Strateška ili smiješna studija?

• 

Korisnička ocjena:  / 0

LošeNajbolje 

Detalji

Kategorija: Plan prostora

Objavljeno Petak, 23. 10. 2026.

Arsen Mujagić

Ustav i zakoni RH propisuju i uređuju obvezu državne i društvene kontrole zbog mogućih negativnih utjecaja građevinskih zahvata na okoliš i prirodu. Potreba kontrole utjecaja na okoliš i prirodu u kontekstu klimatskih promjena postaje sve važnija. U ovom slučaju protivno svakoj logici državna i društvena kontrola ključnog dokumenta, Studije utjecaja na okoliš golfa igrališta Matalda je izostala. Ono što je trebalo biti javni i transparentni postupak pretvorilo se voljom nadležnog ministarstva u svoju suprotnost - suptilnu privatizaciju javnog postupka koji umjesto da jamči zaštitu okoliša jamči tek ozbiljno ugrožavanje javnog interesa očuvanja okoliša. Ustavni imperativ očuvanja prirode i okoliša kao jedne od najviših vrednota ustavnog poretka je u slučaju golfa na Mataldi "pregažen kao plitak potok" ⮞

U uvodu ovog napisa ističem da su očuvanje prirode i čovjekova okoliša, kao i vladavina najviših vrednota ustavnog poretka, temelj za tumačenje Ustava. No kad pogledamo način na koji su Jadranka d.d., Jadranka d.o.o., Matalda golf d.o.o. – odnosno u konačnici Mihajlo Perenčević – ishodili dozvolu o prihvatljivosti za okoliš i ekološku mrežu može se zaključiti da zahvat golfa na Mataldi ima oblike ili elemente nasrtaja na ustavni poredak i vladavinu prava.

U prethodnim napisima je opisano kako je ovaj poduhvat ugrožavao vladavinu prava. Ovaj tekst govori o ugrožavanju prirode i čovjekova okoliša u postupku izrade Studije o utjecaju na okoliš: kombinirano golf igralište Matalda i Glavne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu. Ustav, ali i Zakon o zaštiti okoliša utvrđuju da je okoliš dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i da ima njenu osobitu zaštitu. Ovaj slučaj pokazuje kako se tu zaštitu lako probilo i koliko se u ovom društvo drži do Ustava, ustavnih vrednota i okoliša.

Svaka promjena stanja u prostoru odnosno okolišu, svaka gradnja ili svaki zahvat ima utjecaj na ljude. Manji zahvati utječu tek na susjede, veći na širu zajednicu, naselje ili grad, a neki utječu na sve, pa i na buduće generacije. Gradnja kakve zgrade utječe na susjede, gradnja dvorane ili bolnice utječe na širu zajednicu, a neke gradnje npr. nuklearne elektrane ili gradnja dva golf igrališta na jednom mjestu utječu na sve i za sva vremena.

Proporcionalno veličini zahvata u prostoru raste i zanimanje javnosti, društvene podjele i kontroverze koje ih prate, ali paralelno raste i obveza društva da provjeri opravdanost i prihvatljivost planiranog zahvata. To vrijedi svugdje – osim u Gradu Malom Lošinju.

U našoj maloj otočnoj zajednici, čiji se politički stavovi određuju daleko od javnosti – na tajnim sastancima u hotelu Bellevue – stvari stoje malo drukčije. Gradnja jedne ili nekoliko zgrada i rušenje desetak borova će izazvati izuzetan društveni konflikt dok će s druge strane krčenje više od 100 hektara šume, gradnja dva hotela, više desetaka vila i dva golf igrališta na više od tri milijuna kvadrata u zaštićenom području Nature 2000 biti podržano društvenim konsenzusom.

Ustavna vrednota pregažena kao plitak potok
Ustav i zakoni propisuju i uređuju obvezu državne i društvene kontrole zbog mogućih negativnih utjecaja zahvata na okoliš i prirodu. Ta potreba kontrole utjecaja na okoliš i prirodu u kontekstu klimatskih promjena postaje sve važnija. U ovom slučaju protivno svakoj logici državna i društvena kontrola ključnog dokumenta, Studije utjecaja na okoliš golfa igrališta Matalda je izostala. Ono što je trebalo biti javni i transparentni postupak pretvorio se voljom nadležnog ministarstva u svoju suprotnost - suptilnu privatizaciju javnog postupka koji umjesto da jamči zaštitu okoliša jamči tek ozbiljno ugrožavanje javnog interesa očuvanja okoliša. Ustavni imperativ očuvanja prirode i okoliša kao jedne od najviših vrednota ustavnog poretka je na Mataldi "pregažen kao plitak potok".

Izradu Studije je pratio višestruki i višeslojni sukobu interesa. Studija nije služila svojoj, zakonom određenoj svrsi, a to je da na se objektivan način utvrde sve činjenice na temelju kojih bi se utvrdio stvaran utjecaj na okoliš i ekološku mrežu. Studija utjecaja golfa na Mataldi je imala neki sasvim drugi cilj i svrhu. Svrha studije je bila da nejasan i neopravdan ekonomski interes odnosno neprofitabilan projekt koji zasigurno ugrožava okoliš i zaštićenu ekološku mrežu – dobije zeleno svjetlo. Studija koja u nijednoj uređenoj europskoj državi ne bi prošla – poslužila je svrsi. Studija na temelju koje je investitor dobio rješenje o prihvatljivosti zahvata vrvi falsifikatima, neprovjerenim, nepotpunim i netočnim podacima.

U izradi Studije nisu korištene ni znanstvene ni stručne metode istraživanja i utvrđivanja činjenica nego „šibicarske metode" obmane i podvale. I kao takva ostvarila je cilj radi koje je i plaćena. Cilj je bio dokazati pod svaku cijenu da je zahvat prihvatljiv za okoliš i prirodu. A kakva je to Studija i kakva je farsa bio postupak ocjene o prihvatljivosti govore i neke primjedbe iznesene u okviru javne rasprave. Ovaj članak se bavi samo s nekim od problematičnih dijelova Studije koji ilustriraju o kakvoj manipulaciji se radi.

Planirani zahvat golfa na Mataldi koji ima izuzetno negativno jak ekološki otisak prema Studiji je tek nešto kao poželjni lagani ljetni povjetarac. No prirodna staništa zaštićenih vrsta, biološku raznolikosti, šumu crnike i prirodnu ravnotežu zamijeniti će betonski mastodonti i nepregledne površine kemijski tretirane trave. Umjesto nedirnute prirode imat ćemo turističku industriju koja troši više struje i vode nego li sva kućanstva Grada Malog Lošinja. Priča o energetskoj vodnoj samodostatnosti s golfom na Mataldi odlaze u povijest. Tako će jedna razumna ideja o samodostatnosti biti zamijenjena nerazumnom idejom o golfu. Sva pamet ovog društva utekla je pred bezobzirnom i glupavom (fiks) idejom jednog neodgovornog investitora. A energija nije neograničena i sve smo energetski osjetljiviji, a nemamo ni još jedno Vransko jezero. To ovu studiju ni njenog naručitelja uopće ne zanima, a na žalost ne zanima ni gradske vijećnike i - očito - ni malološinjsku javnost.

Prevođene žednih preko akumulacijskog jezera
Jedna od ozbiljnijih obmana Studije odnosi se na vodu. Projekt predviđa navodnjavanje golfa vodom iz akumulacijskog jezera koji se puni uglavnom vodom dobivenom desalinizacijom nije održiv, funkcionalan, a ni ostvariv. Ipak da bi ga se prikazalo takvim rađene su neprecizne, pogrešne bilance vode i varalo se na izračunima. Studija je preuzela bilance od projektanata zahvata, bivšeg ovlaštenika, naručitelja i indirektnog izrađivača Studije (ovaj slijed zaslužuje posebnu priču). Ukupne izračunate potrebe vode za navodnjavanje golfa nisu obrazložene niti dokumentirane. I to je problem ove Studije.

Projektom je utvrđen kapacitet akumulacijskog jezera od 165.000 m3 uz površinu od 3 ha i deklariranom dubinom od 6 m. Prosječna dubina akumulacije je tada 5,5 m. Dakle, prije bi se radilo o bazenu nego o jezeru. Okomitost obale jezera je u funkciji dokazivanja većeg kapaciteta akumulacije nego li je stvarni. Prema projektu i Studiji vodno lice će se održavati na razinama od 480 do 600 cm. To znači da je raspoloživi kapacitet jezera za navodnjavanje samo 36.000 m³. Studija barata s dnevnom potrošnjom od 3.000 m³ vode za navodnjavanje bez ikakvog izračuna, parametara ili varijabli i metodologije izračuna niti se poziva na izvor tog podatka. Neki podaci, istraživanja i studije govore da je potrošnja vode za golf od 36 rupa i do 7.500 m³ po danu. Naravno da potreba vode za navodnjavanje ovisi i površini, sastavu i konfiguraciji tla, vremenskim i klimatskim uvjetima. Ova studije se time nije bavila nego je kao prirodnu datost – konstantu – prihvatila dnevnu potrošnju vode od 3.000 m³.

Raspoloživa količina vode u akumulacijskom jezeru, pod pretpostavkom održavanja vodnog lica na projektiranim razinama i podatku o dnevnoj potrebi za vodom, dovoljna je samo za 12 dana prema podacima Studije. A možda tek za 5 dana navodnjavanja prema drugim izvorima. U navedenom izračunu uopće nije uračunata evaporacija odnosno gubitak vode prirodnim isparavanjem, a što još više smanjuje kapacitet za navodnjavanje. Jasno je da ovo akumulacijsko jezero nije ništa drugo do veliki protočni bojler. Je li moguće ili je li realno navodnjavati golf igrališta s 36 rupa s protočnim bojlerom je tek retoričko pitanje. Studija se uopće nije ozbiljno bavila izračunima potrošnje vode niti je vodila računa o sve višim prosječnim temperaturama i većim potrebama za vodom i s manje oborina koje se pojavljuju sve rjeđe i u ekstremima. Ono što je sasvim izvjesno ja da će potreba za vodom za navodnjavanje golfa rasti, a da se sad ona može dimenzionirati u rasponu od 1 do 2.7 milijuna m³.

Usporedbe radi sadašnje crpljenje Vranskog jezera je unutar donje polovice raspona. Studija i investitor nas uvjeravaju da će se ta količina vode osigurati padalinama u sve sušnijem dobu i desalinizacijom morske vode. A da pouzdavanje u padaline nema smisla pokazuje sama priroda na Mataldi gdje postoje mediteranske povremene lokve i tek jedna stalna lokva koja je zimovalište ptice - vodomara (Alcedo atthis) . Dakle, sadašnja prirodna ravnoteža omogućava tek dovoljno vode za malu zimsku koloniju ptica. Osiguravanje potrebnih količina vode za navodnjavanje desalinizacijom morske vode otvara nove ekološke i ekonomske probleme. Ovom prilikom da samo opaska da će energija potrebna za desalinizaciju biti veća od potrošnje svih kućanstava u gradu Malom Lošinju.

Muljanje s bilancama vode
Za potrebe bilanci vode su pogrešno izračunati i gubici vode. U izračunima nema parametara temeljem kojih je izrađen izračun (evaporacije) isparavanja vode s akumulacijskog jezera, a rezultati umanjuju stvarne gubitke. U Studiji se koriste stari podaci o oborinama i prosječnim temperaturama unatrag 30 godina. Golf se neće dogoditi u prošlosti već u budućnosti koja izvjesno u kratkom roku donosi prosječno povećanje temperature i smanjenje oborina. Studija uopće nije vodila računa o utjecaju povećanja prosječne temperature zraka na bilancu vode jezera iako je poznato da povećana prosječna temperatura zraka od jednog i pol stupnja celzija, koji je zabilježen u zadnje 33 godine na Cresu, utječe na bilancu vode u Vranskom jezeru 26,8 puta više od godišnjih padalina i 6,5 puta više od crpljenja vode. To su podaci prof. Ognjena Bonaccia objavljeni u stručnom članku „Analiza varijacija razine vode jezera Vrana na otoku Cresu", koja je objavljena 2014. g. U njoj se navodi da je ...

...temeljem analiza srednjih godišnjih temperatura zraka, izmjerenih na metereološkoj postaji Cres u razdoblju 1981.-2013. uz statistički značajan trend porasta srednjih godišnjih temperatura zraka za oko 1,5 ºC u relativno kratkom razdoblju od 33 godine, u usporedbi za drugima utjecajima na bilancu vode (gubitak od crpljenja i povećanje od padalina) presude utjecaj prosječne temeprature zraka. Citrama zaključak iz članka: „Prema izračunatom..., utjecaj srednje godišnje temperature zraka 26,8 puta je veći od utjecaja godišnjih oborina, a 6,5 puta od utjecaja prosječnog godišnjeg crpljenja. Prosječno godišnje crpljenje 4,1 puta značajnije utječe na promjenu zavisne varijable od godišnjih oborina. Ova je analiza ukazala na ključan utjecaj temperatura zraka na promjene razine vode u jezeru. Prevodeći to na hidrološki aspekt problema čini se da ključnu ulogu igra proces evaporacije (isparavanja sa slobodne vodne površine) i evapotranspiracije (isparavanja vode s golog tla, vegetacije i iz podzemne vode).

Studija uopće ne predviđa mogućnost porasta temperature već bilance vode bazira na starim podacima bez ekstrapolacije jasnih i predvidivih trendova ubrzanog porasta prosječne temperature i negativnog trenda smanjivanja oborina. Prema Studiji isparavanje iz akumulacije je slabije odnosno manje nego iz Vranskog jezera koje je dublje i hladnije. A to je najbitniji faktori evaporacije i utjecaja na raspoloživ kapacitet vode. Površnost i/ili manipulaciju podataka se može uočiti i kod izračuna doprinosa oborina u bilanci. Tako se u Studiji računa slivno područje jezera u površini od 4,35 ha. Za tu tvrdnju nema nikakvog dokaza u vidu geodetski snimaka odnosna karti. S obzirom da je akumulacija smještena na konfiguracijskom vrhu terena, a da su evidentirane lokve u blizini ali ne i na području planiranog jezera jasno je da sliv jezera ne može ni približno biti kakav je naveden u Studiji ali je potreban za friziranje bilanci vode.

Lokalni doprinos globalnom zatopljavanju
Studija pomalo prezire i šume. Šumama se bavi površno, koristeći se pogrešnim, nepreciznim i kontradiktornim podacima uz skrivanje bitnih podataka. U Studiji se navodio pogrešan podatak koji je tada provjeravana (moguće da su se kasnije dogodile promjene ali u vrijeme izrade je bio pogrešan) da su šume na području zahvata u vlasništvu Biskupije Krk. Podatak nije istinit jer je tada bila u zemljišnim knjigama kao vlasnik vlasnik Republika Hrvatska. Republika Hrvatska je bila i upisani posjednik šume. Bez obzira na lako provjerljivu činjenicu u Studiji se navodilo da „Unutar područja obuhvata projekta nema šuma u vlasništvu Republike Hrvatske...".

Šume unutar planiranog zahvata su obuhvaćene Programom gospodarenja šumama. A u tom Programu, u poglavlju Buduće gospodarenje stoji:

„Cilj gospodarenja je potrajno gospodarenje uz očuvanje stabilnosti ekosustava, zadovoljavanje općekorisnih funkcija šuma i povećanje produkcije najveće kakvoće i vrijednosti. U uređajnom zapisniku dane su upute i smjernice gospodarenja za ekološkogospodarske tipove, uređajne razrede, odjele i odsjeke." Neovisno o tome zahvat koji predviđa krčenje više od 100 ha šuma je navodno prihvatljiv.

U poglavlju Utjecaj na šume podaci su proturječni, a najvažniji podatak za šume, točna površina šuma koje se krče za potrebe zahvata se uopće ne navodi. Pitanje kako se može na pravilan i objektivan način ocijeniti utjecaj zahvata na okoliš ako za šume nemamo jasan i točan podatak o krčenju. To izrađivače Studije nije uopće mučilo niti ih je to interesiralo. Studija precizno utvrđuje da će se 102,82 ha šume prenamijeniti. Studija tek navodi: Na površini predviđenoj za neki od oblika prenamjene ima 4.966drvne zalihe koja će većim dijelom biti iskrčena (Tablica 5.5.1-2.). U sklopu krajobraznog uređenja ostavljat će se skupine i pojedinačna stabla crnike, masline, zelenike, divljih krušaka i drugog zanimljivog, slikovitog i na ostale načine vrijednog drveća koja će se uklopiti u projekt površina terena za igru golfa.

Iako će krčenjem šuma određene površine šuma biti izgubljene, uz primjenu Programa zaštite i njege šuma kroz pošumljavanje i njegu šuma, gubitak šumskih zajednica bit će na prihvatljivoj razini.

Iako nema preciznog podatka o površini šuma koje će se krčiti već se samo opisno navodi, jednom da će većim dijelom biti iskrčene, a drugi put da će određene površine šuma biti biti izgubljene, u Studiji se izvodi proizvoljan i ničim utemeljen zaključak o prihvatljivoj razini gubitka. Krčenje više od 100 ha šume hrasta crnike ne Lošinju očito ne brine nikoga. Kako je krčenje šuma katalizator globalnog zatopljavanja možemo zaključiti da ovim zahvatom Grad Mali Lošinj, na nagovor investitora Mihajla Perenčevića, daje svoj lokalni doprinos globalnom zatopljavanju. Inače područje Mediterana jest baš ono područje koje je najosjetljivije i najviše pati zbog globalnog zatopljenja.

Šišmiše kao da je istraživao Batman

Šišmiši su strogo zaštićena vrsta. Štićeni su Direktivom EU i propisima Republike Hrvatske. Istraživanja faune šišmiša u Studiji nije provedeno sukladno Priručniku za ocjenu prihvatljivosti zahvata na ekološku mrežu i Priručniku za inventarizaciju i praćenje stanja - šišmiša, nakladnika: Državni zavod za zaštitu prirode. Istraživanje šišmiša obuhvatilo je samo ljetno razdoblje. Praćenje aktivnosti šišmiša provedeno je 6. lipnja 2020. godine, u razdoblju najveće aktivnosti, odnosno od zalaska Sunca u trajanju 2 h. Iako se radi od području od 325 ha uzorkovanje šišmiša mrežom provedeno je na 3 mjesta. Prema Priručniku za inventarizaciju i praćenje stanja – šišmiša: ...istraživanja šmišmiša provode se tijekom srpnja i kolovoza. Tijekom svakog mjeseca na teren se izlazi dvaput; prvi put između 1. i 15. i drugi put u drugoj polovici mjeseca. Vrijeme početka transekta također treba standardizirati ovisno o vrstama/skupinama, ali transekt uobičajeno počinje u sumrak i traje ne duže od jednog sata. Prilikom planiranja bitno je uzeti u obzir da je bolje pokriti više različitih područja nego više puta ponavljati transekte na istom području.

Prema Priručniku je bilo potrebno istraživanje provesti osam puta u osam dana. Ovo istraživanje je provedeno u jednom danu.

Nije uopće izvršeno istraživanje u zimskom periodu, a ni istraživanje unutar zimskih skloništa. U Studiji nema potrebnih formulara ni za zimsko praćenje stanja, ni za ljetno praćenje stanja, a nema ni nužnih formulara za transekt. U Studiji nisu navedene osobe koje su sudjelovale u terenskoj provjeri kao ni njihova ovlaštenja, specijalizacija i uloga u ocjeni. Zna se samo tvrtka koja je to radila. Osobe, a ne trgovačka društva dobijaju ovlaštenja za istraživanje šišmiša. Ne zna se dakle koje osobe su provodile istraživanje kolonije šišmiša na Mataldi, zna se samo da je ono nepotpuno i da je trajalo samo dva sata. Jasno je da istraživanje šišmiša koji su kao ugrožena vrsta pod prioritetnom zaštitom nisu izvedena na stručan i propisan način.

I bez stručnog znanja o šišmišima, jednostavnom zdravorazumskom logikom lagano je zaključiti da površno istraživanje aktivnosti šišmiša na području većem od tri milijuna kvadrata u dva sata u jednom jedinom jedinom danu nije ozbiljno, a bez zimskih istraživanja, nije ni stručno.

Podaci na kojima se temelji Studija trebaju biti na najboljim znanstvenim i stručnim saznanjima. Jasno je da površna terenska istraživanja provedena od nepoznatih osoba nisu osnova na kojima se treba temeljiti tako važan dokument. Studija se uopće stvarno ne bavi utjecajem na prioritetno zaštićenu jedne vrstu sisavaca. Jer se u Studiji u odgovarajućoj tablici pregleda mogućih djelovanja zahvata na ciljne vrste i stanišne tipove uopće ne navodi utjecaj na šišmiše.

Završno se može zaključiti da način i stručna razina obrađivanje utjecaja golfa na vode, šume i šišmiše na području zahvata samo ilustriraju o kakvom dokumentu se radi. S druge strane treba se priznati da je jedino na takav način - falsificiranjem i manipulacijama - moguće prikazati da je gradnja golfa i prateće turističko -nekretninske industrije unutar Nature 2000 prihvatljiv zahvat za okoliš i ekološku mrežu.

Još jednom se treba podsjetiti koji investitor „gura" golf na Mataldi. Radi se o Mihajlu Perenčeviću odnosno onom koji je za hotel Bellevue dobio nezakonitu građevinsku dozvolu nakon završetka radova, koji je betonirao obalu Čikata bez koncesije i građevinske dozvole, onaj koji naplaćuje ulaze na plažu i koji zatvara javne površine za obiteljske svečanosti.

To je isti investitor koji želi da mu prostorni plan omogući gradnju za smještaj sezonaca unutar turističkih i industrijske zone.

Iskustva mu daju za pravo da želi što god hoće – to će i dobiti.