O razlozima i povodu nastanka ove web stranice te o značenju interneta za komunikaciju građana i lokalne vlasti Novi list je 20. listopada 2006. objavio razgovor sa Bojanom Genov, jednim od inicijatora njenog otvaranja.
Prijedlog plana prostornog uređenja Grada Malog Lošinja izvrgnut je na ovim stranicama brojnim kritikama. Neke od njih smatram umjesnim, neke neumjesnim i promašenim, no o tome ne želim polemizirati. Prijedlog plana smatram dobrim u cijelosti, a njegov kvalitet ocjenjujem na temelju ciljeva koji su u njega ugrađeni. Međutim, kompleksnost prostornog planiranja nameće brojne kompromise.
Posljednjih godina nekoliko je morskih područja proglašeno posebno osjetljivim morskim područjem (PSSA). Ta područja, kako kažu smjernice Svjetske pomorske organizacije (IMO), zahtijevaju posebnu zaštitu zbog značenja njihovih ekoloških, društveno-ekonomskih i znanstvenih karakteristika koje se mogu ugroziti međunarodnim plovilima. Hrvatski i znanstvenici s norveškog Instituta Fridtjof Nansen utvrdili su da Jadran zadovoljava sve kriterije za proglašenje nekog područja posebno osjeljtivim morskim područjem . . .
Nastavi li se prekomjerni ribolov i zagađanje mora sadašnjim tempom, u idućih 50 godina nestat će sve vrste riba u svjetskim morima i oceanima upozorio je časopisu Science kanadski znanstvenik dr. Boris Worm. Nastavi li se prekomjerni ribolov, trend zagađenja okoliša i posljedično klimatske promjene, mnogi od sad živućih stanovnika ovog planeta bit će suočeni s mrtvim morima i oceanima u kojemu su gotovo sve vrste riba izumrle . . .
Donošenjem prostornog plana uređenja Grad Mali Lošinj će preuzeti izvjesne obveze prema onima kojima je urbanizirao sada neizgrađena otočna područja. Naime, svi koji na temelju plana dobiju građevinske dozvole mogu izgraditi svoje objekte i od Grada zahtijevati svu potrebnu komunalnu opremu, a kako se Grad donošenjem plana obvezao, investitori će s punim pravom zahtijevati da se obveza izvrši. Zapitajmo se na trenutak koja se pitanja tu otvaraju . . .
Prijedlogom PPU Grada Maloga Lošinja građevinska se područja na otočju smjeraju smanjiti za 27 % u odnosu prema važećem planu. S tim u vezi zanimljivo bi bilo znati da li su time umanjena građevinska područja prema važećem planu ili su ta područja umanjena više od 27 % kako bi građevinskim područjima bila proglašena područja koja to prema važećem planu nisu. Ukratko, da li je za onih 27 % umanjen sadašnji "kolač" građevinskih područja, ili je od njega odrezan veći postotak kako bi se od područja koja do sada nisu bila građevinsko zemljište umijesio novi "kolač".
Dakako, onaj koga odgovor na to intrigantno pitanje zanima može se upustiti u analizu i usporedbu vežećeg i predloženog PPU, no smatram da bi bilo korektno da su predlagači o tome informirali javnost barem brojčanim pokazateljima, ako ne i predočenjem sinoptičkih zemljovida.
Priopćenje udruge Eko Kvarner ogranak Cres-Lošinj u vezi s prijedlogom plana prostornog uređenja Grada objavljen pod naslovom "Plan za nastavak devastacije" potaknulo je bujicu komentara koji su krenuli u dva smjera. Jednom skupinom komentara razmatra se pitanje stručnosti sudionika javne rasprave uopće, no meta je, očigledno, udruga Eko Kvarner, ili preciznije predsjednik i glasnogovornica njenoga ogranka Cres-Lošinj.
Nakon javne prezentacije prijedloga prostornog plana imao sam snažan dojam da predloženi plan prostornog uređenja ovih otoka pati od ozbiljnog nedostatka svijesti o vrijednosti prostora, biološke ravnoteže, voda, šuma i čistoga mora.
Same po sebi to su vrednote strateškog značenja kojima se ovim prijedlogom ozbiljno prijeti, a da se pri tom ne vidi koliku će i kakvu korist od njihova trošenja imati domaći, stalno nastanjeni živalj . . .