Proces prostornog planiranja prema mišljenju županijskog Zavoda za prostorno uređenje treba biti skriven od javnosti, od lokalne samouprave, od predstavnika koje je imenovalo Gradsko vijeće da prati i sudjeluje u tom procesu, od imenovanog Odbora za prostorno planiranje, ali tvrtka Jadranka d.d. ne predstavlja nikakvu ugrozu procesu prostornog planiranja i ima povlaštenu poziciju u tome procesu ►
Premda golf nikad nije bio predmetom interesa lokalne samouprave, s oduševljenjem je podržana ideja o golfu na Mataldi, a s jednakim oduševljem je prepušteno županiji i investitoru da se dogovoraju kako god žele. U vezi s tim velikim, značajnim i rizičnim zahvatom u svome prostoru gradska vlast vodi politiku ne bi se štel mješati. No iako se ne miješa, Grad Mali Lošinj rado podržava što god županija i investitor dogovore ►
Inicijativa Čovjek po mjeri otoka zatražila je od Zavoda za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije, sukladno pravu na pristup informacijama, uvid u stručnu podlogu Programske osnove za planiranje zahvata golf igrališta, koja je izrađena u okviru 1. Faze izmjena i dopuna Prostornog plana županije. Zatražen je i popis pravnih i drugih osoba kojima je stručna podloga dostavljena, s popratnim dopisom ►
26. listopada 2017. na snagu je stupio novi Zakon o zaštiti životinja koji donosi mnoge pozitivne novosti, ali propisuje i rokove za pojedine odredbe, kao i veće kazne za neodgovorne građane, odgovorne osobe, gradove i županije kako bi se Zakon mogao uspješno provoditi u praksi. Gotovo su udvostručene novčane kazne za osobe koje napuste životinju, kao i one koje ne zbrinjavaju mladunčad svojih kućnih ljubimaca, i sada iznose od 15 do 30 tisuća kuna. Nakon donošenja zabrane držanja stalno vezanih pasa u Zagrebu i Osijeku, sada će i u cijeloj Hrvatskoj naglasak biti stavljen na odgovornost građana da osiguraju prikladne uvjete za pse i omoguće im slobodno kretanje ►
Hrvatska uskoro dobiva novi zakon o otocima, koji će omogućiti vođenje otočne razvojne politike. No aktivisti na otocima upozoravaju da sadašnja razvojna politika koristi investitorima, a ne stanovnicima otoka. Bojana Genov, lošinjska aktivistica i pokretačica inicijative "Čovjek po mjeri otoka" - koja smatra da se čovjek mora prilagoditi otoku, a ne obratno - skeptična je kada je riječ o učincima zakona o otocima, kako sadašnjeg, tako i budućeg. Problem je, po njezinim riječima, u tome što legislativu ne prate odgovarajuće provedbene mjere. I prema sadašnjem zakonu, primjerice, postoje povjerenstva za nadzor upravljanja otočnim razvitkom, ali nitko ne zna što ona rade, navodi portal Deutsche Welle ►
Oko područja zvanog Čorba, inače dijela zaštićene Park – šume Pod Javori u Velom Lošinju, niknula je ograda s upozorenjima zabrane pristupa nezaposlenima, obaveze korištenja zaštitne opreme te opasnosti od visećih tereta. Na ograđenom dijelu zaštićena su stabla drvenim oblogama, a polako se povećavaju hrpe materijala od iskopa. Cijeli prizor zaštićenog šumskog sustava i vrijednog perivoja ukrašava i bager. Zanimljivost, da niti na jednom mjestu nije istaknuta uobičajena i propisana tabla s nazivom projekta, oznakama izvođača, investitora i nadzora potakla je traženje gradilišta.
Na Međunarodni dan zaštite životinja Društvo za zaštitu životinja Mali Lošinj i udruga IDEM i ja organizirali su štand na kojem su dijelili informativne materijale i prikupljali volontere, novac i hranu za pomaganje napuštenim životinjama pred nadolazeću zimu. Također ponudili su napuštene mačiće na udomljavanje kako bi ih maknuli s ceste i smanjili broj napuštenih životinja.
U subotu 30.9. Centar za zdravo odrastanje je terenskom radionicom rekonstrukcije suhozida završio projekt Bolji Lošinj, kojemu je za cilj bio edukacija djece i mladih o baštini otoka. Rekonstrukcija urušenih suhozida uz šetnicu na Zagazinjinama poduhvat je kojemu su kroz već nekoliko radionica pristupili aktivisti i volonteri udruge IDEM i ja, a u ovoj su im radionici dva para ruku stigli iz prijateljske udruge Dragodid iz Šapjane, koja se bavi vrednovanjem i očuvanjem suhozidne gradnje.
Kroz edukativne i kreativne radionice, studijsko putovanje otokom, analizu strateških dokumenata Grada i terenske radionice mladi su se bolje upoznali s otočnom baštinom, naučili ju vrednovati i stekli neke od vještina koje su imali njihovi stari.
Poseban izazov za mlade su radionice rekonstrukcije suhozidne tradicionalne otočne gradnje, pri kojima su važni strpljivost, vještina rukama i osjećaj za prostornost. Mladi su u praktičnom radu naučili drugačije vrednovati baštinu i rad predaka te samu suhozidnu gradnju koja obilježava otočni pejzaž. U svijesti mladih tako se je dogodio pomak da su od besmislenih i nepotrebnih ostataka seljačke prošlosti suhozidi postali svojevrsni spomenici neimarstvu predaka i njihovom načinu života. „Podigni svaki urušeni kamen" moto je pod kojim su se rastajali nakon svake radionice.
Projekt Bolji Lošinj omogućen je financijskom podrškom Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije.