve lokacije koje neodgovorni građani uništavaju a da lokalne i državne vlasti ne poduzimaju baš ništa.
Hoće li nam afera s opasnim otpadom u Lici i potencijalno trovanje naše vode u Vranskom jezeru otvoriti oči, ili ćemo i dalje biti nojevi s glavom u pijesku?
Ima li naša otočna intelektualna i politička elita ikakav strateški plan i odgovore u slučaju da Vransko jezero dođe u pitanje? Ili to nije njihova nadležnost i nije njihova briga? Račun za našu neodgovornost će zasigurno doći svim građanima na naplatu, pitanje je vremena.
Quo vadis Lošinj?
Komentari:
VELI LOŠINJ – Stanovnici otoka već duže vrijeme upozoravaju na alarmantnu situaciju u šumskom području iznad Čorbe. Nekada netaknuta otočka priroda pretvorena je u divlje groblje automobila, kamiona i krupnog otpada. Prema svjedočanstvima mještana, na jednome mjestu nalazi se više od petnaest napuštenih i neregistriranih vozila, parkiranih tik jedna uz druge, što predstavlja neposrednu ekološku opasnost i ozbiljan sigurnosni rizik.
Gomilanje starih vozila u gustoj šumi stvara realnu opasnost od curenja motornih ulja, antifriza i akumulatorskih kiselina izravno u tlo. Dodatno, situacija postaje potpuno kritična i alarmantna tijekom ljetnih mjeseci. Tada se, naime, tik uz ta napuštena vozila i olupine svakodnevno parkiraju i stotine drugih automobila turista i posjetitelja. Taj ljetni prometni kaos u uskom šumskom prostoru stvara golemu opasnost od požara koji bi, zbog količine lako zapaljivih materijala i blokiranih puteva, mogao imati katastrofalne posljedice za cijeli taj dio otoka.
Vrhunac apsurda leži u činjenici da se ova improvizirana auto-otpada nalazi točno preko puta službenog reciklažnog dvorišta, koje je također smješteno duboko u istoj toj šumi. Umjesto da bude primjer reda, ono je postalo izvor dodatne ekološke katastrofe. Otkako je privremeno zatvoreno, nitko ništa ne provjerava niti nadzire, pa neodgovorni pojedinci smeće razbacuju posvuda uokolo. Iako lokalne informacije govore da bi dvorište uskoro ponovno trebalo krenuti s radom, neshvatljivo je da se dopušta stvaranje ovakvog kaosa usred prirode i da komunalne službe ne reagiraju na višekratne prijave građana.
Otočani opravdano gube strpljenje s tromim institucijama i lošim upravljanjem prostorom. Ironično komentirajući smjer u kojem se razvija lokalna infrastruktura i briga za okoliš, građani poručuju kako se ne bi začudili da nadležni, s obzirom na dosadašnje poteze, u budućnosti postave benzinsku crpku na sredini mora između Malog i Velog Lošinja. Krajnji je trenutak da komunalno redarstvo i inspekcije zaštite okoliša zaustave ovu ekološku katastrofu prije nego što bude prekasno.
DIJELITE DALJE AKO VAM JE STALO! EKOLOŠKA BOMBA NA LOŠINJU: Šuma iznad Čorbe pretvorena u divlje odlagalište vozila, tik uz zapušteno reciklažno dvorište u kojem nitko ništa ne provjerava