Nacrt prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama pokazuje da plan privatizacije luka koji je izazvao žustru javnu raspravu nije bio pogreška, nego probni balon kojim se testira raspoloženje javnosti prema vlasništvu, odnosno stjecanju stvarnih prava na pomorskom dobru. Dakako da niti prijedlog Zakona o pomorskom dobru ne spominje privatizaciju. Ali, pogledajmo prijedlog koji uređuje status malih otoka, podsjetimo se da je radnja zbivanja Hrvatska, zamislimo koje su prve asocijacije na sintagmu vladavina zakona u ovom okruženju, pa onda odlučimo je li prijedlog zakona dobar ►

2.583.886 pojedinačnih posjeta
2.684 objavljenih članaka
49.444 komentara posjetitelja
Osvrt u povodu desete obljetnice zasnivanja ove web stranice aktualan je i danas te ga ponavljamo uz jedanaestu obljetnicu postojanja.
Jer dok selo gori, baba se češlja. Pa se tako čini da naše turističke vlasti nisu previše zabrinute situacijom koja je sve dalje od održivog razvoja turizma. I dalje se tako hvale rekordnim rezultatima, o gužvama se daju komentari samo na upite medija kojih je srećom sve više, broje se novci koji moraju pokrpati rupe u proračunu. Hotelijeri se svađaju s ministrima, iznajmljivači apartmana s hotelima i turističkim zajednicama, vodiči s Europskom unijom i cijelim svijetom, na plažama se izvlače mačete. Zbilja Full of Life, piše Poslovni dnevnik »
Za razliku od Grada Malog Lošinja, gdje je došlo do promjene gradonačelnika kojom je promijenjena i praksa dosadašnjeg snishodljivog ispunjavanja svih hirova i ponižavajućeg mahanja repom gradske gradske vlasti pred investitorom kakvog se samo može poželjeti, župan PGŽ je ostao isti. Isti župan jamči isti odnos i istu politiku. A taj odnos je nekritičko i bespogovorno ispunjavanje svih želja investitora kakvog se samo poželjeti može i politika gradi koliko god i gdje god stane. Odnos županije PGŽ prema zahtjevima Jadranke d.o.o. za koncesijama na Čikatu, njeno aktivno ponašanje prilikom izdavanja nezakonitih dozvola i pasivno ponašanje u kontroliranju istog investitora govori nam što možemo očekivati u slučaju novog hira istog investitora. A hir, posvuda objavljena i propagirana namjera investitora je izgraditi dva golf igrališta na Mataldi uz neizostavnu prateću nekretninsko / turističku industriju tamo gdje to prema pozitivnim zakonskim propisima nije moguće.
Dok o pretvorbi i privatizaciji znamo gotovo sve, kao i to da nikakvu reviziju te pljačke pod okriljem struktura nećemo doživjeti, o koncesijama kao najnovijem i najpopularnijem načinu prelijevanja javnog interesa u privatne džepove znamo vrlo malo. Točnije, znali bismo vrlo malo da se skupina građana okupljena pod nazivom Pokret otoka nije odlučila uključiti u proces donošenja novog Zakona o koncesijama i na svjetlo dana iznijeti nove šokantne podatke o tome kako HDZ i njegovi partneri odlučuju o najvišoj kategoriji dobara od interesa za Republiku Hrvatsku - općim dobrima »
Na poziv inicijative Čovjek po mjeri otoka da se očitujete u vezi s nelegalnim postavljanjem pontona u uvali Čikat za najavljenu i od strane Lošinj Hotels & Villas reklamiranu nelegalnu marinu te da poduzme zakonom predviđene mjere gradonačelnica je dala sljedeći odgovor »
Dana 23. lipnja poduzeće Lošinj usluge prisvojilo je javnu površinu u ulici Bože Milanovića na kojoj su se godinama parkirali osobni automobili stanara koji gravitiraju tom dijelu grada, na način da su bojom označili parkirna mjesta i ugradili preklopne uređaje za blokiranje parkirnih mjesta. Prisvojena parkirna mjesta istog su dana prodana nekolicini povlaštenih građana, bez javnog natječaja, bez transparentnih kriterija po kojem su se parkirna mjesta dodijelila i bez isticanja cijene i obrazloženja formiranja cijene. Javni poziv je postavljen na Internet tek nakon što je prošao rok za isti, što može potvrditi nekoliko svjedoka koji su bili zainteresirani za zakup parkirnih mjesta i pratili web stranicu Lošinj usluge kroz cijeli mjesec lipanj. Time je ozbiljno povrijeđeno ustavno pravo svih građana na jednakost i ravnopravnost »
Mali mul na Čikatu pobrao je veliku pažnju javnosti, pa su fotografije mola obišle portale i društvene mreže, a danas se o njemu raspravlja na Radiju 101. Javnost je osjetila snagu ovog primjera u kojem je pod krinkom koncesije došlo do privatizacije ovog malenog, ali znakovitog djelića pomorskog dobra. Bez obzira na gotovo nepodijeljeno zgražanje široke javnosti nad ovim primjerom izigravanja ustavnih vrijednosti i važećih zakona, u lokalnoj javnosti postavlja se pitanje troškova, čime se sugerira da je važnije tko je u rekonstrukciju mola uložio novac nego li gubitak tih manje od tridesetak kvadrata za zajednicu.