Guranje deve kroz ušicu igle

Korisnička ocjena:  / 3
LošeNajbolje 

devaxIako se smještaj sezonskih radnika navodi tek kao jedan od više ciljeva Odluke o izradi VII. Izmjena i dopuna PPUG Malog Lošinja jasno i s pouzdanjem može se zaključiti da je to ključni, odnosno osnovni cilj izmjena plana. To se može zaključiti iz duge kronologije izrade izmjena kao i iz opsežne razrade upravo tih rješenja. U tom dijelu – smještaja sezonaca – do 2024. Godine, odnosno do donošenja novog Pravilnika o prostornim planovima, nisu postojale teorijske mogućnosti da bi se smještaj sezonaca mogao planirati na način kako je to zamislio neki od muških potomaka izvornog vlasnika trusta koji je vlasnik Jadranke d.d., odnosno neki muški član obitelji Perenčević. Ideja je briljantna – graditi na vlastitim zemljištima unutar izdvojenih turističkih zona kako se ne bi moralo, kako to obični smrtnici moraju, kupovati građevinska zemljišta po tržišnim cijenama. To novi Pravilnik omogućava – ali samo na teorijskoj razini 

Taj je pravilnik Ministarstvo donijelo očito pod pritiskom poduzetničkog lobija, pa će se i zbog toga Visoki upravni sud RH uskoro morati pozabaviti ocjenom njegove zakonitosti. Ono što je loše po ovaj plan i njegovog naručitelja, odnosno vođu plemena Perenčević jest činjenica da se plan treba izrađivati prema Pravilniku koji je vrijedio u vrijeme donošenja Odluke o izradi ovih izmjena. Plan koji se počeo izrađivati 2019. g. tapkao je u mjestu sve do donošenja novog pravilnika koji je stupio na snagu 2024.g. Nakon čekanja od četiri godine, plan je završen početkom 2025. g. kad je tadašnji Odbor za prostorno uređenje donio odluku da se plan može uputiti u javnu raspravu. Također najopsežnije izmjene koje se provode kroz desetke članaka Odredbi za provođenje tiču se upravo smještaja sezonaca.

Neovisno o silnoj i upornoj volji da se smještaj sezonaca rješava na nezakonit način, uz aktivnu podršku izrađivača plana i konsenzus bitnih političkih faktora na otoku, nesposobnosti gradske „struke" kao i nesposobnosti dva saziva Gradskog vijeća i dva Odbora za prostorno planiranje smještaj sezonaca na način kako je to zamišljeno ovim planom predstavlja poslovično guranje deve kroz ušicu igle. To što svi navedeni i uključeni u taj poduhvat ne žmire na jedno nego na oba oka ne znači da će devu uspjet provući kroz ušicu igle. Mogu je provući jedini o svojim glavama.
Detaljnije primjedbe o ovom cilju dostavljene su u okviru javne rasprave i citiram ih: 

III. Definirati lokacije i uvjete za objekte za smještaj sezonskih radnika u turizmu i vezanim uslugama u građevinskim područjima

Odlukom o izradi VII. Izmjena i dopuna PPUG Malog Lošinja određeni su opći i specifični ciljevi i programska polazišta. Tako se u članku 6. Odluke navodi kao specifičan cilj, citiram st. 3. točku 8. : „definirati lokacije i uvjete za objekte za smještaj sezonskih radnika u turizmu i vezanim uslugama u građevinskim područjima, uključujući i njihovo eventualno proširenje ili supstituciju, ukoliko to prostorni parametri (izgrađenost, gustoća) i ostali propisi dozvoljavaju".

Predložena planska rješenja kojima se želi ostvariti cilj su protivna ciljevima iz Odluke, nisu zakonita, te su ujedno nepromišljena i društveno štetna. Dakle, iako to ostali propisi ne dozvoljavaju, planom se predviđaju planska rješenja za smještaj radnika iako nisu uopće definirane lokacije niti uvjeti za građenje objekata za smještaj sezonskih radnika kako se to traži Odlukom.

Prijedlog plana uopće ne koristi termine objekata za smještaj sezonskih radnika kako je to određeno u Odluci već uvodi drugi novi pojam, u čl. 3. st. 1 točka 9a:
„građevine/prostori za boravak osoblja/zaposlenih su prostori/građevine u sklopu odabrane primarne namjene, nisu komercijalni i ne uračunavaju se u smještajni kapacitet zone primarne namjene određen prostornim planom, a mogu se graditi u sklopu ugostiteljsko-turističke namjene (T1 i T2), poslovne namjene i građevnim česticama društvene namjene".

Citirana definicija je preuzeta iz Pravilnika o prostornim planovima koji je stupio na snagu 1.1.2024.g. Po ovaj prijedlog plana je loše što definicija pojma koji se uvodi u plan ne odgovara pojmu iz ciljeva Odluke o izradi plana. Ovdje treba reći da je donošenje ove odredbe velika pogreška ministra i Ministarstva i da je novi Pravilnik posljedica velikog pritiska poduzetničkog lobija da se prečicom, odnosno pravilnikom omogući gradnju koju nije omogućavao ni Zakon, kao ni do tada primjenjivi provedbeni propisi odnosno pravilnici. , Takve nove odredbe o polivalentim namjenama građevinskih područja su protivna i Zakonu i zakonskim načelima na kojima se treba temeljiti prostorno planiranje. Tako rješenja odnosno planovi koja mogu proizaći iz tog Pravilnika mogu imati problema ne samo sa Zakonom nego i s Ustavom jer u naravi derogiraju ustavna prava JLS.

Tako se Odlukom o izradi plana treba riješiti problem smještaja sezonskih radnika, a planom se rješava nešto drugo – smještaj osoblja/zaposlenika. Po svom sadržaju i značenju radi se o sasvim različitim pojmovima. Jasno je da su osoblje i/ili zaposlenici puno šiti pojam od sezonskih radnika. Zaposlenik je svaka osoba koja ima ugovor s poslodavcem neovisno o tome radi li se o prekarnom radnom odnosu, radnom odnosu na neodređeno vrijeme ili menadžerskom ugovoru. Također, ne treba smetnuti s uma da su obično i vlasnici tvrtki zaposlenici.

S druge strane pojam osoblja prema Hrvatskom jezičnom portalu označava „zajednički naziv za osobe okupljene različitim poslovima u jednoj ustanovi (osoblje hotela, osoblje bolnice). Jasno je da je osoblje, koje se iz nejasnog razloga posebno ističe, dio puno šireg pojma zaposlenika. Svaki član osoblja npr. hotela je i zaposlenik poslodavca koji je vlasnik ili operator hotela. Tako je zaposlenik i član uprave kao i što je to i sezonski radnik, osoblje ili bilo koji drugi zaposleni radnik kod poslodavca koji je naručio ovakav plan.

Drugim riječima ovaj plan se ne bavi rješavanjem problema smještaja sezonskih radnika nego svih zaposlenika. Plan predviđa mogućnost gradnje za sve zaposlenike u sklopu ugostiteljsko-turističke namjene, poslovne namjene i građevnim česticama društvene namjene. Drugim riječima plan omogućava gradnju svugdje. Osim što su takva rješenja izvan pameti predložena rješenja su i izvan Zakona. I zbog toga su odredbe koje reguliraju gradnju za boravak osoblja/zaposlenih u suprotnosti s ciljevima Odluke o definiranju lokacija objekata za smještaj sezonskih radnika u turizmu.

Drugi veliki problem ovoga plana, osim što nije u skladu s Odlukom o izradi, je što je on u odredbama kojima se regulira smještaj osoblja/zaposlenika protuzakonit. Također ovim planom uopće nisu definirane ni lokacije ni uvjeti za gradnju objekata za smještaj radnika. Umjesto definiranih lokacija, plan je odredio tek područja na kojima se mogu gradit objekti i to na način da se mogu graditi svugdje, unutar izdvojenih turističkih zona, unutar poslovnih zona kao i na područjima naselja koji su određeni za društvenu namjenu.

Planom nisu definirane lokacije nego su tek određene zone za gradnju i to jako široko.

Također ovaj plan nije odredio niti jedan lokacijski uvjet niti jedan parametar osim dodatnih kapaciteta za smještaj osoblja/zaposlenika u izdvojenim turističkim zonama dok unutar poslovnih zona i područja društvene namjene nisu ni ti kapaciteti određeni. Nije određen niti jedan lokacijski uvjet, niti jedan parametar odnosno pokazatelj ni za jednu vrstu građevina.

Tako nisu određeni niti oblik ni veličina građevne čestice, maksimalni dopušteni koeficijenti (Kig, Kis...), tlocrtne površine, visine, oblikovanje pa čak ni vrsta građevine. Jedini određeni uvjet je kapacitet za smještaj zaposlenika, ali samo u izdvojenim građevinskim područjima, koji je određen protuzakonito i ta odredba je kontradiktorna sa samim planom. Prema ovom prijedlogu smještajni kapaciteti za osoblje/zaposlenike ne ulaze u kapacitet zone. Osim što je takav odredba protivan fizikalnim zakonima i zdravoj logici protivna je i Zakonu odnosno Pravilniku o prostornim planovima ali i Pravilniku o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima, standardu elaborata i obveznih priloga prostornih planova koji određuju sadržaj prostornih planova i koji navode kao obavezno iskazivanje prostornih pokazatelja za planiranu gustoću stanovanja i planiranu gustoću stanovništva odnosno brojčane prostorne pokazatelja koja plan mora sadržavati. Navodim što Pravilnik predviđa, a ovaj prijedlog nema prikazano:
- gustoća stanovanja (Gstn) (neto), odnos planiranog broja stanovnika građevinskog područja naselja, odnosno izdvojenog dijela građevinskog područja naselja i zbroja planiranih površina stambene, odnosno mješovite namjene.
- gustoća stanovništva (Gst) (bruto) , odnos planiranog broja stanovnika građevinskog područja naselja, odnosno izdvojenog dijela građevinskog područja naselja i površine tog građevinskog područja naselja, odnosno izdvojenog dijela građevinskog područja naselja.
- gustoća stanovništva (Gst) (bruto) iskazuje se posebno za građevinsko područje naselja i posebno za izdvojeni dio građevinskog područja naselja.
Posebno ističem i odredbu Pravilnika s kojim je ovaj prijedlog plana u direktnom sukobu. Citiram odredbu: „ U planirani broj stanovnika građevinskog područja naselja, odnosno izdvojenog dijela građevinskog područja naselja, u svrhu dimenzioniranja infrastrukture, uračunavaju se svi korisnici prostora uključujući i povremene korisnike prostora (dnevne i sezonske migracije)."

Dakle jasno je da odredba iz plana koja govori da se neki od kapaciteta ne računaju u kapacitete zone, osim što je kontradiktorna samom prijedlogu, nije niti zakonita niti sukladna propisu prema kojem se planovi moraju izrađivati.

Prijedlogom plana uopće nisu određeni prostorni brojčani pokazatelji za građevine za smještaj osoblja/zaposlenika, dakle nisu određeni:

− koeficijent izgrađenosti (kig) je odnos površine zemljišta pod građevinama i površine građevne čestice
− koeficijent iskoristivosti (kis) je odnos građevinske (bruto) površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice
− koeficijent iskoristivosti nadzemno (kisn) je odnos građevinske (bruto) površine nadzemnih etaža svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice
− koeficijent iskoristivosti podzemno (kisp) je odnos građevinske (bruto) površine podzemnih etaža svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice
− zemljište pod građevinom je vertikalna projekcija svih zatvorenih dijelova građevine na građevnu česticu, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine, osim balkona, uključujući i terase u prizemlju građevine kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže
− građevinska (bruto) površina (GBP) definirana je propisom koji uređuje način izračuna građevinske (bruto) površine zgrade
− visina pročelja (H) je visinska razlika najniže kote konačno uređenog terena uz pročelje građevine i najviše kote gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja građevine, na istom pročelju građevine
− ukupna visina (Huk) je visinska razlika najniže kote konačno uređenog terena uz pročelje građevine i kote njezina najvišeg dijela.

Prostornim planom obvezno se određuje najveća dopuštena visina pročelja (H) građevine kao i broj etaža. Ovaj prijedlog plana ne sadržava ništa od toga. Prema Pravilniku prostorni plna grada u odredbama za provedbu prostornog plana mora sadržavati i poglavlje o smjernicama za izradu prostornih planova užih područja pa je tako bilo nužno odrediti smjernice za izdvojena građevinska područja – ali ovaj prijedlog nema tih smjernica.

Važećim planom su određeni svi brojčani pokazatelji za prostorne cjeline, područja naselja i izdvojena građevinska područja. Predloženim planom i odredbom o kapacitetu smještaja koji se ne računa u kapacitet zone se onemogućava pravilan izračun koeficijenata kako zone tako i građevne čestice. U zonama, područjima unutar naselja, dakle u zonama poslovne namjene (K zone) kao i građevnim česticama određenim za društvenu namjenu kapacitet za smještaj zaposlenika uopće nije određen pa nije moguće na pravilan način iskazati niti jedan od nužnih koeficijenata odnosno brojčanih prostornih pokazatelja za zonu, a uopće nije moguće građevne čestice.

U izdvojenim građevinskim područjima turističke namjene situacija s obveznim prikazom prostornih koeficijenata jest još apsurdnija. Naime u tim zonama u kojima je određen ukupni kapacitet zone plan predviđa dodatne kapacitete od 0, 5 i 3% ali koji se ne računaju u ukupni kapacitet određen istim planom. Ta odredba je u direktnoj suprotnosti s odredbom Pravilnika koja izričito navodi da u planirani broj stanovnika građevinskog područja naselja, odnosno izdvojenog dijela građevinskog područja naselja, u svrhu dimenzioniranja infrastrukture, uračunavaju se svi korisnici prostora uključujući i povremene korisnike prostora (dnevne i sezonske migracije).

Za ilustraciju nezakonitosti i apsurdnosti takvih odredbi navodim primjer izdvojenog građevinskog područja Sunčana uvala odnosno čl. 110. Prema tom članku ukupni smještajni kapacitet zone iznosi 2.500 kreveta, ali se dozvoljava gradnja još 500 kreveta (20% kapaciteta zone) ali koji se ne računaju u kapacitet zone. Dakle istim planom se ukupni kapacitet zone određuje na 2.500 ali i na 3.000 kreveta. S tim da se obvezni brojčani prostorni pokazatelji računaju samo na 2.500 kreveta, a za građevne čestice za smještaj zaposlenika se uopće ne prikazuju. Zbog toga je takva odredba protivna Zakonu, Pravilniku ali i životnoj logici. Praktična posljedica takve nezakonitosti jest slobodna volja vlasnika građevne čestice da radi što mu padne na pamet.

Dakle ovakav prijedlog plana lišava prava JLS da upravljaju svojim prostorom putem prostornih planova, nego je to pravo vlasnika građevne čestice ograničeno tek njegovom slobodnom i neograničenom voljom. Zahvati u prostoru tako nisu određeni planom nego prepušteni slobodnoj volji naručitelja plana. Tako naručitelj plana ako želi gradit građevinu za smještaj zaposlenika nije ograničen niti jednim koeficijentom niti bilo kakvim lokacijskim uvjetom. Dakle niti mu se ograničava veličina građevne čestice, ni tlocrtna projekcija, niti koeficijent izgrađenosti, niti iskoristivost čestice, niti gustoća izgrađenosti, niti broj etaža, a ni visina građevine. Jedino ograničenje je kapacitet od 500 kreveta. Karikaturalna građevina kakvu omogućava ovaj prijedlog plana recimo na građevnoj čestici od 400 kvadrata s tlocrtom od 400 m2 ima 15 nadzemnih etaža i kapacitetom od 500 kreveta praktično ilustrira sistemske probleme ovog predloženog plana. Koliko god bi takva građevina bila karikaturalna i takvu građevinu ovaj plan barem na ovoj planskoj razini omogućava.

Odredbama od neuračunavanju kapaciteta u ukupne kapacitete krše se i odredbe u maksimalno dopuštenoj gustoće od 120 kreveta/ha.

Ovo plansko rješenje smještaja sezonskih radnika ili osoblja/zaposlenika se slikovito može opisati kao pokušaj provlačenja deve kroz ušicu igle. Ono što dodatno potencira takav besmisleni pokušaj jest činjenica da sve i kad bi ovakav prijedlog plan bio usvojen naručitelj ovih rješenja ne bi mogao ništa izgraditi s obzirom da PPUG nije provedbeni plan i da je za gradnju nužno usvojiti provedbene planove odnosno UPU-e koji se nikad neće izraditi s obzirom da novi Zakon o prostornom uređenju onemogućuje izradu UPU-a temeljem ovoga prostornog plana.

Dakle jasno ja da odredbe u prijedlogu ovog plana kojima se propisuju odredbe za gradnju građevina za boravak osoblja/zaposlenika nisu ispunile ciljeve iz Odluke o izradi plana koji nalaže definirati lokacije i uvjete za objekte za smještaj sezonskih radnika u turizmu. Ovaj prijedlog plana nije definirao lokacije ni uvjete za smještaj sezonskih radnika u turizmu kako je to određeno Odlukom o izradi.

Osim toga odredbe kojima se planiraju objekti za smještaj osoblja/zaposlenika su u direktnoj suprotnosti s odredbama Zakona o prostornom uređenju (NN: 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19,) po kojem su se radile ove izmjene. Čl. 3. st. 1. točka 11. utvrđuje: „ izdvojeno građevinsko područje izvan naselja je područje određeno prostornim planom kao prostorna cjelina izvan građevinskog područja naselja planirana za sve namjene, osim za stambenu."

Ista odredba se nalazi i u novom Zakonu. Stambena namjena je moguća samo unutar naselja. Ovaj prijedlog PPUG, upravo predviđa stambenu namjenu unutar izdvojenih građevinskih područja u više odredbi. Također definicija pojma iz čl. 3. st.1 . t. 9a predviđa mogućnost smještaja odnosno boravak osoblja/zaposlenih u sklopu zona poslovne namjene i građevnim česticama društvene namjene.

Plansko omogućavanje gradnje građevina za smještaj - boravak osoblja/zaposlenih u poslovnim zonama protivna je Zakonu ali i Pravilniku prema kojem se počeo ali i trebao završiti ovaj plan. Pravilnikom je određeno da se poslovne zone označavaju velikim slovom K i koje zone mogu imati tri podvrste namjena. Tako je u poslovnim K zonama moguće planirati pretežito uslužnu, pretežito trgovačku i komunalno-servisnu namjenu. Jasno je da smještaj ili boravak osoblja/zaposlenika nije namjena koja je kompatibilna ili koja bi mogla egzistirati unutar poslovnih zona prema propisima po kojima se trebao izraditi ovaj plan.

Iz istih razloga, dakle zbog suprotnosti ovog plana sa Zakonom i Pravilnikom, a pogotovo njegove suštinske nekompatibilnosti, nije moguće planirati gradnju građevina za smještaj radnika/osoblja/zaposlenika na građevnim česticama društvene namjene. Pravilnik utvrđuje da se društvena namjena, koja se označava velikom slovom D, može planirati samo unutar naselja i može imati podvrste i to: upravnu, socijalnu, zdravstvenu, predškolsku, školsku, visoko učilišnu, kulturnu i vjersku namjenu. Ovaj plan tako teoretski omogućava i gradnju zgrada za smještaj - boravak osoblja/zaposlenih na građevnim česticama koje su istim planom predviđene za gradnju vrtića, škole, crkve, doma umirovljenika ili recimo bolnice.

Također s obzirom da rješavanje smještaja sezonskih radnika nije Odlukom o izradi utvrđeno kao interes grada Malog Lošinja, te da planom nisu definirane lokacije niti su određeni uvjeti za gradnju ovim Planom, i s obzirom da su sve odredbe ovog prijedloga koje se odnose na planiranje građevina za boravak osoblja/zaposlenih neprovedive bez donošenja izmjena i dopuna UPU-a, zato što su nezakonite, predlaže se brisati sve odredbe koje se odnose na planska rješenja za smještaj osoblja/zaposlenika.

Ukoliko stvarno postoji društveni interes za rješavanje smještaja sezonskih radnika u turizmu, iako je jako dvojbeno da li to jest interes Grada Malog Lošinja, a utvrđivanju toga interesa treba prethoditi ozbiljna društvena rasprava, ozbiljna analiza i argumentacija, i u okviru ovoga plana postoji zakonita mogućnost rješavanja problema stanovanja sezonskih radnika.

Dakle, smještaj sezonskih radnika se bez pravnog nasilja može i treba rješavati unutar građevinskog područja koje je određeno za stambenu unutar zone M3, zone stambene namjene povremenog stanovanja.

Slijedom navedenih primjedbi i obrazloženja predlaže se na slijedeći način urediti odredbe koje na zakonit način ispunjavaju cilj iz odluke: definirati lokacije i uvjete za objekte za smještaj sezonskih radnika u turizmu i vezanim uslugama u građevinskim područjima."